Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Onwe Muasukukiswa

Onwe Muasukukiswa

“Onwe muakohwa, . . . onwe muasukukiswa.”​—1 CORÍNTIOS 6:11.

1. Oityi Neemia avasile etyi akondoka ko Jelusalei? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

 OVANTHU vomo Jelusalei vanumana unene. Mokonda yatyi? Omunthu umwe ankho uyele Jeova wayekelua mondyuo ya Huku. Ova Levita ankho kavalingi vali ovilinga viavo. Ononkhalamutwe ankho kavafende Jeova mo Tyasapalo, mahi ankho valinga onondando mbavo. Ova Isilayeli ovanyingi ankho velinepa novanthu vovilongo ovikuavo. Ovio ovitateka vimwe Neemia avasile etyi akondoka ko Jelusalei.​—Neemias 13:6.

2. Omokonda yatyi o Isilayeli ankho elongo limwe liasukuka?

2 O Isilayeli ankho elongo lielipakula ku Huku. Mo 1513 P.K.E., ova Isilayeli ankho vafuapo pala okutavela Jeova. Vati: “Atyiho Jeova apopia matutyilingi.” (Êxodo 24:3) Huku weveholovona vakale ovanthu vae, iya ankho uhanda vasukuke nokuyapuka komalongo omakuavo. Otyo ankho elao limwe enene! Etyi palamba omanima 40, Moisesi evehinangelesa okuti: “Ove longo liasukuka pala Jeova Huku yove. Jeova Huku yove oe wekuholovona opo ukale elongo liae liakolela, pokati kovanthu aveho vekahi kombanda yohi.”​—Deuteronômio 7:6.

3. Efendelo liotyotyili ankho likahi ñgeni etyi Neemia akondoka ko Jelusalei otyikando tyavali?

3 Mahi, elongo lio Isilayeli kalialingile etyi lialaele. Namphila ankho pena vamwe vaumbila Huku, mahi ova Judeu ovanyingi ankho vahanda vala okukala ovasukuki, ankho kavahande okutavela ku Huku. Etyi Neemia akondoka vali ko Jelusalei otyikando tyavali, ankho palambale omanima 100 tunde etyi otyihupe tyovanthu vekolelo vakondoka pala okupindulapo efendelo liotyotyili. Mahi pomuvo Neemia akondoka otyikando tyavali, ova Judeu ankho kavapake tete momuenyo wavo efendelo liotyotyili.

4. Oñgeni tupondola okutualako tyasukuka nokutavelwa na Jeova?

4 Ngova Isilayeli, Onombangi mba Jeova hono vasukulwa na Huku. Ovakristau ovalembulwa “notyinyingi tyovanthu,” aveho vasukulwa iya vaumbila vala Jeova. (Revelação 7:9, 14, 15; 1 Coríntios 6:11) Ova Isilayeli kavakalele vali noupanga na Huku mokonda kavatuaileko tyasukuka. Onthwe katuhande otyipuka ngotyo tyitumonekele. Mahi, oityi matyitukuatesako okulityilikatyo, atutualako tyasukuka nokutavelwa na Jeova? Omukanda wa Neemia okapitulu 13 utulongesa ovipuka vikuana vipondola okutukuatesako: (1) Okulityilika omapanga omavi, (2) okuundapa movilinga via Jeova, (3) okupaka ovilinga via Jeova tete momuenyo, (4) nokuyakulila oupanga wove na Jeova. Pahe matulilongesa kese tyimwe povipuka ovio.

LITYILIKA OMAPANGA OMAVI

Oñgeni Neemia alekesile okuti omukuatyili ku Jeova? (Tala pono palagrafu 5, 6)

5, 6. Eliasibe na Tobia ovalie? Omokonda yatyi Eliasibe akalela epanga lia Tobia?

5 Tanga Neemias 13:4-9. Tukahi pokati komahongaiyo omavi, moluotyo katyapepukile okutualako tyasukuka. Ombimbiliya itupopila konthele yomunene-nakwa Eliasibe, nomulume utiwa Tobia woko Amom ankho uundapela ohamba yo Persia. Tobia nomapanga ae ankho kavahandele Neemia atualeko nokutunga ovimato vio Jelusalei. (Neemias 2:10) Otyitumino tya Huku ankho tyipopia okuti voko Amom kavapondola okunyingila mondyuo ya Huku. (Deuteronômio 23:3) Ngotyo, omokonda yatyi Eliasibe aavelela Tobia omphangu mondyuo ya Huku?

6 Tobia ankho epanga enene lia Eliasibe. Tobia nomona wae Jeoanã vanepele ovakai ova Judeu, iya ova Judeu ovanyingi ankho vapopia nawa konthele ya Tobia. (Neemias 6:17-19) Umwe povatekula va Eliasibe ankho wanepa omona wa Sambalaa, omutumini woko Samaria, umwe ankho pomapanga omanene a Tobia. (Neemias 13:28) Oupanga oo auho ulekesa omokonda yatyi Omunene-nakwa Eliasibe ayekela Tobia emupopile etyi ena okulinga namphila Tobia ankho ha mu Isilayeli iya ankho uhanda ovilinga via Huku vitalame. Mahi, Neemia walekesile oukuatyili ku Jeova etyi apola ovityuma aviho via Tobia mondyuo ya Huku eviyumbu pondye.

7. Oñgeni ovanthu aveho va Jeova, okukutikinyamo ovakulu vewaneno vapondola okutualako tyasukuka?

7 Onthue tuvanthu va Huku vokuelipakula, ngotyo tete tuna okukala ovakuatyili ku Jeova. Namphila ovikando vimwe, tupondola okuyondyua okutomba onondonga Mbombimbiliya mokonda tuhanda okukala ovakuatyili nombunga yetu. Mahi inkha katulandula onondonga Mbombimbiliya, Jeova mahimbika okututala ngatyina tuasila. Ovakristau ovakulu vewaneno, vahongolelwa nomalusoke a Jeova, ha nomalusoke avo muene. (1 Timóteo 5:21) Velityilika okulinga tyimwe tyipondola okunyona oupanga wavo na Huku.​—1 Timóteo 2:8.

8. Oityi tuesukisa okuhinangela konthele youpanga wetu?

8 Otyiwa okuhinangela okuti “omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Coríntios 15:33) Vamwe mombunga yetu vapondola okutuhongiliya okulinga ovipuka ovivi. Eliasibe waavele ongeleka ongwa pokuundapa na Neemia pala okupindulapo ovimato vio Jelusalei. (Neemias 3:1) Mahi Tobia novanthu ovakuavo kavakalele omapanga omawa pala Eliasibe. Vemuhongiliya okulinga ovipuka ovivi, nokumukalesa tyasila komaiho a Jeova. Tuesukisa okukala novanthu vetuavela ondundo yokulinga ovipuka oviwa, ngetyi okutanga Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Tuna okupandula unene tyina onombunga mbetu mbutuavela ondundo yokulinga etyi tyaviuka.

UNDAPA MOVILINGA VIA JEOVA

9. Otyitateka patyi ankho tyikahi mondyuo ya Huku? Oityi Neemia alingile opo etyiviukise?

9 Tanga Neemias 13:10-13. Ova Levita ankho kavekahi nokulinga ovilinga viavo mondyuo ya Huku. Mokonda yatyi? Ovanthu ankho vekahi nokuava onombongo mbehehi pala ondyuo ya Huku, moluotyo ova Levita avakaundapa momapia avo opo vatekule onombunga mbavo. Iya ovatumini ankho vaholovonwa opo vaongiye oviawa, ankho kavetyilingi ine ankho kavevitumu kondyuo ya Huku. (Neemias 12:44) Neemia waonganeka ovipuka opo oviawa ovio viongiyue, iya aholovona ovalume vekolelo opo vaave oviawa kova Levita.

10, 11. Oñgeni tupondola okuvatela efendelo liotyotyili?

10 Oityi tupondola okulilongesila kehipululo olio? Elao limwe enene okuundapesa ovipuka vietu viakolela pala okuvatela ovilinga via Jeova. (Provérbios 3:9) Tyina tuava etyi tuna opo tuvatele ovilinga via Jeova, tukahi vala nokumuavela etyi tyatunda kwe. (1 Crônicas 29:14-16) Tupondola okusoka okuti tutupu unene pala okuava, mahi inkha tuna ehando liokuava tyimwe, tupondola okutyilinga.​—2 Coríntios 8:12.

11 Mokueenda kuomanima omanyingi, ombunga imwe ankho ina ovana etyinana, vakonga ovalinepi ovakokoli-ndyila vavilapo vakulupa veye okulia navo like mosimano. Ina wati, namphila ndyitelekelale ovanthu ekwi, okutelekela vali ovanthu vevali katyipuiya. Otyo tyimoneka ngoti otyipuka otyitutu, mahi ovakokoli-ndyila ovo vapandulile unene! Ovakokoli-ndyila ovo tupu vakuatesileko ombunga pokuvepopila onongeleka onongwa, nokuavela ondundo ovana opo vatualeko okupameka oupanga wavo na Jeova. Konyima, ovana aveho vanyingila movilinga viomuvo auho.

12. Ongeleka patyi ongwa ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo vaava?

12 Ehipululo konthele ya Neemia tupu litulongesa okuti ovakulu vewaneno, novakuatesiko vavo, vena okuava ongeleka ongwa mefendelo lia Jeova. Otyo matyikuatesako vakuavo mewaneno. Apostolu Paulu waavele ongeleka ongwa mewaneno. Wavatelele efendelo liotyotyili, nokuava onondonga mbakolela mbo ñgeni Ovakristau vapondola okulinga oviawa.​—1 Coríntios 16:1-3; 2 Coríntios 9:5-7.

PAKA TETE MOMUENYO OVILINGA VIA JEOVA

13. Oityi ova Judeu vamwe ankho valinga Motyasapalo?

13 Tanga Neemias 13:15-21. Inkha tusoka unene komalumono iya atuundapa unene opo tukale nao, tupondola okunyona oupanga wetu na Jeova. Êxodo 31:13, ipopia okuti onthiki Yotyasapalo ankho ihinangelesa ova Isilayeli okuti ovanthu vasukuka. Ankho vena okuundapesa onthiki Yotyasapalo pala okufenda nombunga yavo, nokulikuambela, nokusokolola Kovitumino via Huku. Mahi ova Isilayeli vamwe kononthiki mba Neemia, ankho valinga ovitanda monthiki Yotyasapalo ngetyi ankho valinga mononthiki ononkhuavo mbosimano. Moluotyo, Neemia ankho utaata mepundaumbo ovanthu vovitanda ankho vatunda kovilongo ovikuavo, iya mutano onombundi ankho mbuikwa.

14, 15. (a) Oityi matyitumonekela inkha tumana unene omuvo nokuovola onombongo? (b) Oñgeni tupondola okunyingila mepululuko lia Huku?

14 Oityi tupondola okulilongesila ku Neemia? Tuelilongesa okuti katuesukisile okutalukwa, nokupesela omuvo omunyingi okuovola onombongo. Tupondola okutalukwa movilinga vietu, haunene inkha tuvihole. Mahi hinangela etyi Jesus apopile okuti katupondola okukala ovapika vo vahona vevali. (Tanga Mateus 6:24.) Neemia ankho una onombongo, mahi oñgeni aundapesile omuvo wae mo Jelusalei? (Neemias 5:14-18) Kaovolele okulinga ovitanda nova Tiru ine ovakuavo vali, mahi waundapele nononkhono opo akuateseko ovakuatate vae, nokusukukisa enyina lia Jeova. Tupu hono, Ovakristau ovakulu vewaneno, novakuatesiko vavo, valinga ononkhono mbokukuatesako ewaneno, iya ovakuatate no nomphange mewaneno vevehole mokonda yotyituwa otyo. Mokonda yotyo, ovanthu va Huku vena ohole pokati kavo, nombembwa, nepamo.​—Ezequiel 34:25, 28.

15 Namphila Ovakristau kavaitwa opo vahinangele Otyasapalo, Paulu utupopila okuti “kuahupa otyasapalo tyokupululukwa pala ovanthu va Huku.” Ayawisako okuti: “Omunthu wanyingila mepululuko lia Huku, tupu wapululukua konthele yovilinga viae muene, ngetyi Huku apululukwa kovilinga viae.” (Hebreus 4:9, 10) Onthue Ovakristau, tupondola okunyingila mepululuko lia Huku inkha tumutavela nokuundapela kumwe nevangelo liae. Okuti ove nombunga yove mupaka tete Jeova momuenyo wenyi pokulinga efendelo liombunga, nokuenda komaliongiyo, no movilinga viokuivisa? Omuhona wetu ine vana tuundapa navo, hamwe kavasoko okuti ovipuka ovio viakolela unene. Ngotyo, tuesukisa okuvepopila nokuayandyuluka okuti ovilinga via Jeova ovio viakolela vali kuonthue. Otyo tyelifwa netyi Neemia alingile etyi ataatele ova Tiru, aiki onombundi mbepundaumbo, okulekesa okuti ankho upaka tete Jeova momuenyo wae. Mokonda tuvanthu va Huku vaholovonwa nokuasukuka, tuesukisa okulipula: ‘Okuti onkhalelo ndyityinda omuenyo ilekesa okuti Jeova ukahi tete momuenyo wange?’​—Mateus 6:33.

YAKULILA OUPANGA WOVE NA JEOVA

16. Oñgeni ova Isilayeli kononthiki mba Neemia vahandele okunyona oupanga wavo na Huku ngatyina ovanthu vaholovonwa nokuasukuka?

16 Tanga Neemias 13:23-27. Kononthiki mba Neemia, ovalume ova Isilayeli ankho vanepa ovakai vovilongo ovikuavo. Otyikando tyotete Neemia aile ko Jelusalei, ovakulu aveho vahonekele pomukanda okutavela nokulaa okuti kamavanepe ovakai vovilongo ovikuavo. (Neemias 9:38; 10:30) Mahi, etyi Neemia akondoka otyikando tyavali, wavasa ovalume ova Judeu vanepa ovakai vovilongo ovikuavo iya ankho vetupu vali oupanga na Huku ngatyina ovanthu vaholovonwa nokuasukuka! Ovana vovakai ovo, ankho kavetyivili okutanga ine okupopia o Hebraiku. Tyina ovana ovo vamekulu, mavapopi okuti ova Isilayeli? Ine mavapopi okuti ovo ko Asdode, voko Amom, ine voko Moabe? Inkha kavetyivili okunoñgonoka elaka lio Hebreu, tupu kamavetyivili okunoñgonoka Ovitumino via Huku. Iya ñgeno tyevepuiya vali okunoñgonoka Jeova opo vaholovone okumufenda tyipona okufenda ono huku mbomatutu ovoina ankho vafenda. Neemia waundapele liwa opo ayakulile oupanga ova Isilayeli ankho vena na Huku.​—Neemias 13:28.

Kuatesako ovana vove okukala noupanga omuwa na Jeova (Tala pono palagrafu 17, 18)

17. Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okukala noupanga na Jeova?

17 Hono, tuesukisa okulinga ononkhono mbokukuatesako liwa ovana vetu vakale noupanga na Huku. Vohe, lipulei: ‘Okuti ovana vange vetyivila umwe okupopia nawa “elaka liasukuka,” tyihangununa okunoñgonoka nawa otyili Tyombimbiliya nokutyipopia? (Sofonias 3:9) Okuti etyi ovana vange vapopia tyilekesa umwe okuti vekahi nokuhongolelwa nononkhono mba Huku?’ Uhasoye inkha utala okuti ovana vove vesukisa okulinga omapiluluko amwe. Okulilongesa elaka katyapepukile, haunene tyina pena ovipuka ovinyingi vikutalula. Ouye wovola okuhongiliya ovana vove vehetavele ku Huku. Moluotyo, kala omunthu wapua elundo, undapesa Efendelo Liombunga no nomphitilo ononkhuavo opo ukuateseko ovana vove okukala noupanga omuwa na Jeova. (Deuteronômio 6:6-9) Vehinangelesa omokonda yatyi otyiwa pala onthue okukala tyelikalela nouye wa Satanasi. (João 17:15-17) Linga ononkhono mbokuhika komutima wavo.

18. Omokonda yatyi ovohe Ovakristau ovo vena okukuatesako ovana vavo opo velipakule ku Jeova?

18 Ovana vove ovo muene vena okuholovona inkha mavaumbila Huku ine kamavemuumbila. Mahi, onwe ovohe mupondola okuvekuatesako mononkhalelo ononyingi. Muesukisa okuava ongeleka ongwa, nokuhangununa nawa ovituwa patyi Huku eyele, nokuvekuatesako okunoñgonoka ovitateka mavakala navio inkha valinga omatokolo ahaviukile. Vohe, onwe vala mupondola okukuatesako ovana venyi okukula motyili opo vaholovone okulipakula ku Jeova. Vesukisa ombatelo yenyi opo vapameke oupanga wavo na Jeova. Tyotyili, atuho tuesukisa okuyakulila oupanga wetu na Huku, tyilekesa okulandula onondonga mbae, nokulinga etyi ahanda.​—Revelação 3:4, 5; 16:15.

JEOVA METUHINANGELA “PALA OTYIWA”

19, 20. Oityi tupondola okulinga opo Jeova etuhinangele “pala otyiwa”?

19 Omuuli Malakia wapopia okuti “omukanda umwe wehinangeleso auhimbika okuhonekwa . . . pala vana vokuna onthilo na Jeova na vana vasoka kenyina liae.” (Malaquias 3:16, 17) Huku kamalimbui vana vena onthilo nae, nokuhole enyina liae.​—Hebreus 6:10.

20 Neemia welikuambelele okuti: “Huku yange, nthyinangele pala otyiwa.” (Neemias 13:31) Neemia ankho uhanda Jeova ahinangele oñgeni emuumbila. Tupu Huku metuhinangela momukanda wae wehinangelo inkha tulityilika omapanga omavi, tuundapa movilinga via Jeova, tupaka tete momuenyo ovilinga via Jeova, nokuyakulila oupanga wetu na Jeova. Tuna ‘okutualako okutala nawa inkha tukahi mekolelo.’ (2 Coríntios 13:5) Inkha tutualako noupanga wetu omuwa na Jeova, metuhinangela “pala otyiwa.”