Skip to content

Skip to table of contents

Wa Yelisiwi

Wa Yelisiwi

‘Wa sukuiwi, kuenda wa yelisiwi.’—1 VA KOR. 6:11.

1. Ocitangi cipi Nehemiya a sanga pokati komanu eci a tiuka vo Yerusalãi? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

 OMANU vo ko Yerusalãi va kala oku sapela. Vohondo yonembele yaco mua kala omanu va tunda kolofeka via litepa. Va Lewi va liwekelepo oku tẽlisa ovikele viavo, momo akulu vaco vekongelo ka va pitisile kovaso upange wa Yehova. Pole, va velisilepo olomĩlu viavo veteke Liesambata. Valua pokati ka va Isareli va kuelele vana ka vatiamẽlele kepata lia va Yudea. Ocitangi eci oco Nehemiya a sanga vo Yerusalãi kunyamo wo 443 O.Y.—Neh. 13:6.

2. Va Isareli veya oku linga ndati epata li kola?

2 Va Isareli va kala omanu vamue va litumbikile ku Suku. Kunyamo wo 1513 O.Y., va Isareli va lekisile onjongole yoku tẽlisa ocipango ca Yehova. Ovo va popia vati: ‘Olondaka viosi Yehova a popia tu vi tẽlisa.’ (Etu. 24:3) Omo liaco, Yehova Suku wa va nõlele oco va linge afendeli vaye. Ovo va kuatele esumũlũho liocili! Eci pa pita akũi akuãla kanyamo, Mose wa va ivaluisa hati: “Ene vupata li kola ku Yehova, Suku yene. Pokati kapata osi a kasi kilu lieve, Yehova, Suku yene, wo nõlipo ene okuti vu linga epata liaye muẽle.”—Esin. 7:6.

3. Nye ca pita la va Yudea eci Nehemiya a pitĩla ko Yerusalãi onjanja yavali?

3 Esanju va Isareli va kuatele lioku kala ofeka yi kola, ka lia kalele otembo yalua. Ndaño okuti vamue pokati ka va Yudea va yonguile oku kala omanu va kola, pole, ka va lingile ocipango ca Yehova. Eci Nehemiya a pitĩla ko Yerusalãi onjanja yavali, pa pitile ale ocita canyamo, tunde eci va Isareli vakuekolelo va tiuka ko Bavulono, oco va tumbulule efendelo liocili. Pole, ombili yavo kupange wa Yehova yeya oku tepuluka.

4. Atosi api tu konomuisa vocipama cilo okuti a tu kuatisa oku kala omanu va kola ku Yehova?

4 Koloneke vilo, Olombangi Via Yehova via linga omanu va kola ku Yehova, ndeci ca pita la va Isareli. Akristão olombuavekua kuenda “owiñi wakahandangala” va linga omanu va kola ku Yehova oco va tẽlise upange waye. (Esit. 7:9, 14, 15; 1 Va Kor. 6:11) Lomue ­pokati ketu o yongola oku tepulula ukamba waye la Suku ndeci vamue va Isareli va lingile. Nye ci pondola oku tu kuatisa okuti ka tu tepulula ukamba wetu la Yehova, oco tu lekise ombili kupange waye? Vocipama cilo, tu konomuisa atosi akuãla a tukuiwa kelivulu lia Nehemiya kocipama 13 ndeci: (1) Yuvula akamba vãvi, (2) kuatisa kupange wa Yehova, (3) pitisa kovaso upange wa Yehova, kuenda (4) teyuila onduko yove yoku kala Ukristão wocili. Omo liaco, tu konomuisi atosi a tukuiwa ndeti.

YUVULA AKAMBA VÃVI

Nehemiya wa lekisa ndati epokolo ku Yehova? (Tala ovinimbu 5, 6)

5, 6. Helie wa kala Eliasivi la Toviya? Momo lie Eliasivi a kuatela ukamba la Toviya?

5 Tanga Nehemiya 13:4-9. Omo okuti tua ñualiwa lomanu vakuavituwa vĩvi, ka ca lelukile oku amamako oku kuata ovituwa viwa. Konomuisa ulandu wa pita la Eliasivi kuenda Toviya. Eliasivi wa kala ocitunda cinene, pole, citava okuti Toviya wa kala u Amoni, una wa talavaya la kesongo ko Per­sia kofeka yo Yudea. Pole, Toviya kumue lakamba vaye, va lambalalele Nehemiya eci a kala oku tunga ovimbaka vio Yerusalãi. (Neh. 2:10) Va Amoni ka va taviwile oku iñila vonembele. (Esin. 23:3) Momo lie ocitunda cinene ca lingila esokiyo liokuti, Toviya iñila vohondo yonembele yoku lila?

6 Toviya wa kuata esunga lioku iñila vonembele, omo lioku kala ukuepata lia Eliasivi. Handi vali, Toviya kumue lomõlaye Yonadava va kuelele akãi vo ko Yudea, kuenda valua pokati ka va Yudea va eca uvangi uwa watiamẽla ku Toviya. (Neh. 6:17-19) Umue pokati kolonekulu via Eliasivi, wa kuelele omõla ukãi wa Sambalata, una wa kala ombiali yo ko Samaria okuti, wa kuata ukamba la Toviya. (Neh. 13:28) Ukamba wa kala pokati kavo owo wa lekisa esunga lieci Ocitunda cinene Eliasivi a ecelela okuti, unyãli umue ka fendela Suku u yapula lovisimĩlo viaye. Pole, Nehemiya wa lekisa epokolo ku Yehova, poku inasi ovikuata via Toviya via kala vohondo yonembele yoku lila.

7. Akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo va siata oku yuvula ndati oku linga cimue ci tepa ukamba wavo la Yehova?

7 Omo okuti tuafendeli va Yehova va litumbika kokuaye, tu sukila oku pokola kokuaye. Tu taviwa lika la Yehova, nda tua pokola kovihandeleko viaye. Ka tu ka eceleli okuti ukamba lepata lietu u tu tateka oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Akulu vekongelo poku nõla onjila va yongola oku kuama, va siata oku pokola kovisimĩlo via Yehova, pole ovisimĩlo viavo havioko. (1 Tim. 5:21) Ovo va ci linga poku yuvula oku linga cimue ci tepa ukamba wavo la Yehova.—1 Tim. 2:8.

8. Ovina vipi afendeli va Yehova va sukila oku ivaluka poku nõla akamba?

8 Tu sukila oku ivaluka okuti, “akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Kor. 15:33) Citava okuti vamue vakuepata lietu va kuete ovituwa vĩvi okuti, vi pondola oku tu yapula. Eliasivi wa lekisa ongangu yiwa komanu omo lioku kuatisa Nehemiya oku tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi. (Neh. 3:1) Pole, noke Eliasivi wa yapuisiwa lovituwa vĩvi via Toviya kuenda viomanu vakuavo, kuenje wa nyõla ukamba waye la Yehova. Akamba vawa va tu vetiya oku linga ovina viwa ndeci: Oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, oku endaenda kolohongele, kuenda oku lekisa ombili kupange woku kunda. Nda vakuepata lietu va tu vetiya oku linga ovina viwa, tu kuata esanju lialua.

KUATISA KUPANGE WA YEHOVA

9. Ocitangi cipi ca kala vonembele? Nye Nehemiya a linga oco ocitangi caco ci tetuluiwe?

9 Tanga elivulu lia Nehemiya 13:10-13: Eci Nehemiya a tiukila ko Yerusalãi wa sanga okuti, va Lewi va liwekapo oku eca olombanjaile viavo vonembele. Momo, ka va lingaile vali upange vonembele, pole, va pitisile kovaso upange wavo woku lima ­ovapia. Ocituwa caco ca sumuisile Nehemiya. Momo okulia va enda oku ungula ka va ku ecaile komanu ale vonembele, ndomo ca lekisiwa vocihandeleko. (Neh. 12:44) Omo liaco, Nehemiya wa linga esokiyo liokuti, noke yoku ungula okulia kuaco, ku kapiwa vonembele. Kuenje, wa nõla alume vamue okuti va lava okulia kuaco, oco ku eciwe komanu.

10, 11. Asumũlũho api afendeli va Yehova va siata oku tambula omo lioku kuatisa kefendelo liocili?

10 Ulandu wa tukuiwa ndeti u tu longisa nye? U tu longisa okuti, tu kuete esumũlũho lioku sivaya Yehova lovina tu kuete. (Olosap. 3:9) Nda tu eca olombanjaile vietu vioku kuatisa kupange wa Yehova, ci lekisa okuti, tu kasi oku eca ovina viatiamẽla kokuaye. (1 Asa. 29:14-16) Pamue tu sima okuti, ka tu kuete lacimue coku eca ku Yehova, pole, nda tua lekisa onjongole yoku eca, eye o sanjuka.—2 Va Kor. 8:12.

11 Vokuenda kuanyamo alua, epata limue lia enda oku laleka manji umue lukãi waye okuti akundi valikasi haivo va kuka, oco veye oku lia konjo yavo onjanja yimosi vosemana. Ndaño okuti epata lia enda oku laleka vamanji lia kuata omãla ecelãla, pole, ina yaco wa pula hati: “Citava hẽ okuti komesa tu vokiyako alonga avali oco a kale ekũi? Ndaño okuti epata liaco ka lia endaile oku teleka okulia kualua, pole, vamanji va lalekiwa va eca olopandu omo lielaleko va enda oku tambula! Vamanji va lalekiwa va kuatisavo epata liaco poku va sapuila ovolandu awa, kuenda va vetiyavo omãla oco va pamise ukamba wavo la Yehova. Omo liaco, omãla vosi veya oku litumbika kupange wakundi votembo yosi.

12. Ongangu yipi akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo va sukila oku lekisa?

12 Ulandu wa Nehemiya u tu longisa okuti, akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo, va sukila oku lekisa ongangu yiwa yoku eca ekuatiso kefendelo lia Yehova. Akulu vekongelo va siatavo oku kuama ongangu yupostolo Paulu. Momo wa eca ekuatiso kefendelo liocili, kuenda wa lekisa ku vamanji ndomo va pondola oku eca olombanjaile viavo.—1 Va Kor. 16:1-3; 2 Va Kor. 9:5-7.

PITISA KOVASO UPANGE WA YEHOVA

13. Nye vamue va Yudea va enda oku linga veteke Liesambata?

13 Tanga Nehemiya 13:15-21: Nda tua sakalala lovokuasi, tu tepa ukamba wetu la Yehova. Elivulu Lietundilo 31:13, li lekisa okuti, veteke Liesambata, va Isareli va enda oku ivaluisiwa oco va limbuke okuti, va kuete esumũlũho lioku kala omanu va kola ku Yehova. Veteke Liesambata, va Isareli va enda lika oku linga efendelo liepata, oku ­likutilila, kuenda oku sokolola Ovihandeleko via Yehova. Kotembo ya Nehemiya, va Yudea vamue keteke Liesambata va litumbikile lika kolomĩlu ndeci va enda oku linga voloneke vikuavo viosemana. Omo liaco, veya oku tepulula ombili yavo kefendelo liocili. Eci Nehemiya a limbuka ocitangi caco, wa lupuisa vakualomĩlu vo kolofeka vikuavo va enda oku landisila ocipepi lolombundi violupale. Eye wa ci linga eci Esambata ka lia fetikile handi.

14, 15. (a) Nye ci pondola oku pita letu nda tua pitisa kovaso olomĩlu vietu? (b) Tu pondola ndati oku iñila vepuyuko lia Suku?

14 Ongangu ya Nehemiya yi tu longisa nye? Yi tu longisa okuti, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka pesile otembo yalua kolomĩlu. Nda ka tua lavuluile, utima wetu u tekela lika koku linga olomĩlu, ca piãla enene nda tu sole calua upange wetu woku sanda eteku. Ivaluka elungulo lia Yesu liatiamẽla koku vumba vacime vavali. (Tanga Mateo 6:24.) Ndaño okuti Nehemiya wa kuatele ukuasi, kovina vipi a pesilile otembo yaye eci a kala ko Yerusalãi? (Neh. 5:14-18) Eye wa yuvula oku linga olomĩlu la va Turo, kuenda omanu vakuavo, kuenje, wa kuatisa vamanjaye oku linga upange weca esivayo konduko ya Suku. Koloneke vilo, akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo, va siatavo oku linga ovina vi kuatisa ekongelo. Kuenje, vamanji vosi va sanjukila upange waco. Omo liaco, afendeli va Yehova va li kuetele ocisola lombembua, kuenda va kolapo.—Esek. 34:25, 28.

15 Ndaño okuti Akristão vocili ka va kisikiwa vali oku lava eteke Liesambata, pole, Paulu o tu sapuila hati: “Omanu va Suku pa va sialela epuyuko liesambata. Momo wosi iñila vepuyuko lia Suku o puyukavo kovopange aye ndeci Suku a puyuka kovopange aye.” (Va Hev. 4:9, 10) Etu Tuakristão vocili tu pondola lika oku iñila vepuyuko lia Suku, nda tu linga ocipango caye. Anga hẽ ove kumue lomanu vana o sole wa pitisi kovaso ovina vimue ndeci: Efendelo liepata, oku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda? Vacime tu talavayela, ale vana tu lingila kumosi lavo olomĩlu pamue ka va tava okuti ovina via tukuiwa ndeti vi kuete esilivilo. Omo liaco, tu sukila oku va sapuila okuti, upange wa Yehova, owo wa velapo kokuetu, ndeci Nehemiya a linga poku lupuisa va Turo volupale, oco a pitise kovaso upange wa Yehova. Omo okuti tumanu va kola ku Yehova, tu sukila oku li pula ndoco: ‘Ekalo liomuenyo wange li lekisa hẽ okuti, nda pitisa kovaso upange wa Yehova?’—Mat. 6:33.

PTEYUILA ONDUKO YOVE YOKU KALA UKRISTÃO WOCILI

16. Ekalo lia va Isareli koloneke via Nehemiya lioku linga afendeli va kola ku Suku lia kala ndati kohele?

16 Tanga Nehemiya 13:23-27. Koloneke via Nehemiya, alume vamue va Isareli, va enda oku kuela akãi vo kolofeka vikuavo. Eci Nehemiya a endele ko Yerusalãi onjanja yatete, wa sanga okuti, alume vosi va kuata ukanda umue u lekisa ohuminyo va linga yokuti, ka ci tava oku kuela akãi vana ka va fendela Yehova. (Neh. 9:38; 10:30) Noke lianyamo amue, Nehemiya wa sanga okuti, alume vo ko Yudea, va kuela akãi vakualofeka vikuavo, kuenje va nyõla onduko yavo yoku kala afendeli va Yehova. Noke, akãi vaco va cita omãla vana okuti, ka va vangula elimi lio Heveru, kuenda ka va tẽla oku li tanga. Eci omãla vaco va kula va telẽle hẽ oku litukula vati va Isareli? Ale va simĩle okuti vatiamẽla kepata lia va Asidode, lia va Amoni, ale lia va Moave? Omo okuti ka va kũlĩhĩle elimi lio Heveru ca lelukile hẽ oku kuata elomboloko Liocihandeleko ca Suku? Ca lelukile hẽ oku kũlĩha Yehova loku linga ocipango caye, kuenda oku yuvula oku vumba olosuku viesanda vina va ina yavo va enda oku fendela? Nehemiya wa nõlapo lonjanga onjila yoku teyuila onduko ya va Isareli.—Neh. 13:28.

Vetiya omãla vove oco va kuate ukamba la Yehova (Tala ovinimbu 17, 18)

17. Olonjali vi pondola ndati oku kuatisa omãla vavo oco va kuate ukamba la Yehova?

17 Koloneke vilo, tu sukila oku nõla onjila ya sunguluka oco tu kuatise omãla vetu oku teyuila onduko yavo yoku kala Akristão vocili, ndeci Nehemiya a linga. Olonjali vi sukila oku lipula ndoco: ‘Omãla vange va vangula ndati “upopi wa pua esanda” u sangiwa Vembimbiliya? (Sof. 3:9) Ombangulo yomãla vange yi lekisa hẽ okuti va kasi oku pamisiwa lespiritu lia Suku, ale lovituwa violuali?’ Nda wa limbuka okuti omãla vove ka va kasi oku pokola kolonumbi via Suku, ku ka pue epandi. Omo okuti tu kasi voluali lue yuka ovitalukilo, o sukila oku pita otembo yalua oco o longise omõlove oku vangula elimi limue. Citava okuti omãla vove va vetiyiwa lakamba voluali oku tomba olonumbi via Suku. Ene alonjali, Vefendelo Liepata kuatisi omãla vene lovipama vi va vetiya oku kuata ukamba la Yehova. (Esin. 6:6-9) Sapuili kokuavo asumũlũho a tunda koku yuvula ukamba loluali lulo lua Satana. (Yoa. 17:15-17) Omo liaco, amamiko oku kuatisa omãla vene oco va pokole ku Yehova.

18. Momo lie olonjali vi kuetele ocikele coku kuatisa omãla vavo oco va litumbike ku Yehova?

18 Omãla vene ovo va kuete omoko yoku nõla nda va yongola oku vumba Yehova ale sio. Pole, u sukila oku sanda onjila yoku va kuatisa. Vekuatiso liaco mua kongela oku lekisa ongangu yiwa, oku va vetiya oku yuvula ovituwa vĩvi, kuenda oku va sapuila ovitangi va pondola oku kuata nda va nõla onjila ka ya sungulukile. Ene alonjali, u kuete ocikele coku kuatisa omãla vene oco va litumbike ku Yehova. Ovo va sukila ekuatiso liene oco va teyuile onduko yavo yoku kala Akristão vocili. Vosi yetu tu sukila oku lavulula oco tu kuate ovituwa vi lekisa okuti tulondonge via Kristu.—Esit. 3:4, 5; 16:15.

TU IVALUKIWA LA ‘YEHOVA’ OMO LIOKU LINGA OVINA VIWA

19, 20. Yehova o pondola oku tu ivaluka ndati?

19 Uprofeto Malakiya una wa kala kotembo ya Nehemiya wa popia hati: ‘Kua sonehĩwa elivulu lionjivaluko yava va sumba Yehova, haivo va sokolola onduko yaye.’ (Mal. 3:16, 17) Yehova ka ivalako vana va lekisa esumbilo kokuaye, kuenda va sole onduko yaye.—Va Hev. 6:10.

20 Nehemiya wa likutilila hati: ‘Njivaluke a Suku yange, omo lioku linga ovina viwa.’ (Neh. 13:31) Ndeci Nehemiya a linga, olonduko vietu vi ka sonehĩwa lika velivulu lionjivaluko ya Yehova, nda tua yuvula akamba vãvi, pole, tu pitisi kovaso upange wa Yehova, kuenda tu teyuili onduko yetu yoku kala Akristão vocili. Omo liaco, tu amamiko ‘oku li kũlĩhĩsa etu muẽle, oco tu limbuke nda tu kuete ekolelo lia pama.’ (2 Va Kor. 13:5) Nda tu amamako oku pamisa ukamba wetu la Yehova, eye o ka tu ivaluka omo lioku linga ‘ovina viwa.’