Skip to content

Skip to table of contents

“Ndi Kasi Kumue Lene Oloneke Viosi”

“Ndi Kasi Kumue Lene Oloneke Viosi”

‘Ndi kasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’—MAT. 28:20.

1. (a) Lombolola olusapo luotiliku kuenda osoka. (b) Yesu wa situlula ndati elomboloko liaco?

 OLUSAPO lua Yesu luatiamẽla Kusoma, lu lombolola ongunja ya lima ombuto yiwa yotiliku kuenda unyãli umue wa waya osoka vombuto yaco yiwa. Ndaño okuti osoka ya tundila votiliku, pole ongunja ya handeleka apika vaye hati, ‘yi kulile kumosi toke koku ungula.’ Vokuenda kuotembo yoku ungula, o soka yi nyõliwa, pole otiliku yi kapiwa vosila. Yesu wa situlula elomboloko liolusapo luaco. (Tanga Mateo 13:24-30, 37-43.) Olusapo luaco lu situlula nye? (Tala pokakasia losapi hati: “Otiliku Kuenda Osoka.”)

2. (a) Ovolandu a pita vepia liukuakulima a lomboloka nye? (b) Onepa yipi yolusapo tu konomuisa?

2 Ovolandu a tukuiwa volusapo lukuakulima a lekisa ndomo Yesu a nõla Akristão olombuavekua va sokisiwa lotiliku oco va ka viale kumue laye Vusoma wo kilu, kuenda otembo a linga upange waco. Upange waco woku waya ombuto wa fetika ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K. Oku unguiwa kuombuto yaco ku ka tẽlisiwa eci Ukristão ombuavekua wa sulako oku kala palo posi toke kesulilo lioluali lulo a enda kilu kuna a ka tambula onima yaye. (Mat. 24:31; Esit. 7:1-4) Ndeci ci pita lomunu wa londa komunda okuti o pondola oku mola ovina viosi vio ñuala, cimuamue haico catiamẽla kolusapo lua Yesu okuti, lu tu kuatisa oku sanga elomboloko liovina via pita vokuenda kueci ci soka 2.000 kanyamo. Ovina vipi viatiamẽla Kusoma wa Suku tua limbuka? Olusapo luaco lu tukula otembo yoku waya ombuto, yoku kula kuombuto, kuenda otembo yoku ungula. Pole, ocipama cilo ci lombolola otembo yoku ungula.

OVINA VI LAVIWA LA YESU

3. (a) Nye ceya oku pita pokati Kakristão vocili noke liocita catete? (b) Epulilo lipi lia lingiwa, kuenda helie wa linga epulilo liaco ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mateo 13:28? (Talavo etosi pombuelo yemẽla.)

3 Kesulilo liocita cavali K.K., ‘osoka ya fetika oku ­molẽha’ eci Akristão vesanda va tukuluka voluali. (Mat. 13:26) Vokuenda kuocita cakuãla, Akristão vesanda va fetika oku li vokiya pokati kolombuavekua. Ivaluka okuti, volusapo lua Yesu, apika va pula ku cimue cavo nda o va ecelela oku tukũla osoka. (Mat. 13:28) Cime cavo wa tambulula ndati?

4. (a) Etambululo lia Yesu lia situlula nye? (b) Otembo yipi Akristão vana va sokisiwa lotiliku va fetika oku limbukiwa?

4 Yesu poku lombolola eci catiamẽla kotiliku kuenda kosoka, wa popia hati: ‘Yi kulile kumosi toke koku ungula.’ Olondaka evi vi lekisa okuti, tunde kocita catete toke koloneke vilo, voluali muli Akristão olombuavekua va sokisiwa lotiliku. Uvangi waco tu u limbukila kolondaka Yesu a sapuila noke kolondonge viaye hati: ‘Ndi kasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’ (Mat. 28:20) Omo liaco, Yesu o kasi oku teyuila Akristão olombuavekua loku va songuila oloneke viosi toke kesulilo lioluali lulo. Omo okuti va litenga Lakristão va sokisiwa losoka, ka tua kũlĩhĩle ciwa ava va panga onepa kotiliku tunde kotembo yaco toke cilo. Noke lianyamo amue osimbu otembo yoku ungula ka ya fetikile, Akristão vana va sokisiwa lotiliku va fetika oku limbukiwa. Akristão vaco va limbukiwa ndati?

OMUNGA YIMUE ‘YA YULULA ONJILA’

5. Ocitumasuku ca Malakiya ca tẽlisiwa ndati kocita catete?

5 Osimbu Yesu ka tile handi olusapo luotiliku kuenda osoka, Yehova wa tuma uprofeto waye Malakiya oco a situlule ovina viatiamẽla kolusapo luaco. (Tanga Malakiya 3:1-4.) Yoano Upapatisi, eye wa kala ‘omunga ya yulula onjila.’ (Mat. 11:10, 11) Eci eya kunyamo wa 29 K.K., otembo yoku sombisa epata lia va Isareli ya kala ocipepi. Yesu wa kala omunga yavali. Eye wa yelisa onembele vo Yerusalãi olonjanja vivali. Yatete, ceci a fetika upange waye woku kunda, kuenda yavali, kesulilo liupange waye. (Mat. 21:12, 13; Yoa. 2:14-17) Omo liaco, upange waco woku yelisa onembele, wa pita otembo yalua.

6. (a) Otembo yipi ya pitapo oco ocitumasuku ca Malakiya ci tẽlisiwe? (b) Otembo yipi Yesu a kũlĩhĩsa onembele yespiritu? (Talavo etosi pombuelo yemẽla.)

6 Otembo yipi ya pitapo oco ocitumasuku ca Malakiya ci tẽlisiwe? Oku upisa kunyamo wo 1914, manji Charles Taze Russell, kuenda vamanji vakuavo va linga upange umue wa lisoka lowu wa lingiwa la Yoano Upapatisi. Vupange waco mua kongelele oku tumbulula ocili ci sangiwa Vembimbiliya. Omo liaco, Vakuakulilongisa Embimbiliya va longisa komanu elomboloko liocilumba cocisembi ca Kristu, va lekisa okuti elongiso liondalu yifelu liuhembi, kuenda va longisa okuti esulilo Liotembo ya Vakualofeka yi kasi ocipepi. Pole, kua kala atavo alua a litukuile vati olondonge via Kristu. Omo liaco, kua votuiwa epulilo limue lia sukilile oku tambuluiwa lia linga hati: Pokati katavo aco, velie va pangele onepa kotiliku? Oco epulilo liaco li tambuluiwe, kunyamo wo 1914, Yesu wa fetika oku kũlĩhĩsa onembele yespiritu. Voku kũlĩhĩsa onembele yaco, mua kongelele upange woku yi yelisa, una wa fetika kunyamo wo 1914, toke wo 1919. a

ANYAMO OKU KŨLĨHĨSA KUENDA OKU YELISA

7. Kunyamo wo 1914 eci Yesu a fetika upange waye woku kũlĩhĩsa, nye a sanga?

7 Eci Yesu a fetika upange waye woku kũlĩhĩsa nye a sanga? Wa sanga ocimunga cimue ca Vakuakulilongisa Embimbiliya va kuata ombili kupange woku kunda vokuenda kueci ci pitahãla 30 kanyamo. Yesu kumue lovangelo vaye va kuata esanju lialua, momo va limbuka okuti, ndaño akundi vaco va kala vatito, pole, va kala ndapunga otiliku ka a litengele losoka ya Satana! Pole, Yesu wa sukilile oku ‘yelisa olombuavekua okuti omãla va Lewi.’ (Mal. 3:2, 3; 1 Pet. 4:17) Momo lie?

8. Ovitangi vipi via pita pokati ka vamanji noke yo 1914?

8 Noke liunyamo wo 1914, omo okuti vamue Vakuakulilongisa Embimbiliya ka va endele kilu, va tepulula ombili yavo. Vokuenda kunyamo wo 1915 kuenda wo 1916, elambalalo lia tunda kovisoko vimue violuali lia tepulula upange wavo woku kunda. Noke yoku fa kua Manji Russell kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 1916, vamanji vamue vocisoko ca Yehova va fetika oku lambalala vakuavo. Pokati ka vamanji epanduvali va kala oku songuila o Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados, pa kala vakuãla ka va tavele okuti Manji Rutherford o kala usongui. Ndaño okuti va koka ovitangi pokati ka vamanji, pole, kosãi Yenyenye yunyamo wo 1917, va tunda vo Betele, kuenje mua yelisiwa! Ocili okuti vamue pokati ka Vakuakulilongisa Embimbiliya va kuatela usumba omanu. Pole, va tava kupange wa Yesu woku yelisa, kuenje, va linga apongoloko komuenyo wavo. Yesu wa tenda vamanji vaco ndotiliku, pole, wa likala vana va li tendele vati Akristão vocili, oku kongelamo atavo osi Esanda. (Mal. 3:5; 2 Tim. 2:19) Nye ceya oku pita noke? Oco tu sange etambululo, tu konomuisi vali olusapo luotiliku, kuenda osoka.

NYE CA PITA NOKE YOKU FETIKA UPANGE WOKU UNGULA?

9, 10. (a) Nye tu konomuisa catiamẽla kotembo yoku ungula? (b) Nye ca lingiwa tete vokuenda kuotembo yoku ungula?

9 Yesu wa popia hati, ‘oku ungula ku lomboloka esulilo lioluali.’ (Mat. 13:39) Upange waco wa fetika kunyamo wo 1914. Omo liaco, tu konomuisi atosi atãlo Yesu a tukula okuti a laikele oku tẽlisiwa kotembo yaco.

 10 Liatete, oku nõla osoka. Yesu wa popia hati: ‘Kotembo yoku ungula ndi ka sapuila vakuakulombola siti: Tete nõli osoka loku yi kuta ovitungu.’ Noke liunyamo wo 1914, ovangelo va fetika upange woku ‘nõla’ Akristão va sokisiwa losoka, poku va tepa lolombuavekua okuti vi lomboloka ‘omãla vusoma.’—Mat. 13:30, 38, 41.

11. Nye ci lekisa oku litepa ku kasi pokati Kakristão vocili, Lakristão vesanda koloneke vilo?

11 Osimbu olondonge via kala kupange woku ungula, via limbuka oku litepa kua kala pokati kovimunga vivali. (Esit. 18:1, 4) Oku upisa kunyamo wo 1919, olondonge via limbuka okuti, o Bavulono Yinene ya kupuka. Nye ca lekisa oku litepa kua kala pokati Kakristão vocili, Lakristão vesanda? Upange woku kunda. Vamanji vana va kuata ocikele coku songuila Vakuakulilongisa Embimbiliya, va fetika oku vetiya vakuavo oco va limbuke esilivilo lioku lekisa ombili kupange woku kunda esapulo Liusoma. Kunyamo wo 1919 kua sandekiwa okokanda kamue kelimi Liongelesi losapi hati, Helie wa Tambula Ocikele Coku Linga Upange. Okokanda kaco, ka vetiya Akristão vosi olombuavekua oku enda kupange woku kunda konjo lanjo, kuenda mua kala esapulo lia popia hati: “Ndaño okuti ka ca lelukile oku linga upange woku kunda, pole, Ñala o tu ĩha ongusu yoku u tẽlisa. Ove o kuete esumũlũho lioku kundila omanu esapulo liaco.” Vamanji va tenda ndati evetiyo liaco? Oku upisa kotembo yaco, Utala Wondavululi wo 1922, wa lekisa okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya va vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Noke, Akristão vaco vakuekolelo veya oku kũlĩhĩwa calua omo lioku kundila konjo lanjo, ndeci ca siata koloneke vilo.

12. Otembo yipi Akristão va sokisiwa lotiliku va fetika oku kongeliwa?

 12 Etosi liavali, oku ungula otiliku. Yesu wa vetiya ovangelo vaye hati: “Unguili otiliku vosila yange.” (Mat. 13:30) Akristão olombuavekua va kasi oku kongeliwa vekongelo Liakristão vocili lia tumbuluiwa tunde kunyamo wo 1919. Vamanji olombuavekua va ka kala handi palo posi toke kesulilo ­lioluali lulo, va ka kongeliwa eci va ka tambula onima yavo kilu.—Dan. 7:18, 22, 27.

13. Nye elivulu Liesituluilo 18:7 li popia catiamẽla kocituwa cocipuepue, ale o Bavulono Yinene ya siata oku lekisa, oku kongelamo Akristão Esanda?

13 Etosi liatatu, oku lila loku likeleketa ovayo. Nye ci ka pita eci ovangelo va ka tẽlisa upange wavo woku kongela osoka? Yesu poku lombolola catiamẽla kosoka wa popia hati: ‘Ku ka kala oku lila loku likeleketa ovayo.’ (Mat. 13:42) Olondaka evi vi kasi hẽ oku tẽlisiwa cilo? Sio. Momo koloneke vilo Akristão vesanda va panga onepa kocipuepue, va kasi oku popia catiamẽla kukãi waco vati: ‘Nda tumala nda nasoma. Sicimbumbako. Lalimue eteke ndi ka mola ohali.’ (Esit. 18:7) Akristão vesanda va siata oku popia vati, va kuete unene wa velapo, momo va sima okuti, va ‘tumala komangu ya kemãla nda nasoma,’ kuenda va velapo asongui vopulitika voluali lulo. Koloneke vilo, asongui vosi vetavo liesanda vana va sokisiwa losoka, va siata oku lipanda, kuenda ka va kasi oku lila. Pole, ekalo liavo ndopo li pongoloka.

Omo okuti Akristão vesanda va kuete ukamba lolombiali violuali, ndopo va ka nyõliwa (Tala ocinimbu 13)

14. (a) Otembo yipi Akristão vesanda ‘va ka likeleketa ovayo’ kuenda momo lie? (b) Elomboloko liokaliye tu kuete lielivulu lia Mateo 13:42 li likuata ndati lolondaka Viosamo 112:10? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

14 Vokuenda kuohali ya piãla, noke yoku nyõliwa kuatavo esanda, omanu vana va kolele kokuavo va ka seteka oku tilila valeva, pole, ka va ka sanga ocitumãlo coku salama. (Luka 23:30; Esit. 6:15-17) Eci va ka limbuka okuti ka va kuete onjila yoku puluka kenyõleho, va ka lila ‘loku likeleketa ovayo’ omo lionyeño. Ndomo Yesu a ci popele vocitumasuku caye catiamẽla kohali ya piãla, vepuluvi liaco, va ka lila loku lisiõsiõla.’—Mat. 24:30; Esit. 1:7.

15. Nye ci ka pita losoka, kuenda otembo yipi ulandu waco u ka tẽlisiwa?

 15 Etosi liakuãla, oku imbiwa vondalu. Nye ci ka pita losoka ya kutiwa ovitungu? Ovangelo ‘va ka yimba vondalu.’ (Mat. 13:42) Elinga liaco li lomboloka oku nyõliwa elisi. Omo liaco, omanu vosi va panga onepa katavo esanda, va ka nyõliwa kesulilo liohali ya piãla, vuyaki wo Harmagedo.—Mal. 4:1.

16, 17. (a) Ulandu upi wa sulako Yesu a tukula volusapo luaye? (b) Momo lie tu popela tuti, ocitumasuku caco ci ka tẽlisiwa kovaso yoloneke?

 16 Etosi liatãlo, oku nina ndekumbi. Yesu wa malusula ocitumasuku caye loku popia hati: ‘Kotembo yaco, vakuesunga va ka nina ndekumbi vusoma wa Isiavo.’ (Mat. 13:43) Otembo yipi olondaka evi vi ka tẽlisiwa kuenda pi vakuesunga va ka ninila ndekumbi? Ocitumasuku ca tukuiwa ndeti, ci ka tẽlisiwa kovaso yoloneke. Yesu ka popele eci catiamẽla kupange u kasi oku lingiwa palo posi, pole, wa tukula ulandu u ka tẽlisiwa kilu. b Omo liaco, tu konomuisi ovina vivali vi lekisa esunga lieci tu kuetele elomboloko liulandu waco.

17 Catete, tu konomuisi epulilo lia linga hati, “otembo yipi.” Yesu wa popia hati: ‘Kotembo yaco, vakuesunga va ka nina.’ Ondaka “kotembo yaco,” yi tiamisiwila kovina Yesu a tukula viatiamẽla ‘koku imba ovitungu viosoka vondalu.’ Ocitumasuku caco ci ka tẽlisiwa vokuenda kuonepa ya sulako yohali ya piãla. Oku nina kuolombuavekua ndekumbi, ku ka tẽlisiwavo kovaso yoloneke. Cavali, epulilo lia linga hati, “pi.” Yesu wa popia hati, vakuesunga va ka ‘nina vusoma waye.’ Olondaka evi vi lomboloka nye? Vi lomboloka okuti, eci onepa yatete yohali ya piãla yi pita, olombuavekua viosi vi kasi handi palo posi, via tambula ale onima yavo ya sulako. Ndomo Yesu a ci lekisa vocitumasuku caye catiamẽla kohali ya piãla, olombuavekua vi ka enda kilu. (Mat. 24:31) Olombuavekua ‘vi ka nina vusoma wa Isiavo,’ kuenje, noke liuyaki wo Harmagedo, vi ka likongela la Yesu sandombua ‘vuvala wa Kameme’ kilu.—Esit. 19:6-9.

NDOMO TU KUATISIWA

18, 19. Oku kuata elomboloko liolusapo lua Yesu luatiamẽla kotiliku kuenda kosoka lu ku kuatisa ndati?

18 Tu kuatisiwa ndati lolusapo tua konomuisa ndeti? Tu konomuisi ovina vitatu. Catete, olusapo luaco lu vokiya ukũlĩhĩso wetu. Olusapo lua Yesu lu lekisa esunga lieci Yehova a kasi oku ecelela ohali toke cilo. Eye ‘wa likandangiya oku nyõla olombia via tungiwila onyeño,’ oco a pongiye ‘olombia via tungiwila ohenda’ okuti vi lomboloka otiliku. (Va Rom. 9:22-24) Cavali, lu pamisa ekolelo lietu. Omo okuti esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi, ovanyãli vetu va amamako oku tu ­lambalala, ‘pole, ka va ka yula.’ (Tanga Yeremiya 1:19.) Ndeci Yehova a teyuila afendeli vaye va sokisiwa lotiliku vokuenda ­kuanyamo alua, cimuamue haico a ka linga okuti, lekuatiso lia Yesu kumue lovangelo vaye, o ka kalavo letu ‘oloneke viosi.’Mat. 28:20.

19 Catatu, olusapo lua Yesu, lu tu kuatisa oku limbuka omanu va sokisiwa lotiliku. Momo lie elomboloko liaco li kuetele esilivilo? Oku kũlĩha Akristão vana va sokisiwa lotiliku ci kuete esilivilo, momo ci tu kuatisa oku sanga etambululo Yesu a linga liocitumasuku catiamẽla koloneke via sulako. Eye wa pula hati: “Helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka?” (Mat. 24:45) Ovipama vivali vi kuãimo, vi ka tambulula epulilo eli.

 

a Ocinimbu 2: Oco tu kuate elomboloko liovina vikuavo viatiamẽla kolusapo lua Yesu, tu ku vetiya oku tanga ocipama losapi hati: “Va Kuesunga va ka Nina Ndekumbi,” ca sandekiwa Vutala Wondavululi 15 Yelombo wo 2010.

b Ocinimbu 3: Kotembo yaco ovapostolo va Yesu va fa ale, kuenda olombuavekua via kala palo posi via tukuiwa volusapo luaco, via lombolokele otiliku. Pole, ka va lombolokele apika. Momo apika va tukuiwa volusapo luaco, va lomboloka ovangelo. Omo liaco, vana va tukũla osoka, va lomboloka ovangelo.—Mat. 13:39.

Ocinimbu 6: Ulandu owu u lekisa epongoloko lia lingiwa kelomboloko tua kuatele kosimbu. Momo tua simĩle okuti, Yesu wa kũlĩhĩsa onembele kunyamo wo 1918.

Ocinimbu 7: Tunde kunyamo wo 1910, toke wo 1914, Vakuakulilongisa Embimbiliya va eca komanu ci panda 4.000.000 kalivulu, kuenda eci ci pitahãla 200.000.000 kolotratadu lotuikanda.

Ocinimbu 14: Ulandu owu, u lekisa epongoloko lia lingiwa kelomboloko tua kuatele lielivulu lia Mateo 13:42. Kosimbu, alivulu etu a lekisile okuti, Akristão vesanda va laikele oku ‘lila loku keleketa ovayo’ vokuenda kuanyamo alua. Momo ‘omãla vusoma’ va situlula okuti, osoka yi lomboloka ‘omãla vukuevĩho.’ (Mat. 13:38) Omo liaco, oku keleketa ovayo, ku tiamisiwila kenyõleho.—Osa. 112:10.

Ocinimbu 16: Elivulu lia Daniele 12:3, li lekisa okuti, ‘Akristão olombuavekua omo liukũlĩhĩso wocili va kuete, va ka nina ndokutua kuovailu.’ Osimbu va kasi handi palo posi, va lekisa oku nina kuaco kupange woku kunda. Pole, elivulu lia Mateo 13:43, li lekisa okuti, olombuavekua vi ka nina Vusoma wokilu. Kosimbu tua kuata elomboloko liokuti, ovinimbu Viembimbiliya via tukuiwa ndeti, vi tiamisiwila lika kupange woku kunda.

Ocinimbu 18: Tanga elivulu Kuata Ukamba Wocili la Yehova, kamẽla 288-289.