Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Yeka Omalondolo a Jeova Ahambukiswe Omutima Wove

Yeka Omalondolo a Jeova Ahambukiswe Omutima Wove

“Napiñgana omalondolo ove omuvo auho.” — SALMO 119:111.

1. (a) Omononkhalelo patyi ovanthu vakumbulula omalondolo, iya omokonda yatyi? (b) Oñgeni omunthu womalityindailo akala tyina alondolwa?

 OVANTHU vakumbulula ehongolelo mononkhalelo mbelikalaila. Vamwe vapondola okutavela elondolo liomunthu una outumini, mahi vapondola okuanya elondolo liomunthu weti liae ine umwe uhena outumini. Nkhele vamwe tyina valongwa ine vapewa elondolo, vanumana, vasoya, ine vakala nohonyi. Ovakuavo velitehelela okuti vapewa ondundo, nonthumbi, iya vahanda okulinga etyi tyaviuka. Omokonda yatyi ovanthu vakumbulula mononkhalelo mbelikalaila? Omokonda yomalityindailo. Tyina omunthu womalityindailo alondolwa, usoka okuti otyo ha palae, ngotyo ketavela elondolo iya ahapolo ouwa kelongeso ankho apondola okupewa.—Provérbios 16:18.

2. Omokonda yatyi Ovakristau votyotyili vapandela elondolo litunda Mondaka ya Huku?

2 Mahi Ovakristau votyotyili, vapanda elondolo, haunene tyina litunda Mondaka ya Huku. Omalondolo a Jeova etukuatesako okutala otyiponga tyokulipaka movituwa ovivi. Mongeleka, etukuatesako okulityilika ovipuka vitunyona, ngetyi omalumono, noundalelapo, nokunwa ovihemba vikoleswa ine okunua unene. (Provérbios 20:1; 2 Coríntios 7:1; 1 Tessalonicenses 4:3-5; 1 Timóteo 6:6-11) Tupu, tuna “onkhalelo ongwa yomutima” itundilila kokutavela omalondolo a Huku.—Isaías 65:14.

3. Otyituwa patyi tyomuhoneki wono salmu tuesukisa okuhetekela?

3 Opo tuyakulile oupanga wetu omuwa na Tate yetu keulu, tuna okutualako okuendela monondonga mba Jeova. Tuesukisa okuhetekela otyituwa tyomuhoneki wono salmu wahoneka okuti: “Napiñgana omalondolo ove omuvo auho, mokonda ahambukiswa omutima wange”! (Salmo 119:111) Ngomuhoneki wono salmu, okuti uhambukwa okutavela onondonga mba Jeova? Ine pamwe utehelela okuti mbupuiya okumbutavela? Namphila hamwe utala okuti tyepuiya okutavela elondolo, uhasoye. Upondola okupameka onthumbi yove yokuti okutavela onondonga mba Huku apeho otyiwa pala ove. Tutalei ononkhalelo ononthatu mbokutyilinga.

LIKUAMBELA OPO UPAMEKE ONTHUMBI YOVE

4. Otyipuka patyi tyahapilulukile momuenyo wa David?

4 Ohamba David wakalele nomivo omiwa, novivi momuenyo wae, mahi pena otyipuka tyimwe tyahapilulukile. Ankho una onthumbi onene Momutungi wae. Wati: “Jeova, omuenyo wange ndyiuyelula kuove. Huku yange, nayumba onthumbi muove.” (Salmo 25:1, 2) Oityi tyakuatesileko David okukala nonthumbi ngoyo mu Tate yae keulu?

5, 6. Oityi omalikuambelo a David alekesile konthele youpanga wae na Jeova?

5 Ovanthu ovanyingi velikuambela vala ku Huku tyina vena ovitateka ovinene. Velifwa nepanga limwe utomphola vala nove tyina esuka nonombongo ine uhanda umulingileko tyimwe. Konyima, hamwe uhimbika okulipula inkha epanga olio ukuhole umwe tyili. Mahi, oupanga wa David na Jeova ankho welikalela. Mokueenda kuomuenyo wa David, pomivo omiwa novivi, omalikuambelo ae alekesile okuti tyilityili ankho uhole Jeova, nokumuyumba onthumbi.—Salmo 40:8.

6 Tala oñgeni David ahivilikile nokupandula Jeova, wati: “Jeova Tatekulu yetu, enyina liove enene unene kombanda yohi aiho. Enkhimano liove likahi nokuhipululwa keulu!” (Salmo 8:1) Ove kutavela okuti David ankho una oupanga umwe omuwa na Tate yae keulu? David ankho wahuva unene nounene, nomunkhima wa Huku iya otyo atyimulundu okuhivilika Jeova “onthiki aiho.”—Salmo 35:28.

7. Okuti okutomphola apeho na Huku tyitukuatesako?

7 Nga David, nonthue tuesukisa okutomphola apeho na Jeova opo tupameke onthumbi yetu mwe. Ombimbiliya yati: “Fuenei ku Huku, nae opo afuene kuonwe.” (Tiago 4:8) Okulikuambela ku Huku tyitukuatesako okufuena kwe, iya tupu onkhalelo yakolela yokupewa ospilitu sandu.—Tanga 1 João 3:22.

8. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okupitaulula onondaka apeho tyina tulikuambela?

8 Tyina ulikuambela, okuti apeho upitaulula vala onondaka mbuike? Inkha otyo ulinga, tyina nkhele uhenelikuambele ovola omuvo wokusoka konthele yetyi uhanda okupopia. Inkha upitaulula otyipuka tyike vala apeho tyina ulivasa nepanga liove, oñgeni melitehelela? Kamahande vali okukutehelela. Tyotyili, Jeova nalumwe maanye elikuambelo liokomutima liovaumbili vae ovakuatyili. Mahi, tuesukisa okulityilika okupitaulula otyipuka tyike vala apeho tyina tulikuambela.

9, 10. (a) Oityi tuesukisa okukutikinya momalikuambelo etu? (b) Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omalikuambelo akolela?

9 Tyotyili, inkha tuhanda okukala noupanga omunene na Huku, tuesukisa okulinga omalikuambelo atunda komutima. Putyina tupopila Jeova etyi tyikahi komutima wetu, onthumbi yetu mwe maikala vali tyapama. Oityi tuesukisa okukutikinya momalikuambelo etu? Ondaka ya Huku ikumbulula okuti: “Muaviho, itei unene ku Huku nomalikuambelo kumwe nolupandu.” (Filipenses 4:6) Tyotyili, atyiho tyikalesa nawa omuenyo wetu ine oupanga wetu na Huku tupondola okutyikutikinya momalikuambelo etu.

10 Tupondola okulilongesila unene komalikuambelo ovalume vekolelo novakai vokohale. (1 Samuel 1:10, 11; Atos 4:24-31) Mongeleka, mono Salmu muna omalikuambelo ovanthu valingile nomutima auho ku Jeova noviimbo vilekesa oluihamo nehambu vakalele nalio. Okulilongesa omalikuambelo oo tyipondola okutukuatesako okulinga omalikuambelo akolela.

SOKOLOLA KOMALONDOLO A HUKU

11. Omokonda yatyi tuesukisila okusokolola komalondolo Ombimbiliya?

11 David wati: “Elondolo lia Jeova oliotyotyili, liavela ounongo omuhima.” (Salmo 19:7) Tyotyili, inkha tutupu ounongo, tupondola okukala ovanongo mokutavela ovitumino via Huku. Omalondolo amwe ekahi Movihonekwa, ahanda okuesokolola nawa opo tupoleko ouwa. Mongeleka, okusokolola konondonga Mbombimbiliya matyitukuatesako okutualako noukuatyili tyina tuhongiliyua okulinga tyimwe tyahaviukile kosikola ine okovilinga. Tupu matyitukuatesako okutavela ovitumino via Huku konthele yohonde nokuhelipake mopulitika, nokulandula onondonga Mbombimbiliya tyina uholovona omuvalo. Okusokolola komalondolo a Huku matyitukuatesako okulifuiika ine okulipongiya pala ovitateka ngovio. Ngotyo, tupondola okutokola etyi matulingi tyina nkhele tuhenemonekelwe notyitateka. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okulityilika ovipuka vituetela oluihamo olunene.—Provérbios 15:28.

12. Okusokolola komapulo patyi matyitukuatesako okutualako okulandula omalondolo a Huku?

12 Putyina tukevelela Huku afuisepo omilao viae, okuti tukahi nokulekesa okuti ekolelo lietu momilao ovio nkhele liapama iya okulinga ehando lia Huku tyakolela unene momuenyo wetu? Mongeleka, okuti tyilityili tutavela okuti apa katutu Ombambilonia Onene maihanyuako? Ononkhano onongwa matukapewa komutwe, mbokukala nomuenyo wahapu momphangu yombembwa pano pohi, nekevelelo lietutilo, okuti nkhele tumbutala ngatyina ombotyotyili? Okuti tutualako nombili yetu yapama movilinga viokuivisa, ine tupaka omahando etu tete momuenyo? Okuti okusukukisa enyina lia Jeova, nokuamena ouhamba wae nkhele viakolela unene kuonthue? Okusokolola komapulo oo, matyitukuatesako okutualako ‘okupiñgana omalondolo a Huku omuvo auho.’—Salmo 119:111.

13. Ovakristau votete kavetyivilile okunoñgonoka ovipuka vimwe mokonda yatyi? Ava ongeleka.

13 Pena ovipuka vimwe Mombimbiliya tuahamanoñgonoka nawa mokonda Jeova nkhele keneholovone okuviyandyulula nawa. Jesus wapopilile ono apostolu mbae ovikando ovinyingi okuti mamoneswa ononkhumbi aipawa. (Tanga Mateus 12:40; 16:21.) Mahi, ono apostolu kavanoñgonokele etyi ankho ekahi nokupopia. Vanoñgonokele vala onondaka mba Jesus etyi atutiliswa, amonekela ovalongwa vae, iya evekuatesako okunoñgonoka omaulo apopia konthele ya Kristu. (Lucas 24:44-46; Atos 1:3) Iya ovalanduli va Kristu vanoñgonokele vala okuti Ouhamba wa Huku maukatumina keulu, etyi vapewa ospilitu sandu mo Pendekoste yo 33 P.K.—Atos 1:6-8.

14. Ongeleka patyi ongwa ovakuatate vetu valiko konthyimbi yotyita 20 vetusila?

14 Tupu, konthyimbi yotyita 20, Ovakristau votyotyili ankho vena omalusoke ahaviukile konthele yetyi matyimoneka mokueenda “kuononthiki mbahulililako.” (2 Timóteo 3:1) Mongeleka, mo 1914, vamwe ankho vasoka okuti mavaende liwa keulu. Etyi Ovakristau ovo vanoñgonoka okuti ekevelelo liavo kaliafuisilwepo, vatuaileko okulilongesa Ovihonekwa, avaimbuka okuti ovilinga ovinene viokuivisa viesukisa okulingwa tete. (Marcos 13:10) Ngotyo, mo 1922, J. F. Rutherford, ankho ukahi komutwe wovilinga viokuivisa, wapopilile vana ankho vekahi motyonge tyovilongo ovinyingi ko Cedar Point, Ohio, ko América okuti: Talei outumini Wohamba! Onwe muvaivisi vae. Moluotyo, ivisei, ivisei, ivisei, Ohamba nouhamba wae.” Okupolelela opo, ovaumbili va Jeova veiwe mokonda yokuivisa “onondaka onongwa mbouhamba wa Huku.”—Mateus 4:23; 24:14.

15. Omokonda yatyi otyiwa pala onthue okusokolola kuetyi Huku ekahi nokulingila ovanthu vae?

15 Otyiwa okusokolola konkhalelo ongwa Jeova afuisapo omilao viae konthele yovanthu vae, hono, no kohale. Otyo tyitukuatesako okukala nonthumbi onene yokuti Jeova makafuisapo evangelo liae komutwe. Okusokolola komilao via Huku tyitukalesa nehambu konthele yavio, nokupameka onthumbi yetu yokuti mavifuisuapo.

PAMEKA ONTHUMBI YOVE MOKUFENDA NOMBILI

16. Ononkhano patyi onongwa mbutundilila kokuundapa nombili movilinga via Huku?

16 Huku yetu Jeova, una ononkhono ononene, ukahi apeho nokuundapa. Omuhoneki wono salmu wapulile okuti: “Olie una ononkhono ngoove, Ove Jah?” Ayawisako okuti: “Okuoko kuove kuapama, okulio kuove kuaya no keulu.” (Salmo 89:8, 13) Mokonda Jeova omuundapi, uhambukwa tyina tulinga ononkhono mbokuundapa vali unene movilinga viae, iya mokonda yotyo, utuavela ononkhano onongwa. Utala okuti ovaumbili vae aveho, ovalume novakai, ovakuendye novahikuena, novakulu, kavekahi nokulia “ombolo yondende ine yolunango.” (Provérbios 31:27) Tuhetekela Omutungi wetu, tyina tutualako nokuundapa unene movilinga viae. Okuumbila Huku nomutima auho tupu tyitukalesa nehambu, nokuhambukiswa Jeova.—Tanga Salmo 62:12.

17, 18. Oñgeni onthumbi yetu mu Jeova ipamekwa tyina tulandula onondonga mbae? Ava ongeleka.

17 Oñgeni onthumbi yetu mu Jeova ipamekwa novilinga vietu viekolelo? Soka kuetyi tyamonekelepo etyi omuvo wova Isilayeli wokunyingila Motyilongo Valaelwe wehikapo. Jeova watumine ovanakwa ankho vatyinda otyikasa tyomphango vaye alo Kenyana lio Jordau. Mahi, etyi ovanthu vehika penyana, vamona okuti omeva ankho omanyingi iya ekahi nokuhateka unene mokonda ombila ankho yaloka. Oityi ova Isilayeli ñgeno valinga? Okuti vakalele onthanda konthele yenyana, okukevelela onosimano ine omuvo omunyingi alo omeva atepuluka? Au, vayumbile onthumbi aiho mu Jeova, avalandula onondonga mbae. Oityi tyatundililako? Ombimbiliya yati: “Tyina ovanakwa vamaliate onomphai menyana, omeva o Jordau maatalama okuhateka, . . . iya ovanakwa avatalama pokati kenyana lio Jordau, peheke liakukuta, alo ovanthu aveho vayauka.” (Josué 3:12-17, Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Soka ehambu ova Isilayeli vakalele nalio etyi vamona omeva ana omanyingi atalama! Tyilityili, ekolelo liavo mu Jeova liapamekelwe mokonda valandula onondonga mbae.

Okuti mokala nonthumbi mu Jeova ngetyi tyalingile ova Isilayeli kononthiki mba Josue? (Tala pono palagrafu 17, 18)

18 Tyotyili, Jeova hono kalingi omahuviso opo avatele ovanthu vae, mahi utuyamba tyina tulekesa okuti tuna ekolelo nokulandula onondonga mbae. Ononkhono mba Huku mbutukuatesako opo tuivise onondaka Mbouhamba wa Huku ouye auho. Iya Jesus Kristu, Ombangi onene ya Jeova, walaele ovalongwa vae okuti mevekuatesako movilinga ovio viakolela. Wati: “Endei, kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa.” Iya alae okuti: “Ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.” (Mateus 28:19, 20) Onombangi ononyingi ankho vena ohonyi yokupopia navakuavo, vapopia okuti ospilitu ya Huku yeveavela ononkhono mbokupopia novanthu movilinga viokuivisa.—Tanga Salmo 119:46; 2 Coríntios 4:7.

19. Inkha katutyivili vali okuundapa unene movilinga via Huku, onthumbi patyi tupondola okukala nayo?

19 Ovakuatate vamwe nonomphange, kavetyivili vali okuundapa unene movilinga via Huku mokonda youvela ine okuakulupa. Mahi, vapondola okukala nonthumbi yokuti “Tate wokankhenda okanene, Huku weungumaneso aliho,” wii ovitateka viovaumbili vae aveho. (2 Coríntios 1:3) Huku upanda atyiho tuvila okulinga movilinga viae. Iya atuho tuesukisa okuhinangela okuti eyovo lietu litei haunene kekolelo lietu mofeto yotyilikutila tya Kristu.—Hebreus 10:39.

20, 21. Omononkhalelo patyi tulekesa onthumbi mu Jeova?

20 Efendelo lietu liakutikinya okuundapesa omuvo wetu, nononkhono, nomalumono movilinga via Huku. Tuhanda okuundapa nomutima auho movilinga viokuivisa. (2 Timóteo 4:5) Tyituhambukiswa unene okukuatesako vakuetu okukala “nenoñgonoko liafuapo konthele yotyili.” (1 Timóteo 2:4) Tyayandyuluka nawa okuti okuhumba nokuhivilika Jeova, tyitukuatesako okukala nononkhano ononyingi onongwa. (Provérbios 10:22) Iya otyo matyituvatela okukala nonthumbi onene Momutungi wetu, katyesukisile etyi tyitumonekela.—Romanos 8:35-39.

21 Ngetyi tuapopiale, opo tuyumbe onthumbi mehongolelo lia Jeova tyesukisa ononkhono ononene. Moluotyo, likuambela opo upameke onthumbi yove. Sokolola konthele yoñgeni Jeova afuisilepo omilao viae kohale, noñgeni tupu mekevifuisapo komutwe wandyila. Iya tualako okupameka onthumbi yove mokufenda nombili. Tyotyili, omalondolo a Jeova maatualako omuvo auho. Iya inkha utehelela nawa omalondolo oo, nove mokalako apeho!