Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

 MANDUʼARÃ

Pe rréipe ogustaiterei

Pe rréipe ogustaiterei

AGOSTO de 1936-pe, Robert ha George Nisbet oho rréi Suazilandiagua rógape. Peteĩ veíkulope omoĩ hikuái peteĩ gravasión oĩháme músika ha umi diskúrso omeʼẽ vaʼekue ermáno J. F. Rutherford. Pe rréi Sobhuza II-pe ogustaiterei pe ohendúva. George omombeʼu: “Haʼe ojoguaséma pe ekípo, umi dísko ha pe parlánte roiporúva rohenduka hag̃ua pe marandu porã. ¡Ndoroikuaái ningo mbaʼépa rojapóta!”.

 

Robert pyaʼe porã opensa mbaʼépa heʼíta pe rréipe ha ojediskulpa hendive. Heʼi chupe mbaʼe ahenoha umíva ha ndaikatuiha oñevende. Péro pe rréi oikuaase mávapa la ijára.

Robert heʼi chupe: “Koʼãva ningo ótro Rréi mbaʼe hína”. Upémarõ Sobhuza oporandu jey mávapa pe Rréi, ha Robert ombohovái: “Upéva hína Jesucristo, pe Rréi oisãmbyhýva Ñandejára goviérno”.

“¡Ãa, péva peteĩ Rréi tuicháva! Ni mbaʼevéicharõ ndaipeʼaséi chugui mbaʼeve”, heʼi Sobhuza ohechauka hag̃ua orrespetaha Jesúspe.

Robert ohai: “Ahecharamo mbaʼéichapa pe rréi oporotrata. Oñeʼẽ porãramo jepe inglés, ni michĩmi ndojekuaái hese ijejapoha térã oñemombaʼeguasuha, síno hekomirĩ. Añemongeta hendive 45 minúto rupi, ha upe aja George omoĩ okápe pe músika”.

Robert osegi omombeʼu: “Upe díape avei rovisita pe Escuela Nacional Suazi ha upépe rohasa peteĩ mbaʼe orembovyʼaitereíva. Ñepyrũrã ropredika pe direktórpe ha haʼe orerendu porãiterei. Upéi romombeʼu chupe roguerekoha peteĩ gravasión ikatúva romoĩ ohendu hag̃ua opavave oĩva pe eskuélape. Upéva ogustaiterei voi chupe ha ombyaty ha omboguapy pe kapiʼipépe 100 alúmno rupi ohendu hag̃ua pe mensáhe. Oñemombeʼu oréve upéva haʼeha peteĩ eskuéla sekundária ha oñemboʼeha umi mitãkuimbaʼépe agrikultúra, hardinería, karpintería, konstruksión, inglés ha aritmétika, ha umi mitãkuñáme katu oñemboʼe enfermería, umi tembiapo ogapypegua ha ambue traváho ideprovéchova. Rréi Sobhuza avuéla ojapouka vaʼekue pe eskuéla”. *

Eskuélape 1936-pe umi alúmno ohendúrõ guare peteĩ diskúrso Suazilándiape

Áño 1933-pema, rréi Sobhuza ohendu porã vaʼekue prekursorkuérape ovisitárõ guare chupe. Peteĩ jey ombyaty umi 100  soldádo oñangarekóvape hese ohendu hag̃ua pe gravasión oñeʼẽva Ñandejára Rréinore. Avei ojesuskrivi orresivi hag̃ua ñande rrevistakuéra ha oheja heta puvlikasión. Sapyʼaitérõ g̃uarã pe rréi orekóma peteĩ vivliotéka henyhẽtéva ñane puvlikasióngui. Hiʼarive ojapo ikatúva guive ani hag̃ua ojepoko pe vivliotékare, jepe pe goviérno vritániko omandáva upe tetãre oproivi ñane puvlikasionkuéra pe segunda gérra mundiál aja.

Heta tiémpore pe rréi Sobhuza II orresivi Testigokuérape hógape opytáva Lobámbape, ha ohenoika jepi umi saserdótepe ou hag̃ua avei ohendu umi diskúrso. Peteĩ jey, peteĩ ermáno upe tavagua hérava Helvie Mashazi, omyesakã hína Mateo kapítulo 23 ha umi saserdóte oĩva upépe pochýpe opuʼã ha oipota pe ermáno oguapy. Péro pe rréi omokirirĩ chupekuéra ha heʼi pe ermánope osegi hag̃ua oñeʼẽ. Hiʼarive omanda opavavépe oanotapaite hag̃ua umi téxto ojeporúva pe diskúrsope.

Ótro día katu peteĩ prekursór ojapopa rire peteĩ diskúrso, cuatro saserdóte osẽ heʼi: “Koʼág̃a guive ore ndahaʼevéima saserdóte, síno testígo de Jehová”. Upéi oporandu hikuái pe prekursórpe ndorekóipa umi lívro pe rréi Sobhuza orekovaichagua.

Amo áño 1933 guive rupi omano meve áño 1982-pe, rréi Sobhuza omombaʼeterei testígo de Jehovápe ha ndohejái avave opersegi chupekuéra ndosegíri haguére umi kostúmbre upe tetãme ojesegíva. Upévare umi Testígo oagradese chupe, ha ombyasyeterei hikuái omanórõ guare ko rréi.

Oñepyrũvo 2013, Suazilándiape oĩ 3.000 ári maranduhára. Upe tetãme oiko un millón rasa tapicha, upéicharõ káda maranduhára opredika vaʼerã 384-pe. Avei oĩ 260 ári prekursór oservíva 90 kongregasiónpe, ha áño 2012-pe 7.496 persóna oho Conmemoraciónpe. Péicha ojekuaa oĩha heta tapicha ipyʼaporãva upe territóriope ha heta tembiapo ojejapo hag̃ua. Ojeho ypýrõ guare Suazilándiape áño 1930 rire, ojejapo peteĩ tembiapo koʼag̃aite peve ideprovéchova. (Manduʼarã oúva Sudáfricagui.)

^ párr. 8 The Golden Age, 30 de junio de 1937, páhina 629.