Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

“Ni Humbule Uri Ndi Na Inwi Misi Yoṱhe”

“Ni Humbule Uri Ndi Na Inwi Misi Yoṱhe”

“Ni humbule uri ndi na inwi misi yoṱhe u swika vhufheloni ha ano maitele a zwithu.”—MAT. 28:20.

1. (a) Nweledzani tshifanyiso tsha goroi na tsheṋe. (b) Yesu o ṱalutshedza hani zwine tsha amba zwone?

TSHIṄWE tsha zwifanyiso zwa Yesu nga ha Muvhuso tshi amba nga ha mulimi we a zwala mbeu yavhuḓi ya goroi na swina ḽe ḽa zwala tsheṋe vhukati ha mbeu yavhuḓi. Tsheṋe yo hula ya fhira goroi, fhedzi mulimi a vhudza vhaḓinḓa vhawe uri “zwi litsheni zwi aluwe zwoṱhe hu vhuye hu swike tshifhinga tsha khaṋo.” Tshifhingani tsha khaṋo, tsheṋe i a tupulwa nahone ha kuvhanganywa goroi. Yesu o ṱalutshedza tshenetsho tshifanyiso. (Vhalani Mateo 13:24-30, 37-43.) Tshenetshi tshifanyiso tshi dzumbulula mini? (Sedzani tshati “Goroi na Tsheṋe.”)

2. (a) Zwiitea zwine zwa itea tsimuni ya mulimi zwi fanyisela mini? (b) Ndi tshifhio tshipiḓa tsha tshenetshi tshifanyiso tshine ra ḓo tshi ṱolisisa?

2 Zwe zwa itea tsimuni ya mulimi zwi sumbedza nḓila ine Yesu a ḓo kuvhanganya ngayo goroi yoṱhe kha vhathu nahone lini—vhaḓodzwa vha Vhakriste vhane vha ḓo vhusa nae kha Muvhuso wawe. U zwala zwo thoma nga Pentekoste ya 33 C.E. U kuvhanganya hu ḓo fhela musi vhaḓodzwa vhane vha khou tshila kha ano maitele a zwithu vha tshi wana luswayo lwavho lwa u fhedzisela nahone vha iswa ṱaḓulu. (Mat. 24:31; Nzumb. 7:1-4) Samusi muthu a tshi kona u vhona fhethu hune ha vha kule musi o ima nṱha ha thavha, nga zwenezwo hetshi tshifanyiso tshi ri thusa uri ri kone u vhona zwithu zwine zwa ḓo itea miṅwahani ya 2 000. Ndi mvelaphanḓa ifhio ine ya tshimbidzana na Muvhuso ine ra elekanya nga hayo musi hu tshi sedziwa vhuimo hashu? Tshifanyiso tshi ṱalusa uri hu na tshifhinga tsha u zwala, tsha u aluwa, na tsha khaṋo. Yeneyi thero i ḓo livhisa ṱhogomelo nga maanḓa kha tshifhinga tsha khaṋo. *

NGA FHASI HA VHULIVHISI HA YESU

3. (a) Ndi vhuimo vhufhio ho thomaho nga murahu ha ḓana ḽa u thoma ḽa miṅwaha? (b) U ya nga Mateo 13:28, ndi mbudziso ifhio yo vhudziswaho, nahone nga nnyi? (Sedzani notsi dza u fhedzisela.)

3 Mathomoni a ḓana ḽa vhuvhili ḽa miṅwaha C.E., ho “vhonala [tsheṋe]” musi vhane vha ḓiita Vhakriste vha tshi  ḓivhonadza shangoni ḽoṱhe. (Mat. 13:26) Ḓanani ḽa vhuṋa ḽa miṅwaha, Vhakriste vhane vha fana na tsheṋe vho ḓala u fhira Vhakriste vho ḓodzwaho. Humbulani uri kha tshenetshi tshifanyiso, vhaḓinḓa vho humbela thendelo kha muṋe ya u tupula tsheṋe. * (Mat. 13:28) Muṋe o aravha hani?

4. (a) Phindulo ya Yesu ane a vha Muṋe yo dzumbulula mini? (b) Vhakriste vhane vha fana na goroi vho thoma lini u ḓivhiwa?

4 Yesu a tshi amba nga ha goroi na tsheṋe o ri: “Zwi litsheni zwi aluwe zwoṱhe hu vhuye hu swike tshifhinga tsha khaṋo.” Yeneyi ndaela i sumbedza uri u bva ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha u swika zwino, ho vha hu tshi ḓi dzula hu na vhaḓodzwa vha Vhakriste vhane vha fana na goroi fhano kha ḽifhasi. Zwenezwo zwi khwaṱhisedzwa nga zwe Yesu nga murahu a zwi vhudza vhafunziwa vhawe: “Ndi na inwi misi yoṱhe u swika vhufheloni ha ano maitele a zwithu.” (Mat. 28:20) Nga zwenezwo, Vhakriste vho ḓodzwaho vha ḓo tsireledzwa nga Yesu tshifhinga tshoṱhe u swika vhufheloni. Naho zwo ralo, samusi Vhakriste vhane vha nga tsheṋe vho vha vhanzhi u vha fhira, nga tshifhinga tshenetsho tshilapfu a ri ḓivhi uri ndi vhafhio vhe vha vha vha tshi wela kha tshigwada tsha goroi. Naho zwo ralo, kha miṅwaha ya mahumi hu sa athu u thoma tshifhinga tsha khaṋo, tshigwada tsha goroi tsho ḓa tsha ḓivhiwa. Zwenezwo zwo ḓa hani?

MUḒINḒA U “VULA NḒILA”

5. Vhuporofita ha Maleaxi ho ḓadzea hani ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha?

 5 Maḓanani a miṅwaha musi Yesu a sa athu ṋea tshifanyiso tsha goroi na tsheṋe, Yehova o hevhedza muporofita wawe Maleaxi uri a ambe hu tshee nga phanḓa zwiitea zwo ṱaluswaho kha tshifanyiso tsha Yesu. (Vhalani Maleaxi 3:1-4.) Yohane Mulovhedzi o vha e ‘muḓinḓa o vulaho nḓila.’ (Mat. 11:10, 11) Musi a tshi ḓa nga 29 C.E., tshifhinga tsha uri lushaka lwa Isiraele lu haṱulwe tsho vha tsho  no vha tsini. Yesu o vha e muḓinḓa wa vhuvhili. O kunakisa thembele ya Yerusalema luvhili—lwa u thoma, musi a tshi thoma vhuḓinḓa hawe nahone lwa vhuvhili, musi vhuḓinḓa hawe vhu tsini na u fhela. (Mat. 21:12, 13; Yoh. 2:14-17) Naho zwo ralo, mushumo wa Yesu wa u kunakisa wo vha u tshi ṱoḓa tshifhinga tsho engedzeaho.

6. (a) Ndi hufhio u ḓadzea huhulwane ha vhuporofita ha Maleaxi? (b) Yesu o thoma u ṱola thembele ya muya lini? (Sedzani notsi dza u fhedzisela.)

 6 Ndi hufhio u ḓadzea huhulwane ha vhuporofita ha Maleaxi? Nga tshifhinga tsha miṅwaha ya mahumi u swika nga 1914, C.T Russell na khonani dzawe dza tsini vho ita mushumo une wa fana na wa Yohane Mulovhedzi. Wonoyo mushumo wa ndeme wo vha u tshi katela u vusulusa ngoho ya Bivhili. Vhagudi vha Bivhili vho funza zwine tshiṱhavhelo tshi rengululaho tsha Kristo tsha amba zwone zwa vhukuma, vha bvukulula mazwifhi a mulilo wa hele, vha huwelela nga ha u fhela hune ha khou ḓa ha Zwifhinga zwa Vhannḓa. Zwiṅwe hafhu, ho vha na zwigwada zwinzhi zwa vhurereli zwe zwa amba uri zwi tevhela Kristo. Nga zwenezwo, mbudziso ya ndeme yo vha i tshi fanela u fhindulwa: Ndi vhonnyi kha zwenezwo zwigwada vhane vha vha goroi? U itela u fhindula yeneyo mbudziso, Yesu o thoma u ṱola thembele ya muya nga 1914. Mushumo wa u ṱola na u kunakisa wo vha u tshi katela tshifhinga tsho engedzeaho—u bva nga 1914 u swika kha tshipiḓa tsha u thoma tsha 1919. *

MIṄWAHA YA U ṰOLA NA U KUNAKISA

7. Musi Yesu a tshi thoma u ṱola nga 1914, o wana mini?

7 Musi Yesu a tshi thoma u ṱola, o wana mini? Tshigwada tshiṱuku tsha Vhagudi vha Bivhili vha fhiseaho vhe lwa miṅwaha i fhiraho 30 vha ṋekedza nungo dzavho na thundu dzavho u itela u dzhenela fulo ḽa u huwelela nga tshivhindi. * Ndi dakalo ḽihulwane lungafhani ḽe Yesu na vharuṅwa vha vha naḽo musi  vha tshi wana uri goroi ye ya vha i ṱhukhu a yo ngo pwanyeledzwa nga tsheṋe ya Sathane! Zwenezwo, zwo ita uri hu vhe na ṱhoḓea ya u “bvisa tshikha kha Vha-Levi,” vhane vha vha vhaḓodzwa. (Mal. 3:2, 3; 1 Pet. 4:17) Ndi ngani zwo ralo?

8. Ndi mvelaphanḓa ifhio ye ya vha hone nga murahu ha 1914?

8 Musi ṅwaha wa 1914 u tshi ya u fhela, vhaṅwe Vhagudi vha Bivhili vho kulea nungo ngauri a vho ngo ya ṱaḓulu. Tshifhingani tsha 1915 na 1916, u pikiswa nga vhane vha vha nnḓa ha ndangulo, zwo ita uri mushumo wa u huwelela u si ṱavhanye. Zwenezwo zwo ṋaṋa ngauri ho vha na vhapikisi nga ngomu ndanguloni musi Wahashu Russell a tshi lovha nga October 1916. Vhalangi vhaṋa kha vha sumbe vha Watch Tower Bible and Tract Society vho hanedzana na phetho ya uri Wahashu Rutherford a range phanḓa. Vho lingedza u ita uri hu vhe na u fhandekana kha vhahashu, fhedzi nga August 1917, vha ṱuwa Bethele—zwenezwo ho vha hu u kunakiswa vhukuma! Zwiṅwe hafhu, vhaṅwe Vhagudi vha Bivhili vho dzhenwa nga nyofho. Naho zwo ralo, vhoṱhe vho ḓiimisela u aravha kha mushumo wa u kunakiswa nga Yesu nahone vha ita tshanduko dzi ṱoḓeaho. Yesu o vha dzhia vhe Vhakriste vhane vha vha goroi ya vhukuma, fhedzi a landula vhoṱhe vhane vha ḓiita Vhakriste, u katela vhoṱhe vhe vha wanala ngomu kerekeni dza ḽa Vhudzhagane. (Mal. 3:5; 2 Tim. 2:19) Ho itea mini nga murahu? U itela u ḓivha, kha ri ṱolisise tshifanyiso tshe ra guda nga hatsho tsha goroi na tsheṋe.

HU ITEA MINI NGA MURAHU HA MUSI TSHIFHINGA TSHA KHAṊO TSHI TSHI THOMA?

9, 10. (a) Ndi mini zwine ra ḓo zwi ṱolisisa malugana na tshifhinga tsha khaṋo? (b) Ndi mini zwe zwa itea u thoma tshifhingani tsha khaṋo?

9 Yesu o ri: “Khaṋo ndi vhufhelo ha maitele a zwithu.” (Mat. 13:39) Tshifhinga tsha khaṋo tsho thoma nga 1914. Ri ḓo ṱolisisa mvelaphanḓa ṱhanu, dze Yesu a dzula o dzi amba nga ha tshenetsho tshifhinga.

10 Tsha u thoma, u kuvhanganya tsheṋe. Yesu o ri: Nga “tshifhinga tsha khaṋo, ndi hone ndi tshi ḓo vhudza vhakaṋi nda ri: Thomani nga u tupula [tsheṋe] ni u vhofhe.” Nga murahu ha 1914, vharuṅwa vho thoma u “kuvhanganya” Vhakriste vhane vha nga tsheṋe nga u vha khethekanya kha vhaḓodzwa “vhana vha Muvhuso.”—Mat. 13:30, 38, 41.

11. U swika ṋamusi, ndi zwifhio zwe zwa khethekanya Vhakriste vha ngoho kha vha si vha vhukuma?

11 Musi mushumo wa u kuvhanganya u tshi bvela phanḓa, phambano vhukati ha zwigwada zwivhili yo mbo ḓi thoma u vhonala zwavhuḓi. (Nzumb. 18:1, 4) Nga 1919, zwa vha khagala uri Babele Ḽihulu ḽo wa. Ndi mini zwihuluhulu zwe zwa khethekanya Vhakriste vha ngoho kha vha si vha vhukuma? Mushumo wa u huwelela. Vhe vha vha vha tshi khou ranga phanḓa Vhagudi vha Bivhili vho thoma u ombedzela ndeme ya uri vhathu vha shele mulenzhe kha mushumo wa u huwelela nga ha Muvhuso. Sa tsumbo, tshibammbiri To Whom the Work Is Entrusted, tsho gandiswaho nga 1919, tsho ṱuṱuwedza Vhakriste vhoṱhe vho ḓodzwaho uri vha huwelele nnḓu nga nnḓu. Tsho amba uri: “Mushumo u vhonala u muhulwane, fhedzi ndi wa Murena, nahone nga maanḓa awe ri ḓo u ita. Ni na tshibuli tsha u vha na mukovhe khawo.” Vho aravha hani? U bva nga tshenetsho tshifhinga, Tshiingamo tsha 1922, tsho amba uri Vhagudi vha Bivhili vho engedza mushumo wavho wa u huwelela. Hu si kale, mushumo wa u huwelela nnḓu nga nnḓu wo vha tshiga tsha vhukuma kha Vhakriste vha fulufhedzeaho—zwi tshe zwo tou ralo na ṋamusi.

12. Tshigwada tsha goroi tsho kuvhanganywa lini?

12 Tsha vhuvhili, u kuvhanganya goroi. Yesu o ṋea vharuṅwa vhawe ndaela: “Ni kuvhanganye goroi ni i vhee ḓuluni ḽanga.” (Mat. 13:30) U bva nga 1919, vhaḓodzwa vho kuvhanganywa kha tshivhidzo tsha Vhukriste tsho vusuluswaho. Kha vhenevho Vhakriste vho ḓodzwaho vhane vha ḓo vha vha tshi khou tshila nga tshifhinga tsha vhufhelo ha  ano maitele a zwithu, u kuvhanganyelwa havho ha u fhedzisela hu ḓo vha hone musi vha tshi wana malamba avho a ṱaḓulu.—Dan. 7:18, 22, 27.

13. Nzumbululo 18:7 i dzumbulula mini nga ha mavhonele a phombwe kana Babele Ḽihulu, u katela na ḽa Vhudzhagane?

13 Tsha vhuraru, u lila na u shenganya maṋo. Musi vharuṅwa vho no vhofha tsheṋe, hu itea mini? A tshi amba nga ha vhuimo ha tshigwada tsha tsheṋe, Yesu o ri: “Henefho ndi hune vha ḓo lila na u shenganya maṋo.” (Mat. 13:42) Naa zwenezwo zwi khou itea zwa zwino? Hai. Ṋamusi, ḽa Vhudzhagane, sa tshipiḓa tsha phombwe, ḽi kha ḓi amba zwi tevhelaho nga ha ḽone ḽine: “Ndo dzula sa khosi ya mufumakadzi, a thi tshilikadzi, a thi nga ḓo vhuya nda ṱungufhala.” (Nzumb. 18:7) I ngoho, ḽa Vhudzhagane ḽi ḓipfa ḽi tshi khou langa vhukuma, ḽi dovha ḽa humbula na uri ḽo “dzula sa khosi ya mufumakadzi” nṱha ha tshigwada tsha vharangaphanḓa vha politiki. Zwa zwino, vhane vha imelwa nga tsheṋe vha khou zuwa, hu si u lila. Fhedzi zwenezwo zwi tsini na u shanduka.

Vhukonani ha ḽa Vhudzhagane na zwa politiki vhu ḓo fhela hu si kale (Sedzani phara 13)

14. (a) Vhane vha ḓiita Vhakriste vha ḓo “shenganya maṋo” lini nahone ndi ngani? (b) U khwiniswa ha nḓila ine ra pfesesa Mateo 13:42 zwi tshimbidzana hani na zwe zwa ambiwa kha Psalme ya 112:10? (Sedzani notsi dza u fhedzisela.)

14 Tshifhingani tsha maṱungu mahulu, musi vhurereli hoṱhe ha mazwifhi ho no fheliswa, vhoṱhe vhe vha vha vha tshi vhu tikedza vha ḓo shavha vha tshi itela u ḓitsireledza, fhedzi vha nga si wane vhudzumbamo. (Luka 23:30; Nzumb. 6:15-17) Nga zwenezwo, musi vha tshi wana uri vha nga si kone u ponyoka yeneyo ndozwo, vha ḓo lila vho hanganea nahone vha “shenganya maṋo” vho sinyuwa. Samusi Yesu o dzula o zwi amba kha vhuporofita hawe nga ha maṱungu mahulu, nga tshenetsho tshifhinga tshi ofhisaho, vha “ḓo lila [vh]o ṱungufhala.” *Mat. 24:30; Nzumb. 1:7.

15. Hu ḓo itea mini kha tsheṋe, nahone tshenetsho tshiitea tshi ḓo itea lini?

15 Tsha vhuṋa, u kudzwa ṋanḓoni ya mulilo. Hu ḓo itea mini kha tsheṋe yo vhofhwaho? Vharuṅwa vha ḓo i “kudza ṋanḓoni ya mulilo.” (Mat. 13:42) Zwenezwo zwi amba u fheliswa ha tshoṱhe. Nga zwenezwo, vhe vha vha vha tshi tikedza vhurereli ha mazwifhi vha ḓo fheliswa tshifhingani tsha u fhedzisela tsha maṱungu mahulu, Haramagedo.—Mal. 4:1.

16, 17. (a) Ndi tshifhio tshiitea tsha u fhedzisela tshine Yesu a tshi amba kha tshifanyiso tshawe? (b) Ndi ngani ri tshi nga phetha nga ḽa uri tshenetsho tshiitea tshi kha ḓi ḓo ḓadzea?

16 Tsha vhuṱanu, u penyesa. Yesu u phetha vhuporofita hawe nga uri: “Nga tshenetsho tshifhinga vho lugaho vha ḓo penya vhunga ḓuvha Muvhusoni wa Khotsi avho.” (Mat. 13:43) Zwenezwo zwi ḓo itea lini kana ngafhi? Eneo mafhungo a kha ḓi ḓo ḓadzea. Yesu o dzula o amba tshiitea tshine tsha ḓo itea ngei ṱaḓulu tshifhingani tshi ḓaho, hu si zwithu zwine zwa khou itea zwino kha ḽifhasi. *  Ṱhogomelani zwiitisi zwivhili nga ha yeneyi phetho.

17 Tsha u thoma, zwi ḓo itea “lini.” Yesu o ri: “Nga tshenetsho tshifhinga vho lugaho vha ḓo penya.” Mubulo une wa ri “nga tshenetsho tshifhinga,” zwi vhonala uri u ambela kha tshiitea tshee Yesu a tshi amba, tsha “u kudzwa ṋanḓoni ya mulilo.” Zwenezwo zwi ḓo itea kha tshipiḓa tsha u fhedzisela tsha maṱungu mahulu. Nga zwenezwo, na u “penya” ha vhaḓodzwa hu ḓo itea nga tshenetsho tshifhinga tshi ḓaho. Tsha vhuvhili, zwi ḓo itea “ngafhi.” Yesu o amba uri vho lugaho vha ḓo ‘penya Muvhusoni.’ Zwenezwo zwi amba mini? Vhaḓodzwa vhoṱhe vha fulufhedzeaho vhane vha kha ḓi vha kha ḽifhasi musi maṱungu mahulu o no fhira vha ḓo vha vho no swaiwa lwa u fhedzisela. Samusi zwo ambiwa kha vhuporofita ha Yesu nga ha maṱungu mahulu, vha ḓo kuvhanganyelwa ṱaḓulu. (Mat. 24:31) Henefho vha ḓo penya “muvhusoni wa Khotsi avho,” nahone nga murahunyana ha nndwa ya Haramagedo, vha ḓo takalela u shela mulenzhe kha u vha vhaselwa vha Yesu ‘mbinganoni ya Ngwana.’—Nzumb. 19:6-9.

NḒILA INE RA VHUYELWA NGAYO

18, 19. U pfesesa tshifanyiso tsha Yesu tsha goroi na tsheṋe zwi ri vhuyedza hani?

18 Ri vhuyelwa hani nga u vhona hu tshee nga phanḓa zwine tshenetshi tshifanyiso tsha ri funza zwone? Kha ri ṱhogomele nḓila tharu. Ya u thoma, zwi engedza nḓivho yashu. Tshenetsho tshifanyiso tshi bvisela khagala tshiitisi tsha ndeme tsha uri ndi ngani Yehova a tshi tendela vhuvhi. O ‘konḓelela midzio ya mbiti’ u itela u lugisela “midzio yo khathutshelwaho”—ine ya vha tshigwada tsha goroi. * (Vharoma 9:22-24) Ya vhuvhili, zwi khwaṱhisa fulufhelo ḽashu. Samusi vhufhelo vhu tsini, maswina ashu a ḓo tou ṋaṋa u lwisana na riṋe, fhedzi ‘ha nga kundi.’ (Vhalani Yeremia 1:19.) Samusi Yehova, Khotsi ashu wa ṱaḓulu o tsireledza tshigwada tsha goroi u bva kale, nga zwenezwo a tshi shumisa Yesu na vharuṅwa, u ḓo vha na riṋe “misi yoṱhe” ine ya kha ḓi ḓa.—Mat. 28:20.

19 Ya vhuraru, tshenetsho tshifanyiso tshi ita uri ri kone u ṱalula tshigwada tsha goroi. Ndi ngani zwenezwo zwi zwa ndeme vhukuma? U ḓivha uri Vhakriste vhane vha fana na goroi ndi vhafhio ndi zwa ndeme u itela u wana phindulo ya mbudziso yo vhudziswaho nga Yesu kha vhuporofita hawe ho ṱanḓavhudzwaho nga ha maḓuvha a vhufhelo. O vhudzisa uri: “Ndi nnyi ane zwa vhukuma a vha mulanda a fulufhedzeaho na wa vhuṱali?” (Mat. 24:45) Thero mbili dzine dza khou tevhela dzi ḓo ṋea phindulo i fushaho ya yeneyi mbudziso.

 

^ par. 2 Phara 2: U itela u ni humbudza nga ha zwine zwipiḓa zwa tshifanyiso zwa amba zwone, ri ni ṱuṱuwedza uri ni vhale thero ‘Vho Lugaho Vha Ḓo Penya Vhunga Ḓuvha’ kha Tshiingamo tsha ḽa 15 March, 2010.

^ par. 3 Phara 3: U bva tshee vhaapostola vha Yesu vha fa, vhaḓodzwa vho salaho kha ḽifhasi vho fanyiswa na goroi hu si sa vhaḓinḓa, vhaḓinḓa vhenevha vha fanyisela vharuṅwa. Nga murahu kha tshifanyiso, vhane vha khou tupula tsheṋe vha ṱalulwa sa vharuṅwa.—Mat. 13:39.

^ par. 6 Phara 6: Hezwi ndi u khwiniswa ha zwe ra vha ri tshi zwi pfesesa. Tshifhingani tsho fhiraho, ro vha ri tshi humbula uri u ṱola ha Yesu ho vha hone nga 1918.

^ par. 7 Phara 7: U bva nga 1910 u swika nga 1914, Vhagudi vha Bivhili vho phaḓaladza bugu dzi ṱoḓaho u vha 4 000 000 na zwibammbiri zwi fhiraho 200 000 000.

^ par. 14 Phara 14: Ndi u khwiniswa ha nḓila ye ra vha ri tshi pfesesa ngayo Mateo 13:42. Mathomoni khandiso dzashu dzo amba uri Vhakriste vha si vha vhukuma vho vha vho no thoma “u lila na u shenganya maṋo” lwa miṅwaha ya mahumi, vho ṱungufhalela uri “vhana vha muvhuso” vho bvukulula zwine vha vha zwone—“vhana vha vhuvhi.” (Mat. 13:38) Naho zwo ralo, ri tea u zwi ṱhogomelwa uri u shenganya maṋo zwi tshimbilelana na u fheliswa.—Ps. 112:10.

^ par. 16 Phara 16: Daniele 12:3 i amba uri “vha ṱhalukanyo [Vhakriste vho ḓodzwaho] vha ḓo penya vhunga tshedza tsha lutomboni.” Musi vha tshee kha ḽifhasi, vha penya nga u shela mulenzhe kha mushumo wa u huwelela. Naho zwo ralo, Mateo 13:43 i ambela kha tshifhinga tshine vha ḓo penya Muvhusoni wa ṱaḓulu. Mathomoni ro vha ri tshi humbula uri eneo maṅwalo mavhili o vha a tshi ambela kha mushumo muthihi—mushumo wa u huwelela.