Skip to content

Skip to table of contents

Imi sai santu ona

Imi sai santu ona

“Ohin imi fase moos ona, imi sai santu ona.”—1 KOR 6:11.

1. Bainhira Neemias fila fali ba sidade Jerusalém, nia haree saida deʼit? (Haree dezeñu iha pájina neʼe.)

 BAINHIRA Neemias fila fali ba Jerusalém, nia haree katak situasaun iha sidade neʼe sai runguranga ona. Ema-boot ida neʼebé kontra hasoru Jeová mak hela iha sala han-fatin iha templu laran. Ema levita sira la kumpre sira-nia knaar. Katuas sira mós halo negósiu oioin iha loron Sábadu duké uza loron neʼe hodi adora Jeová. No ema Israel barak kaben ho feto husi rai seluk.—Neem 13:6.

2. Oinsá mak povu Israel sai nasaun santu?

2 Maizumenus tinan rihun ida antes neʼe, ema Israel promete katak sira sei halo tuir Jeová nia hakarak. Sira hatete: “Liafuan hotu neʼebé Jeová hatete ona, ami prontu atu halo tuir.” (Êx 24:3) Tan neʼe, Maromak hili sira nuʼudar ninia povu, no halo sira sai nasaun santu neʼebé haketak an husi nasaun sira seluk. Ida-neʼe mak arranju neʼebé furak loos! Liutiha tinan 40, Moisés hatete ba sira: “Imi mak povu neʼebé santu ba Jeová imi-nia Maromak. Jeová imi-nia Maromak mak hili ona imi atu sai ninia povu, povu neʼebé espesiál, husi povu seluk hotu neʼebé moris iha rai leten.”—Deut 7:6.

3. Antes Neemias bá vizita Jerusalém ba dala segundu, situasaun kona-ba adorasaun sai oinsá ona?

3 Maibé, nasaun Israel la kumpre buat neʼebé sira promete. Maski ema balu serbí nafatin Maromak ho laran-metin, maibé ema barak la halo tuir Jeová no finje deʼit katak sira mak povu santu. Tan neʼe, ema judeu sira sai dadur iha rai-Babilónia. Maibé liutiha tinan barak, sira balu fila ba Jerusalém atu harii fali sidade neʼe no halaʼo adorasaun neʼebé loos. Maibé liutiha tinan atus ida, bainhira Neemias bá vizita sidade neʼe ba dala segundu, ema judeu sira la tau ona sira-nia adorasaun uluk iha sira-nia moris.

4. Oinsá mak ita bele sai moos nafatin hodi Jeová simu ita?

4 Hanesan ho nasaun Israel, Testemuña ba Jeová ohin loron mós sai povu neʼebé “santu” ka moos. Sin, maski ema kristaun kose-mina ka ema-lubun boot, Maromak Jeová halo ita santu, ka moos, atu halaʼo ninia serbisu. (Apok 7:9, 14, 15; 1 Kor 6:11) Ita hotu lakohi sai hanesan ema Israel neʼebé ikusmai sai povu neʼebé la santu ona no lakon relasaun diʼak ho Jeová. Oinsá mak ita bele sai moos nafatin hodi Jeová simu ita? Liuhusi livru Neemias kapítulu 13, ita bele aprende kona-ba dalan haat, (1) la ransu ho ema neʼebé ladiʼak; (2) apoia Jeová nia arranju; (3) tau uluk Jeová iha ita-nia moris; (4) kuidadu atu la lakon ita-nia naran nuʼudar ema kristaun. Mai ita koʼalia hamutuk kona-ba dalan ida-idak.

KETA RANSU HO EMA NEʼEBÉ LADIʼAK

Oinsá mak Neemias hatudu laran-metin ba Jeová? (Haree parágrafu 5, 6)

5, 6. Sé mak Eliasib no Tobias? Tanbasá mak Eliasib ransu ho Tobias?

5 Ita moris iha mundu neʼebé nakonu ho hahalok aat oioin neʼebé bele halo ita la santu, ka la moos ona. Mai ita koʼalia kona-ba Eliasib ho Tobias. Eliasib mak amlulik boot. No Tobias mak ema Amon neʼebé karik serbisu ba liurai husi rai-Pérsia, no uluk nia koko atu hapara Neemias atu labele harii fali moru Jerusalém. (Neem 2:10) Maromak nia Ukun-Fuan bandu atu labele husik ema Amon atu tama iha área templu nian. (Deut 23:3) Tanbasá mak amlulik boot fó ema hanesan neʼe atu hela iha sala han-fatin iha templu laran?—Neem 13:4-9.

6 Eliasib ho Tobias kleur ona koñese malu. Tobias kaben ho feto judeu no ema barak gosta Tobias. Ninia oan-mane naran Joanan nia feen mós ema judeu. (Neem 6:17-19) Liután neʼe, Tobias sai kolega diʼak ho governadór iha rai-Samaria, naran Sanbalat, no Sanbalat nia oan-feto kaben ho Eliasib nia bei-oan. (Neem 13:28) Karik, tan neʼe mak Eliasib halo tuir deʼit Tobias nia hakarak maski Tobias la fiar Jeová no kontra Ninia povu. Maibé Neemias hatudu laran-metin ba Jeová hodi soe ba liʼur Tobias nia sasán hotu husi templu nia sala han-fatin.

7. Oinsá mak ita hotu no mós katuas sira presiza kuidadu atu moos nafatin iha Jeová nia oin?

7 Nuʼudar povu neʼebé dedika an ona ba Jeová, ita tenke laran-metin ba Jeová hodi tau uluk ninia hakarak iha ita-nia moris. Se ita la moris tuir Bíblia nia matadalan, ita sai la moos iha Jeová nia oin. Tan neʼe, ita presiza kuidadu atu la laran-metin liu ba família toʼo la halo tuir Bíblia nia matadalan. Katuas kristaun sira mós presiza foti desizaun oioin hodi tuir Jeová nia hakarak, laʼós sira rasik nia hanoin. (1 Tim 5:21) Katuas sira-neʼe sei kuidadu nafatin atu la hatudu hahalok neʼebé estraga sira-nia relasaun diʼak ho Jeová.—1 Tim 2:8.

8. Ita hotu presiza hanoin-hetan saida kona-ba ema neʼebé ita ransu hamutuk?

8 Ita labele haluha katak “hela hamutuk ho ema laran-aat sira halakon lisan diʼak”. (1 Kor 15:33) Dala ruma ita-nia família rasik mós bele book ita atu halo buat neʼebé ladiʼak. Foufoun, Amlulik Boot Eliasib hatudu ezemplu diʼak hodi serbisu hamutuk ho Neemias atu harii fali moru Jerusalém. (Neem 3:1) Maibé, tanba Eliasib komesa ransu ho Tobias no ema seluk neʼebé ladiʼak, ida-neʼe book nia atu halo buat neʼebé laloos no nia sai ema neʼebé la moos iha Jeová nia oin. Ita presiza ransu hamutuk ho ema neʼebé fó laran-manas mai ita atu haburas toman neʼebé diʼak, hanesan lee Bíblia, tuir reuniaun no bá haklaken. Tan neʼe, ita hafolin nafatin família neʼebé ajuda ita atu halo buat neʼebé loos.

APOIA JEOVÁ NIA ARRANJU

9. Esplika toʼok kona-ba situasaun iha templu. Saida mak Neemias halo hodi hadiʼa situasaun neʼe?

9 Bainhira Neemias fila fali ba Jerusalém, nia mós haree katak ema levita sira la halo ona sira-nia knaar iha templu. Tanbasá? Tanba povu sira la fó kontribuisaun hodi apoia serbisu iha templu, levita sira tenke halo serbisu iha toʼos atu buka moris. Tuir loloos, ulun-naʼin sira mak iha knaar atu halibur porsentu 10 husi buat neʼebé povu sira manán, maibé sira la halo ida-neʼe ka la haruka ba templu. (Neem 12:44) Tan neʼe, Neemias hadiʼa situasaun ida-neʼe no fó knaar ba ema laran-metin atu tau matan ba kontribuisaun ba ema levita sira.—Neem 13:10-13.

10, 11. Iha dalan saida deʼit mak ita bele apoia adorasaun neʼebé loos?

10 Ita bele aprende saida husi istória neʼe? Ita iha oportunidade espesiál atu uza ita-nia rikusoin no osan hodi apoia Jeová nia serbisu. (Prov 3:9) Kuandu ita fó kontribuisaun, neʼe katak ita fó fali ba Jeová buat neʼebé ninian. (1 Crôn 29:14-16) Dala ruma ita hanoin katak ita-nia kontribuisaun mak uitoan deʼit, maibé se ita fó ita-nia rikusoin ba Jeová ho laran, nia sei simu ida-neʼe ho haksolok.—2 Kor 8:12.

11 Ba tinan barak, família ida ho oan naʼin-ualu iha toman atu konvida feen-laʼen pioneiru tempu-tomak neʼebé idade ona atu han hamutuk semana-semana. Inan sempre hatete katak baibain nia teʼin ba ema naʼin-sanulu, tan neʼe la susar atu teʼin ba ema naʼin-rua tan. Ida-neʼe haree hanesan buat neʼebé kiʼik deʼit, maibé feen-laʼen pioneiru neʼe agradese tebes ba sira-nia laran-diʼak! Ida-neʼe mós lori bensaun ba família tanba bainhira sira han hamutuk, feen-laʼen pioneiru konta esperiénsia neʼebé diʼak no fó laran-manas ba oan sira atu laʼo ba oin iha lia-loos. Ikusmai, oan hotu komesa serbí Jeová tempu-tomak.

12. Katuas no atan ba kongregasaun fó ezemplu diʼak saida?

12 Istória kona-ba Neemias mós hatudu katak katuas no atan ba kongregasaun presiza fó ezemplu diʼak ba kongregasaun atu apoia Jeová nia arranju. Kona-ba ida-neʼe, ita mós bele halo tuir apóstolu Paulo nia ezemplu. Nia mós apoia adorasaun neʼebé loos no fó matadalan oioin kona-ba oinsá ema kristaun ida-idak bele fó kontribuisaun.—1 Kor 16:1-3; 2 Kor 9:5-7.

TAU ULUK JEOVÁ IHA ITA-NIA MORIS

13. Ema judeu balu halo saida iha loron Sábadu?

13 Se ita sai okupadu demais atu buka rikusoin no halo serbisu hodi manán osan, ida-neʼe bele estraga ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. Tuir Êxodo 31:13, ukun-fuan kona-ba loron Sábadu mak atu fó-hanoin ema Israel katak sira mak Jeová nia povu santu. Iha loron Sábadu, sira tenke halaʼo adorasaun hamutuk ho família, halo orasaun, no hanoin didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun-Fuan. Maibé iha Neemias nia tempu, ema judeu balu halo serbisu iha loron Sábadu hanesan sira halo iha loron baileet. Tan neʼe, Neemias duni sai ema estranjeiru sira neʼebé fila liman iha sidade laran, no taka sidade nia portaun antes loron Sábadu hahú.—Neem 13:15-21.

14, 15. (a) Se ita hanoin liu kona-ba osan, saida deʼit mak bele akontese? (b) Oinsá mak ita bele tama iha Maromak nia hakmatek?

14 Saida mak ita bele aprende husi Neemias nia ezemplu? Ita labele hanoin liu kona-ba osan hodi okupadu demais ho serbisu. Se ita la kuidadu kona-ba neʼe, karik ita sei hadomi liu serbisu. Maibé Jesus hatete katak ita la bele serbí ba naʼin-ulun rua iha tempu hanesan. (Lee Mateus 6:24.) Se Neemias hakarak, nia bele manán osan barak, ka fila liman ho ema Tiru no ema seluk. (Neem 5:14-18) Maibé, duké halo hanesan neʼe, nia hakaʼas an atu ajuda ninia maluk judeu sira no halo buat neʼebé hamoos Jeová nia naran. Nuneʼe mós ho ohin loron, katuas kristaun no atan ba kongregasaun sira uza sira-nia tempu no osan atu ajuda kongregasaun. Ida-neʼe halo irmaun-irmán sira atu hadomi katuas no atan sira, hodi ikusmai kongregasaun sai fatin hakmatek neʼebé nakonu ho domin no dame.—Eze 34:25, 28.

15 Maski ita nuʼudar ema kristaun la presiza halo tuir ukun-fuan kona-ba loron Sábadu, maibé apóstolu Paulo hatete katak “hakmatek iha loron Sábadu hela nafatin ba Maromak nia povu”. Nia hatutan tan: “Ema neʼebé tama iha Maromak nia hakmatek, hakmatek mós husi nia serbisu sira.” (Ebr 4:9, 10) Nuneʼe, kuandu ita halo tuir Jeová no apoia ninia hakarak, ita tama iha “Maromak nia hakmatek”. Husu ba ita-nia an: ‘Haʼu ho haʼu-nia família tau Jeová uluk hodi halaʼo nafatin adorasaun família nian, tuir reuniaun, no bá haklaken ka lae?’ Karik ita-nia patraun ka maluk serbisu hanoin katak buat sira-neʼe la importante ida. Tan neʼe, ita presiza hamriik metin no hatudu ba sira katak serbisu ba Jeová mak importante liu ba ita. Neemias hatudu ida-neʼe hodi duni sai ema Tiru no taka sidade nia portaun. Tanba ita mós Jeová nia povu neʼebé santu, ita presiza husu ba ita-nia an: ‘Liuhusi haʼu-nia moris rasik, haʼu hatudu katak haʼu buka uluk Jeová ka lae?’—Mt 6:33.

KETA LAKON ITA-NIA NARAN NUʼUDAR EMA KRISTAUN

16. Oinsá mak ema Israel iha Neemias nia tempu besik ona atu lakon sira-nia pozisaun nuʼudar Jeová nia povu santu?

16 Bainhira Neemias vizita sidade Jerusalém ba dala primeiru, katuas sira asina ona dokumentu ida hodi promete katak mane Israel sei la kaben ho feto husi rai seluk. (Neem 9:38; 10:30) Maibé bainhira Neemias fila fali ba Jerusalém, mane judeu barak kaben ho feto husi rai liʼur. Ida-neʼe katak ema Israel besik ona atu lakon sira-nia pozisaun nuʼudar Maromak nia povu santu. Tanba sira-nia oan la hatene língua ebraiku, kuandu sai boot ona, sira sei la haree sira-nia an laʼós ema Israel, maibé sira sei sai hanesan deʼit ho ema Asdod, Amon ka Moab. Sira mós la hatene lee Maromak nia Ukun-Fuan neʼebé hakerek iha lia-ebraiku. Ida-neʼe halo susar ba sira atu hatene didiʼak Jeová, no ikusmai, duké hili atu serbí Nia, sira sei adora sira-nia inan nia maromak falsu sira. Neemias tenke hadiʼa kedas situasaun neʼe.—Neem 13:23-28.

Ajuda ita-nia oan atu haburas relasaun diʼak ho Jeová (Haree parágrafu 17, 18)

17. Oinsá mak inan-aman bele ajuda sira-nia oan atu iha relasaun rasik ho Jeová?

17 Hanesan ho Neemias, ita mós presiza ajuda ita-nia oan atu haree sira-nia an nuʼudar ema kristaun. Se ita mak inan-aman, husu ba ita-nia an: ‘Haʼu-nia oan iha toman atu koʼalia kona-ba lia-loos husi Bíblia nuʼudar “língua neʼebé moos” ka lae? (Sof 3:9) Buat neʼebé sira koʼalia hatudu katak sira moris tuir Maromak nia espíritu, ka mundu nia espíritu?’ Maski ita haree katak ita-nia oan sei presiza mudansa ruma, keta sai laran-tun. Sira presiza tempu atu aprende ‘língua moos’ neʼe, liuliu tanba iha buat barak neʼebé dada sira-nia atensaun. Mundu neʼe book makaʼas ita-nia oan atu la halo tuir Maromak. Tan neʼe, ho pasiénsia, nafatin halaʼo adorasaun família nian no buka oportunidade oioin atu hametin sira-nia relasaun ho Jeová. (Deut 6:6-9) Hanorin sira tanbasá mak diʼak atu la sai hanesan ho ema iha Satanás nia mundu. (Joao 17:15-17) Sin, hakaʼas an atu hanorin ita-nia oan iha dalan neʼebé kona sira-nia laran.

18. Oinsá mak inan-aman kristaun bele ajuda sira-nia oan atu laʼo ba oin iha lia-loos no dedika an ba Jeová?

18 Ikusmai, ita-nia oan ida-idak mak presiza deside rasik atu serbí Maromak ka lae. Maibé ita bele ajuda sira iha dalan oioin. Ita presiza hatudu ezemplu diʼak, esplika ho klaru kona-ba hahalok sala, no ajuda sira atu komprende oinsá mak sira-nia desizaun sala bele lori rezultadu ladiʼak. Inan-aman sira, la iha ema seluk neʼebé diʼak liu fali ita atu ajuda ita-nia oan sira laʼo ba oin iha lia-loos no dedika an ba Jeová. Klaru katak ita hotu presiza halaʼo ita-nia moris tuir Maromak nia matadalan atu ita labele lakon ita-nia naran nuʼudar ema kristaun.—Apok 3:4, 5; 16:15.

JEOVÁ SEI HANOIN-HETAN ITA

19, 20. Atu Jeová bele hanoin-hetan ita, saida deʼit mak ita presiza halo?

19 Profeta Malaquias hatete katak Jeová sei “hakerek livru ida hodi hanoin-hetan sira neʼebé taʼuk ba Jeová no sira neʼebé hanoin kona-ba nia naran”. (Mal 3:16, 17) Maromak sei la haluha ema neʼebé hamtaʼuk nia no hadomi ninia naran.—Ebr 6:10.

20 Neemias halo orasaun hodi hatete: “Oh, haʼu-nia Maromak, hanoin-hetan buat neʼebé diʼak kona-ba haʼu.” (Neem 13:31) Neemias hakarak Jeová atu hanoin-hetan ninia hahalok diʼak. Jeová mós sei hanoin-hetan ita se ita la ransu ho ema neʼebé ladiʼak, apoia Maromak nia arranju, tau uluk Jeová iha ita-nia moris, no la lakon ita-nia naran nuʼudar ema kristaun. Tan neʼe, mai ita kontinua ‘haree ita moris iha fiar ka lae’. (2 Kor 13:5) Loos duni, se ita hakaʼas an atu moris nuʼudar Jeová nia povu santu, Nia sei hanoin-hetan ‘buat neʼebé diʼak kona-ba ita’.