1, 2. (a) Oityi tyimonekapo tyina tusoka nokupopia konthele yaumue tuhole? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omapulo patyi matukumbulula?

 TYINA tusoka nokupopia konthele yaumue tuhole, oupanga wetu nae upama vali. Tupu ongotyo konthele youpanga wetu na Jeova Huku. Puetyi ankho omunthita, David wakalele omuvo omunyingi nokutala ononthungululu nokusokolola kounene uhuvisa Womutungi. Wahoneka okuti: “Putyina ndyitala eulu liove, ovilinga viominwe viove, natyina ndyitala ononthungululu watunga, olie omunthu unkhia opo umuhinangele? Iya omona womunthu wopahitu opo umuyunge?” (Salmo 8:3, 4) Iya etyi apostolu Paulu ahoneka konthele yonkhalelo ihuvisa Jeova afuisapo evangelo liae pala Ovakristau ovalembulwa, wati: “Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene ngatyi!”—Romanos 11:17-26, 33.

² Tyina tuenda movilinga viokuivisa, tusoka nokupopia konthele ya Jeova. Iya otyo tyipameka oupanga wetu nae. Ovakokoli-ndyila ovanyingi velitehela okuti ohole yavo na Huku yeliyawisa vali mokonda yokukala omuvo omunyingi movilinga viokuivisa. Onthele ei maikuatesako ovakokoli-ndyila navana vahanda okukala ovakokoli-ndyila okusoka nawa konthele yomapulo aa: Oñgeni ovilinga vioukokoli-ndyila vipameka oupanga wove na Jeova? Inkha umukokoli-ndyila, oityi matyikukuatesako okutualako movilinga ovio viakolela? Inkha nkhele kunekale omukokoli-ndyila, oityi una okulinga opo uhimbike? Tete matupopi oñgeni ovilinga vioukokoli-ndyila vipameka oupanga wetu na Huku.

3. Oñgeni okupopia konthele yononkhano onongwa mambukaetwa Nouhamba wa Huku tyitukuatesako?

³ Tyina tupopia konthele yononkhano onongwa mambukaetwa Nouhamba wa Huku, tufuena vali ku Jeova. Otestu patyi uhole vali okuundapesa tyina wenda movilinga viokuivisa umbo na umbo? Hamwe o Salmo 37:10, 11; Daniel 2:44; João 5:28, 29; ine o Revelação 21:3, 4. Ononthiki ambuho tupopila vakuetu omilao ovio, tuhinangeleswa okuti “kese otyiawa otyiwa notyali tyafuapo,” vitunda ku Huku yetu omukuatyali. Iya otyo tyitufueneka vali kwe.—Tiago 1:17.

4. Omokonda yatyi tukalela nolupandu olunene nouwa wa Huku tyina tuivisa vakuetu?

⁴ Okutala okuti vana tuivisa vesukisa ehongolelo lia Huku tyiyawisa olupandu luetu konthele yotyili. Ovanthu mouye kavapewa ombatelo vesukisa opo vakale nehambu liotyotyili. Ovanyingi vena otyiho netyi matyikevemonekela komutwe iya vetupu ekevelelo. Vaovola okunoñgonoka omokonda yatyi valingilwa. Alo umwe ovanyingi venda konongeleya kavanoñgonokele nawa Ovihonekwa. Velifwa novanthu vomo Ninive. (Tanga Jonas 4:11.) Tyina tukala omuvo omunyingi nokupopia novanthu movilinga viokuivisa, tuimbuka vali nawa okuti Jeova wesuka unene nonthue. (Isaías 65:13) Jeova kesuku vala netyi ovanthu vae vesukisa, mahi wavela aveho omphitilo yokupamekwa nokukala nekevelo liotyotyili. Otyo tyituhinangelesa okuti Jeova tyilityili omuwa unene.—Revelação 22:17.

5. Oñgeni okulongesa vakuetu otyili tyitutalesa ovitateka vietu?

⁵ Tyina tulongesa vakuetu otyili, tulilongesa okuhakala notyiho otyinene novitateka vietu. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Trisha, wapopia okuti wasoyele unene etyi ovohe velihenga. Onthiki imwe wasoyele unene, ahahande okuenda movilinga viokuivisa. Mahi nongotyo, akalongesa Ombimbiliya ovana vetatu vekulila mombunga imwe ina ovitateka ovinyingi. He yovana ovo wevesapo, iya omukulu wavo ankho uvetekula onya. Trisha wati: “Ovitateka viavo ankho ovinyingi vali tyipona viange. Putyina ankho tulilongesa, omaiho avo omatutu aliaima otyo vayola nehambu enene. Ovana vana ankho otyiawa tya Jeova, haunene monthiki muna.”

6, 7. (a) Oñgeni ekolelo lietu lipamekwa tyina tulongesa vakuetu otyili Tyombimbiliya? (b) Oñgeni tulitehela tyina tumona okuti onondonga Mbovihonekwa mbakuatesako ovalongwa Vombimbiliya okulinga omapiluluko?

⁶ Okulongesa otyili Tyombimbiliya, tyipameka ekolelo lietu. Apostolu Paulu wahonekelele ova Judeu vamwe ankho vahalingi ngetyi valongesa vakuavo okuti: “Ove ulongesa mukuenyi, kulilongesa ove muene?” (Romanos 2:21) Ovakokoli-ndyila vena onomphitilo ononyingi mbokuivisa vakuavo otyili, nokulongesa ovanthu Ombimbiliya. Opo vetyivile okutyilinga nawa, vesukisa okulipongiya nawa pala kese munthu mavakalongesa, nokuovolola momikanda pala okukumbulula omapulo. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Janeen wapopia okuti apeho alongesa vakuavo otyili, ekolelo liae motyili otyo lipama.

⁷ Okutala ovalongwa Vombimbiliya valinga omapiluluko mokulandula onondonga Mbombimbiliya, tyiyawisa olupandu luetu kounongo wa Huku. (Isaías 48:17, 18) Otyo tyitukalesa nehando liokutualako okueendela monondonga ombo. Omukokoli-ndyila omukuavo utiwa o Adrianna wati: “Ovanthu vapondola okunyona omuenyo wavo tyina vayumba onthumbi mounongo wavo. Mahi tyina vahimbika okuyumba onthumbi mounongo wa Jeova, vapolako liwa ouwa.” Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Phil wapopia okuti wahuvile etyi amona oñgeni ovanthu vetyivila okupilulula omuenyo wavo nombatelo ya Jeova.

8. Oñgeni okuundapa novakuatate vetu nonomphange movilinga viokuivisa tyitukuatesako?

 ⁸ Tupamekwa tyina tuundapa novakuatate vetu nonomphange movilinga viokuvisa. (Provérbios 13:20) Ovakokoli-ndyila vaundapa omuvo omunyingi novakuatate vavo nonomphange movilinga viokuivisa. Otyo tyiveavela vali onomphitilo ‘mbokulipameka otyikati.’ (Romanos 1:12; tanga Provérbios 27:17.) Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Lisa wapopia okuti povilinga viae, ovanthu vena onkhi navakuavo iya valinga atyiho vevila opo vakale komutwe wavakuavo. Ononthiki ambuho wiiva ovanthu vaamba, nokuava ononkhano onombi. Wayauisako okuti: “Pamwe, ukuelua mokonda yotyituwa tyove Tyoukristau. Mahi, okuundapa novakuatate Ovakristau movilinga viokuivisa, tyotyili tyipameka. Tyina ndyihika meumbo kongulohi, ndyilitehelela okuti napamekwa, namphila naponwa.”

9. Putyina vokuelinepa vaundapa aveho movilinga vioukokoli-ndyila, oñgeni tyikuatesako otyinepo tyavo?

⁹ Okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila nauna muelinepa nae, tyipameka otyinepo. (Eclesiastes 4:12) Madeline, uundapa movilinga vioukokoli-ndyila nomulume wae, wati: “Ame nomulume wange tukala omuvo omunyingi nokupopia konthele yonthiki yetu movilinga viokuivisa ine etyi tuatanga Mombimbiliya matyitukuatesako movilinga vietu viokuivisa. Omanima aeho tuaundapa movilinga vioukokoli-ndyila, tuakala omapanga omanene.” Tupu Trisha wapopia okuti oe nomulume wae kavalande ovipuka vilanda onombongo vehena. Moluotyo, kavatañguna mokonda yonombongo. Tupu vaya aveho tyina vakatalelapo ovanthu nokuvelongesa Ombimbiliya. Otyo tyevekuatesako okupameka otyinepo tyavo.

10. Tyina tupaka tete Ouhamba wa Huku momuenyo nokulitehela okuti Huku utukuatesako, onthumbi yetu mu Jeova ikala ñgeni?

¹⁰ Tyina tupaka tete Ouhamba wa Huku  momuenyo, nokulitehela okuti Jeova utukuatesako, nokumona okuti ukumbulula omalikuambelo etu, onthumbi yetu mwe iliyawisa. Otyili okuti Ovakristau aveho ovakuatyili vayumba onthumbi mu Jeova. Mahi ovakokoli-ndyila vanoñgonoka okuti mavatualako vala movilinga vioukokoli-ndyila inkha vayumba onthumbi mu Jeova. (Tanga Mateus 6:30-34.) Curt, omukokoli-ndyila iya tupu ukalelapo omutalelipo womauaneno, wetavela okukatalelapo ewaneno limwe, iya ankho una okueenda onoola onombali nomeya opo ehike kewaneno. Omukai wae nae ankho omukokoli-ndyila. Metukutuku liavo ankho muna vala ongasolina yokuenda kewaneno mahi ankho kamaivekondola keumbo, iya ankho nkhele kuakamba osimano opo afetwe kovilinga viae. Curt wati ankho vetupu onthumbi inkha mavaende umwe. Mahi velikuambela iya avatokola okufuisapo otyilinga otyo. Ankho vena onthumbi yokuti Huku mevekuatesako muetyi vesukisa. Tyina nkhele veheneende, omphange umwe eveihana ati una etyi ahanda okuveavela. Eveavela onombongo ankho vesukisa pala okulinga oungendi. Curt wati, tyina ovipuka ngovio vitumonekela ovikando ovinyingi, tyitupepukila okutala okuti o Jeova ukahi nokutuavela etyi tuesukisa.

11. Omokonda yatyi tupopila okuti okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila tyeeta ononkhano onongwa?

¹¹ Ovakokoli-ndyila vehole okupopia okuti tyina vaundapa unene movilinga via Jeova nokufuena vali kwe, vapewa ononkhano ononyingi onongwa. (Deuteronômio 28:2) Mahi okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila pamwe katyapepukile. Tumona ononkhumbi mokonda tuvakuankhali tupu tuli mouye uno wovivi. Pamwe ovitateka vipondola okulingisa ovakokoli-ndyila okuyekapo otyilinga tyavo. Mahi apeho tyitavela okutetulula ovitateka ovio ine alo umwe okulityilika vio. Oityi matyikuatesako ovakokoli-ndyila okutualako movilinga ovio viakolela?

12, 13. (a) Oityi omukokoli-ndyila esukisa okulinga inkha una otyitateka tyokufuisapo onoola? (b) Okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nelilongeso lioulike, nokusokolola kuetyi watanga tyakolela unene mokonda yatyi?

¹² Ovakokoli-ndyila ovanyingi vena ovilinga ovinyingi. Tyipondola okuvepuiya okulinga ovilinga aviho, moluotyo tyakolela okulionganeka nawa. (1 Coríntios 14:33, 40) Inkha omukokoli-ndyila umwe ketyivili okuava onoola mbaitwa, wesukisa okusoka nawa konthele yoñgeni ekahi nokuundapesa omuvo wae. (Efésios 5:15, 16) Upondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyipeselela omuvo omunyingi movitalukiso? Okuti pena etyi nesukisa okupilulula povilinga viange? Ndyipeselela omuvo omunyingi movipuka vihasilivila?’ Ovakokoli-ndyila vesukisa okulilinga omapulo oo iya avalingi omapiluluko inkha tyesukisa.

¹³ Omukokoli-ndyila una okuovola omuvo wokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokulinga elilongeso lioulike, nokusokolola kuetyi elilongesa. Omukokoli-ndyila wesukisa okunoñgonoka okuti ovipuka vihasilivila kavipondola okumanapo omuvo wovipuka viakolela. (Filipenses 1:10) Mongeleka, soka ñgeno omukokoli-ndyila umwe wekehimamene movilinga viokuivisa. Wapanga okuti kongulohi mapongiya etyi mavekelilongesa keliongiyo. Mahi, tete atalukwa novilinga viae, ine aikula okomputadole atange etyi atumua nomapanga ae nokuvekumbulula. Tupu aovola mo Internete otyipuka ahanda okulanda, nokutala tyilanda otyiñgapi. Tyina akatala palambale omuvo omunyingi iya nkhele kenehimbike okupongiya eliongiyo. Otyo otyitateka mokonda yatyi? Inkha omunthu umwe wokuhateka otyo afetwa, uhanda okutualako novilinga viae, una okulia apeho ovikulia vikalesa nekongoko. Tupu,  omukokoli-ndyila wesukisa okulinga elilongeso lioulike apeho opo atualeko movilinga vioukokoli-ndyila.—1 Timóteo 4:16.

14, 15. (a) Omokonda yatyi ovakokoli-ndyila vesukisila okutyinda omuenyo wapepuka? (b) Inkha omukokoli-ndyila una ovitateka, oityi esukisa okulinga?

¹⁴ Opo ovakokoli-ndyila vetyivile okutualako novilinga viavo vesukisa okutyinda omuenyo wapepuka. Jesus walundile ovalongwa vae okulinga ngotyo. (Mateus 6:22) Jesus watyindile omuenyo wapepuka opo etyivile okufuisapo ovilinga viae viokuivisa tyehena etyi tyimutalula. Otyo apopilile okuti: “Ovimbandye vina omaleva, oviila vina ovilapelelo, mahi Omona womulume utupu apa alangeka omutwe.” (Mateus 8:20) Ovakokoli-ndyila velilongesila ku Jesus, vahinangela okuti inkha vakala novipuka ovinyingi, tupu matyivemane omuvo omunyingi pala okuviyunga, nokuviviukisa.

¹⁵ Ovakokoli-ndyila vetyii okuti ovilinga viavo viakolela unene, mahi kavasoko okuti vakolela vali kuvakuavo. Tupu, vetyii okuti ovilinga vioukokoli-ndyila otyiawa tya Huku. Moluotyo, opo vatualeko movilinga ovio, kese mukokoli-ndyila una okuyumba onthumbi mu Jeova. (Filipenses 4:13) Mahi mavakala novitateka. (Salmo 34:19) Tyina pamoneka ovitateka, ovakokoli-ndyila vesukisa okuita ehongolelo lia Jeova nokumuavela omphitilo opo evekuateseko, tyipona okuyekapo liwa ovilinga vioukokoli-ndyila. (Tanga Salmo 37:5.) Tyina vamamono oñgeni Huku evetekula noluembia, oupanga wavo nae maukala vali tyapama.—Isaías 41:10.

16. Inkha uhanda okukala omukokoli-ndyila, oityi wesukisa okulinga?

¹⁶ Inkha uhanda okukala omukokoli-ndyila, nokupewa ononkhano onongwa ovakokoli-ndyila vena, likuambela ku Jeova konthele yotyo. (1 João 5:14, 15) Popia navana vekahi movilinga vioukokoli-ndyila. Ovola ovilinga mewaneno mavikukuatesako okukala omukokoli-ndyila. Keith na Erika otyo valingile. Ankho vaundapa omuvo auho movilinga via kaputu ngovalinepi ovanyingi veti liavo, etyi velinepa pakala vala katutu, avalande ondyuo netukutuku epe. Vati: “Ankho tusoka okuti ovipuka ovio mavituetela ehambu, mahi kavietuetelele ehambu.” Etyi Keith apolwa movilinga, ahimbika okuundapa ngomukokoli-ndyila wapola pokati. Wati: “Ovilinga vioukokoli-ndyila vianthyinangelesa ehambu enene lituka kokukala movilinga viokuivisa.” Vakala omapanga ovalinepi ovakokoli-ndyila vevekuatesileko okuimbuka okuti ovilinga vioukokoli-ndyila, nokutyinda omuenyo wapepuka tyeeta ehambu enene. Oityi Keith na Erika valingile? Vahonekele popapelo ovilinga vahanda okulinga meongano lia Huku, aveipake komakina yavo yokutendesa ovikulia, iya kese tyilinga vamafuisipo veketyitala popapelo. Konyima, avetyivili okukala ovakokoli-ndyila.

17. Omokonda yatyi otyiwa okusoka nawa inkha upondola okukala omukokoli-ndyila?

¹⁷ Upondola okukala omukokoli-ndyila? Inkha usoka okuti nkhele kuafuilepo pala okukala omukokoli-ndyila, linga ononkhono mbokufuena ku Jeova mokuundapa nombili movilinga viokuivisa. Inkha ulikuambela ku Jeova nokusoka nawa onkhalelo yove, upondola okuimbuka okuti okulinga omapiluluko amwe momuenyo wove matyikukuatesako okukala omukokoli-ndyila. Tyina wamahimbika ovilinga vioukokoli-ndyila, ehambu liove malikala vali enene tyipona ononkhono ambuho walinga. Mokala nehambu mokonda ukahi nokupaka tete Ouhamba wa Huku momuenyo wove, nokukuatesako vali vakuenyi. (Mateus 6:33) Mokala vali no nomphitilo mbokusoka nokupopila vakuenyi konthele ya Jeova, iya otyo matyiyawisa ohole yove nae nokumukalesa nehambu.