1, 2. Oñgeni onkhalelo tuatekulwa, no potyilongo tuekulila, vitukalesa?

 ONKHALELO tuatekulwa, nomapanga etu, no potyilongo tuekulila, tyihongiliya unene omuenyo wetu. Otyo tukalela novituwa vielikalela, nokupanda ovikulia vimwe, nonkhalelo yelikalela yokuvala.

² Mahi pena ovipuka viakolela vali unene tyipona onkhalelo yokuvala ine etyi tulia. Mongeleka, tyina tukula, tulongeswa okuti ovipuka vimwe viaviuka iya vimwe viapenga. Mahi ovanthu ovanyingi vena omalusoke elikalaila konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga. Omutima wetu tupu uhongiliya unene omatokolo tulinga. Ombimbiliya ipopia okuti “ovanthu vouye vehena ovitumino, valinga nomutima wavo muene ovipuka viovitumino.” (Romanos 2:14) Mahi inkha petupu otyitumino tya Huku tyayandyuluka nawa, okuti matulandula ovitumino viombunga yetu ine ovio potyilongo tukala?

3. Popiapo omahunga evali alekesa omokonda yatyi Ovakristau vahalandulila ovitumino viouye.

³ Pena omahunga evali akolela alekesa omokonda yatyi Ovakristau vahalingila ngotyo. Tete, Ombimbiliya itulondola okuti: “Kuna ondyila yaviuka komaiho ovanthu, mahi konthyulilo onondyila mbononkhia.” (Provérbios 16:25) Mokonda tuvakuankhali, katutyivili okulihongolela monkhalelo yafuapo. (Provérbios 28:26; Jeremias 10:23) Vali, Ombimbiliya ilekesa okuti onkhalelo yokusoka, novitumino viouye vikahi nokuhongolelwa na Satanasi “huku youye uno.” (2 Coríntios 4:4; 1 João 5:19) Moluotyo, inkha tuhanda okuyambwa, nokupandwa na Jeova, tuesukisa okutavela elondolo likahi mu Romanos 12:2.—Tanga.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Monthele ei matulilongesa ovipuka vitatu  viakolela vikahi mu Romanos 12:2. (1) Omokonda yatyi tuesukisila ‘okukala ovape’ ine okupiluluka? (2) Oityi tuesukisa okupilulula? (3) Oñgeni tupondola okukala ovape?

5. Ovalie Paulu ahonekelele omalondolo ekahi mu Romans 12:2?

⁵ Etyi apostolu Paulu ahonekele omukanda pala ova Roma menima 56 P.K., kahonekelele ovanthu aveho vomo Roma. Mahi ankho wahonekela Ovakristau ovalembulwa vakalamo. (Romanos 1:7) Wevepopilile opo vakale ovape, ‘nokuyekapo okukala tyelifwa nouye uno.’ “Ouye” ankho wakutikinya etyi ovanthu vomo Roma vasoka konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga, novituwa, nonkhalelo yokuvala. Paulu wapopile “okuyekapo okukala tyelifwa” mokonda ankho muna ovakuatate nonomphange nkhele valinga ovipuka nokusoka ngova Roma. Oñgeni ankho vahongiliyua?

6, 7. Pononthiki mba Paulu, Ovakristau mo Roma vakalele notyitateka patyi?

⁶ Hono, tyina ovanthu vakatalelapo o Roma, vamona omatunthu onondyuo mbokufendela, nomaendo, novipuka ovikuavo vali viatunguale kohale. Ovipuka ovio vitukuatesako okunoñgonoka vali nawa oñgeni ovanthu mo Roma yokohale ankho vakala, nokufenda. Momikanda viomahipululo tutangamo konthele yovitalukiso vioungangala, novinyano, noviimbo ankho pamwe vikundisa, novipuka ovikuavo vali. O Roma ankho epundaumbo limwe lina olumono, moluotyo ovanthu ankho vena onomphitilo ononyingi mbokukala nonombongo.—Romanos 6:21; 1 Pedro 4:3, 4.

⁷ Ova Roma ankho vena onondyuo ononyingi mbokufendela nono huku ononyingi, mahi ovanthu ovanyingi ankho vetupu oupanga wotyotyili nono huku mbavo. Ongeleya yova Roma ankho ivelunda haunene velipake moviso vilingwa tyina omukai amakutula, no povinepo, no pomitambo. Oviso ovio ankho vevilinga apeho. Otyo ankho otyitateka otyinene pala Ovakristau mo Roma. Ovanyingi puvo ankho vekulila mefendelo liomatutu, moluotyo ankho vesukisa okupiluluka opo vakale Ovakristau votyotyili. Alo umwe tyina vamambatisalwa, ankho nkhele vena okulinga omapiluluko.

8. Omokonda yatyi hono ouye hamphangu ko ongwa pala Ovakristau?

⁸ Tupu, hono ouye hamphangu ongwa pala Ovakristau velipakula. Mokonda yatyi? Mokonda ospilitu youye ikahi ponomphangu ambuho. (Tanga Efésios 2:2, 3; 1 João 2:16.) Ouye wovola okutuhongiliya nomahando, nomalusoke, novitumino, novituwa viao, iya apeho tukahi motyiponga tyokulinga onthele youye. Moluotyo, tyilityili tuesukisa okutavela elondolo  ‘liokuyekapo okukala tyelifwa nouye uno’ ‘atukala ovape.’ Oityi tuesukisa okulinga opo tukale ovape?

9. Omapiluluko patyi ovanthu ovanyingi valinga opo vambatisalwe?

⁹ Tyina omunthu elilongesa Ombimbiliya nokueendela muetyi elilongesa, ukala noupanga omunene na Jeova. Uyekapo efendelo liomatutu nokulinga omapiluluko momuenyo wae. Ulinga ononkhono opo akale omunthu omupe nokuhetekela Kristu. (Efésios 4:22-24) Tuhambukwa okutala ovanthu ovanyingi valinga omapiluluko ngoo kese nima nokulipakula ku Jeova Huku avambatisalwa. Tyotyili, otyo tyihambukiswa omutima wa Jeova. (Provérbios 27:11) Mahi, okuti omapiluluko oo, oo vala omunthu esukisa okulinga?

10. Omokonda yatyi okukala omupe tyelikalela nokupiluluka?

¹⁰ Okukala omupe tyakutikinya ovipuka ovinyingi, hakukula vala motyili ine okupiluluka. O dicionaliu Yombimbiliya ipopia okuti onondaka “kalei ovape” mbukahi mu Romanos 12:2, mbakutikinya okupilulula omalusoke etu nononkhono mba Huku. Ngotyo, Omukristau kakala vala omupe tyina ayekapo ovituwa ovivi, nomupopio wasila, ine oundalelapo. Ovanthu vamwe vehei etyi Ombimbiliya ipopia, vaovola okulityilika ovipuka ovio ovivi. Naina, oityi onthue Ovakristau tuna okulinga opo tukale ovape ine okupilulula onkhalelo yetu yokusoka?

11. Oityi Paulu apopile okuti tyesukisa opo omunthu akale omupe?

¹¹ Paulu wahoneka okuti, “kalei ovape, okupilulula omalusoke enyi.” “Omalusoke” alekesa ounongo wetu wokusoka. Mahi Mombimbiliya, omalusoke tupu akutikinya etyi tuhole okusoka, novituwa vietu, nonondunge. Konthyimbi yomukanda ahonekela ova Roma, Paulu wapopia konthele yovanthu ankho vena omalusoke ahaviukile mokonda ‘yovivi viavo, nepeleyo, nokuna otyipululu otyinene, nokuipaa, novilwa, nounkhembi,’ novipuka ovikuavo ovivi. (Romanos 1:28-31) Tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi Paulu alondolele Ovakristau ankho vakala pokati kovanthu ngovo opo ‘vakale ovape nokupilulula omalusoke avo.’

12. Oityi ovanthu ovanyingi vasoka hono? Omokonda yatyi katyaviukile Ovakristau okusoka monkhalelo ngoyo?

¹² Tyotyili, tukahi pokati kovanthu vasoka ngetyi Paulu apopile. Vasoka okuti okulandula ovitumino ine onondonga otyokohale iya nawike una okukuluminya vakuavo okutyilinga. Ovalongesi ovanyingi novohe vayeka ovana valinge atyiho vahanda. Alo umwe valongesa okuti kese munthu una epondolo liokuliholovonena etyi tyaviuka netyi tyapenga. Tupu vetavela okuti tyilityili kutupu onkhalelo yokunoñgonoka  etyi tyaviuka netyi tyapenga. Alo umwe vana vetavela okuti kuna Huku kavasoko okuti vesukisa okulinga etyi Huku apopia okuti tyaviuka. (Salmo 14:1) Otyituwa otyo tyipondola okunyona Ovakristau. Inkha katulunguka, tupondola okuyekapo okulandula onondonga tupewa neongano lia Huku iya alo umwe tupondola okuhimbika okuliyava konthele yovipuka aviho tuhahande. Ine tupondola okuehetavela omalondolo Ombimbiliya tupewa konthele yovitalukiso, nokuundapesa o Internete, nokulongeswa monosikola ononene.

13. Omokonda yatyi tuesukisila okusoka noukuatyili konthele yoñgeni tyilityili tuatuwa?

¹³ Inkha katuhande “okukala tyelifwa nouye uno,” ine okuyeka ouye uhongiliye onkhalelo yetu yokusoka, nokulitehela, tuesukisa okusoka noukuatyili konthele yoñgeni tyilityili tuatuwa, netyi tuhanda okulinga, novituwa vietu. Vakuetu kavapondola okunoñgonoka etyi tyilityili tuatuwa, mahi vapondola okutupopila okuti tukahi nokulinga nawa. Mahi onthue vala tutyii inkha tukahi nokuyeka etyi tuelilongesa Mombimbiliya tyitupilulule, iya inkha matuyeke itualeko okutupilulula.—Tanga Tiago 1:23-25.

14. Oityi matyitukuatesako okunoñgonoka omapiluluko patyi tuesukisa okulinga?

¹⁴ Opo tukale ovape, tuesukisa okupilulula etyi tyikahi momutima wetu, ine etyi tyilityili tuatuwa. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga ngotyo? Tyina tulilongesa Ombimbiliya, tunoñgonoka oityi Jeova ahanda kuonthue. Onkhalelo tutavela etyi tutanga Mombimbiliya maitukuatesako okunoñgonoka nawa etyi tyikahi omutima wetu. Iya otyo matyitukuatesako okunoñgonoka omapiluluko patyi tuesukisa okulinga opo tulinge “ehando liafuapo lia Huku.”—Romanos 12:2; Hebreus 4:12.

15. Epiluluko patyi limonekapo tyina Jeova etuviukisa?

¹⁵ Tanga Isaías 64:8. Onthengele-popia omuuli Isaia aundapesa itulongesa tyimwe tyakolela. Tukahi ngema, iya Jeova ukahi Ngomuhongi Wonombiya. Tyina etuviukisa ngetyi tyilinga omuhongi wonombiya, kapilulula etyi tueete kondye. Mahi upilulula etyi tuatuwa. Tyina tutavela okuviukiswa nae, tuyeka etupilulule mokati, ine okutukuatesako okupilulula onkhalelo yetu yokusoka nokulitehela. Tyotyili tuesukisa okulinga ngotyo opo tuluise omahongiliyo ouye. Oñgeni Jeova etuviukisa?

16, 17. (a) Hangununa oityi omuhongi alinga ema opo alinge ombiya ongwa. (b) Oñgeni Ondaka ya Huku itukuatesako okupiluluka opo tukale ombiya yakolela Jeova apondola okuundapesa?

¹⁶ Inkha omuhongi wonombiya uhanda okuhonga ombiya yakolela, wesukisa okuundapesa ema likahi nawa. Mahi pena ovipuka vivali esukisa okulinga. Tete, ema liesukisa okupakwa omeva opo tyitavele okupolamo oumanya watyo. Konyima, liesukisa okupakwa omeva atuuka, alihonyekwa nawa opo onthata itavele okuviukiswa.

¹⁷ Omuhongi kaundapesa vala omeva opo apolemo oumanya, mahi tupu opo etyivile okuhonga ombiya ahanda, alo umwe ombiya imwe ongwa. Ngetyi omeva apilulula ema, Nondaka ya Huku itupilulula. Tyina tuhimbika okulilongesa konthele ya Huku, Ombimbiliya itukuatesako okuyekapo okusoka ngetyi ouye usoka, iya atuhimbika okusoka monkhalelo Huku asoka. Ngotyo, Huku metupilulula, atukala ombiya yakolela apondola okuundapesa. (Efésios 5:26) Apeho tuhole okuhinangeleswa opo tutange Ombimbiliya ononthiki ambuho,  nokuenda apeho komaliongiyo Ovakristau. Omokonda yatyi tuavelelwa ondundo yokulinga ovipuka ovio? Omokonda okulinga ngotyo, tyilekesa okuti tuetavela okuviukiswa na Jeova.—Salmo 1:2; Atos 17:11; Hebreus 10:24, 25.

18. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okusokolola Kondaka ya Huku inkha tuhanda itupilulule? (b) Omapulo patyi apondola okutukuatesako okutyilinga?

¹⁸ Inkha tuhanda Ondaka ya Huku itupilulule, katuesukisile vala okuitanga nokulilongesayo. Ovanthu ovanyingi vatanga Ombimbiliya, iya vei unene etyi ipopia. Hamwe wavasiliale ovanthu ngovo movilinga viokuivisa. Vamwe alo umwe vetyivila okupopia onoversikulu Mbombimbiliya okupola vala momutwe. a Mahi, otyo pamwe katyipilulula omalusoke avo nonkhalelo yomuenyo wavo. Omokonda yatyi? Mokonda Ondaka ya Huku ipilulula vala ovanthu tyina vayeka ihike “mokati” komitima viavo. (Gálatas 6:6, onondaka pokatoi.) Ngotyo, tuesukisa okusokolola kuetyi tuelilongesa Mombimbiliya. Tuesukisa okulipula okuti: ‘Ndyina umwe onthumbi yokuti etyi tyapona vali pomalongeso onongeleya? Namona tyimwe momuenyo wange tyilekesa okuti etyi otyili? Okuti ndyiovola ononkhalelo mbokuendesila omuenyo wange muetyi nelilongesa, anehetyitale vala ngatyina opala okulongesa vakuetu? Ndyitavela okuti etyi nelilongesa tyitunda ku Jeova, ongatyina ekahi nokupopia naame?’ Inkha tusokolola komapulo ngoo, matufuene ku Jeova. Tyina etyi tuelilongesa tyituhika komutima, matukala nondundo yokulinga omapiluluko ahambukiswa Huku.—Provérbios 4:23; Lucas 6:45.

19, 20. Ouwa patyi matukakala nao inkha tuendela momalondolo Ombimbiliya?

¹⁹ Inkha tutanga apeho Ombimbiliya nokusokolola kuetyi tutanga, matyitukuatesako okutualako okulinga etyi Paulu apopia okuti: “Lilulei omunthu wokohale novituwa viae. Livalekei omunthu omupe, una ukahi nokupilululwa nenoñgonoko liafuapo.” (Colossenses 3:9, 10) Inkha tyilityili tunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa nokueendela muetyi tuelilongesa, maituavela ondundo yokuvala ovituwa ovipe Vioukristau, iya otyo matyituyakulila komaliva a Satanasi.

²⁰ Apostolu Petulu utuhinangelesa okuti: “Ngovana ovataveli, yekeipo okulandula omahando ana muali nao, . . . anthi, kalei onosandu movituwa vienyi aviho.” (1 Pedro 1:14, 15) Onthele ilandulako maipopi oñgeni Jeova meketuyamba inkha tutualako okulinga atyiho tuvila opo tukale ovape momalusoke etu no movituwa.