Skip to content

Skip to table of contents

Serbisu pioneiru hametin ita-nia relasaun ho Jeová

Serbisu pioneiru hametin ita-nia relasaun ho Jeová

“Diʼak atu halo melodia ba ita-nia Maromak.”—SALMO (MAZMUR) 147:1.

1, 2. (a) Kuandu ita hanoin no koʼalia kona-ba ema neʼebé ita hadomi, ida-neʼe book ita oinsá? (Haree dezeñu iha pájina neʼe.) (b) Ita sei koʼalia kona-ba pergunta saida deʼit?

 KUANDU ita sempre hanoin no koʼalia kona-ba ema neʼebé ita hadomi, ita-nia relasaun ho nia sai metin liután. Nuneʼe mós ho Maromak Jeová. Bainhira David hein bibi, nia hateke ba lalehan hodi haree fitun sira no hanoin kleʼan kona-ba Kriadór nia kmanek. Nia hakerek: “Kuandu haʼu haree Ita-nia lalehan, buat neʼebé Ita-nia liman mak halo, fulan no fitun sira neʼebé Ita prepara, sé mak ema atu Ita hanoin-hetan nia, no sé mak ema nia oan hodi Ita tau matan ba nia?” (Salmo [Mazmur] 8:3, 4) No bainhira apóstolu Paulo esplika kona-ba dalan neʼebé Jeová kumpre Ninia hakarak ba ema kristaun kose-mina sira, nia hatete: “Ah, rikusoi no hatene no matenek waʼin Maromak nian kleʼan tebetebes!”—Roma 11:17-26, 33.

2 Kuandu ita bá haklaken, ita hanoin no koʼalia kona-ba Jeová. Ida-neʼe sei hametin ita-nia relasaun ho nia. Ita-nia maluk pioneiru barak sente katak serbisu haklaken haburas sira-nia domin ba Maromak. Lisaun neʼe sei ajuda pioneiru sira no mós sira neʼebé hakarak foti pioneiru atu hanoin didiʼak pergunta sira tuirmai neʼe: Oinsá mak serbisu pioneiru bele hametin ita-nia relasaun ho Jeová? Se Ita mak pioneiru, saida deʼit mak bele ajuda Ita atu kontinua? Se Ita seidauk pioneiru, Ita bele halo saida atu komesa? Ulukliu, mai ita hanoin kona-ba pergunta primeiru.

OINSÁ MAK SERBISU PIONEIRU HAMETIN ITA-NIA RELASAUN HO MAROMAK?

3. Oinsá mak koʼalia kona-ba bensaun sira husi Maromak nia Ukun sei ajuda ita?

3 Kuandu ita koʼalia kona-ba bensaun sira husi Maromak nia Ukun, ita hakbesik liután ba Jeová. Bainhira ita bá haklaken, ita gosta atu uza eskritura saida? Karik ita gosta Salmo (Mazmur) 37:10, 11; Daniel 2:44; Joao 5:28, 29; ka Apokalipse 21:3, 4. Kuandu ita koʼalia ba ema seluk kona-ba buat neʼebé Jeová promete, ida-neʼe fó-hanoin ba ita rasik katak “prezente diʼak ida-ida” mai husi ita-nia Maromak Jeová neʼebé laran-luak. Ida-neʼe sei halo ita hakbesik liután ba nia.—Tiago 1:17.

4. Oinsá serbisu haklaken ajuda ita atu hafolin Maromak nia laran-diʼak?

4 Kuandu ita haree ema barak nia moris la kontente, ida-neʼe sei book ita atu hafolin lia-loos. Ema iha mundu neʼe la hatene oinsá atu hetan susesu no haksolok neʼebé loos. Sira hanoin barak kona-ba futuru no la iha esperansa. Sira sente sira-nia moris la iha arti. Maski sira iha relijiaun, maibé sira la hatene lia-loos husi Bíblia. Sira hanesan ho ema iha sidade Nínive iha tempu antigu. (Lee Jonas [Yunus] 4:11. a) Nuʼudar ita aumenta ita-nia serbisu haklaken, ita haree ho klaru katak Jeová nia povu moris haksolok la hanesan ho ema iha mundu. (Isaías [Yesaya] 65:13) Laʼós neʼe deʼit, Jeová mós fó oportunidade ba ema hotu atu hetan kmaan no esperansa neʼebé loos. Sin, Jeová mak Maromak neʼebé laran-diʼak duni.—Apokalipse 22:17.

5. Oinsá mak hanorin lia-loos ba ema seluk sei book ita-nia hanoin ba ita rasik nia problema?

5 Kuandu ita hanorin lia-loos ba ema seluk, ida-neʼe ajuda ita atu la hanoin demais kona-ba ita rasik nia problema. Porezemplu, pioneiru ida naran Trisha hatete katak bainhira ninia inan-aman soe malu, nia sai laran-susar tebes. Loron ida, nia sente triste loos no lakohi bá haklaken. Maski nuneʼe, nia bá estuda Bíblia ho labarik naʼin-tolu neʼebé iha problema barak iha família laran. Sira-nia aman husik tiha sira, no sira-nia maun haterus sira. Irmán Trisha hatete: “Problema neʼebé haʼu hasoru daudauk mak kiʼik deʼit se kompara ho sira-nian. Nuʼudar ami estuda, sira-nia matan sai nabilan no sira hamnasa ho kontente. Estuda ho labarik sira-neʼe mak prezente husi Jeová, liuliu iha loron neʼebá.”

6, 7. (a) Kuandu ita hanorin lia-loos husi Bíblia, oinsá mak ita-nia fiar mós sai metin liután? (b) Kuandu ita haree estudante Bíblia halo mudansa iha sira-nia moris tuir Bíblia nia matadalan, ita sente oinsá?

6 Hanorin lia-loos husi Bíblia sei hametin liután ita-nia fiar. Kona-ba ema neʼebé la halo tuir buat neʼebé sira hanorin, apóstolu Paulo hakerek: “Ó neʼebé hanorin ema seluk, ó la hanorin ó-nia an ka?” (Roma 2:21, MF) Baibain, pioneiru sira iha oportunidade barak atu hanorin lia-loos ba ema seluk no halaʼo estudu Bíblia. Hodi bele halo ida-neʼe ho didiʼak, sira presiza prepara antes atu halaʼo estuda no halo riset atu hatán ba pergunta sira. Pioneiru ida naran Janeen hatete katak kuandu nia hanorin lia-loos ba ema seluk, nia rasik nia fiar mós aumenta liután.

7 Hodi haree estudante Bíblia halo mudansa iha sira-nia moris, ita hafolin liután Maromak nia matenek. (Isaías [Yesaya] 48:17, 18) Ida-neʼe book ita atu hakarak halo tuir Maromak nia matadalan iha ita-nia moris rasik. Pioneiru ida naran Adriana hatete: “Ema neʼebé sadere ba sira-nia matenek rasik, sira-nia moris sei sai runguranga. Maibé kuandu sira komesa halo tuir Jeová nia matenek, sira hetan kedas rezultadu diʼak.” Pioneiru seluk naran Phil mós hatete: ‘Hodi haree oinsá mak ema halo mudansa boot tanba Jeová nia ajuda, ida-neʼe halo haʼu hakfodak.’

8. Oinsá mak haklaken hamutuk ho ita-nia maluk ajuda ita?

8 Haklaken hamutuk ho maluk kristaun fó laran-manas mai ita. (Provérbios [Amsal] 13:20) Pioneiru iha tempu barak atu hamutuk ho maluk kristaun sira, no ida-neʼe fó oportunidade atu “hametin malu”. (Roma 1:12; lee Provérbios [Amsal] 27:17. b) Pioneiru ida naran Lisa hatete: “Iha haʼu-nia serbisu-fatin, ema laran-moras ba malu no buka oin deʼit. Loron-loron, haʼu rona ema konta ema seluk nia vida no tolok. Dala ruma, sira mós goza haʼu tanba haʼu hatudu hahalok kristaun. Maibé haklaken hamutuk ho maluk kristaun fó ksolok mai haʼu. Kuandu haʼu fila ba uma depois haklaken, maski kole, haʼu sente kontente.”

9. Kuandu feen-laʼen pioneiru hamutuk, oinsá mak ida-neʼe ajuda sira-nia relasaun nuʼudar kaben-naʼin?

9 Halo serbisu pioneiru hamutuk ho ita-nia kaben ajuda ita-nia relasaun nuʼudar kaben-naʼin. (Eclesiastes [Pengkhotbah] 4:12) Irmán Madeline neʼebé serbí nuʼudar pioneiru hamutuk ho ninia laʼen, hatete: “Haʼu ho haʼu-nia laʼen koʼalia hamutuk kona-ba buat neʼebé akontese iha serbisu haklaken, no kuandu ami lee Bíblia, ami koʼalia kona-ba buat neʼebé ami bele uza iha haklaken. Hodi halo serbisu pioneiru hamutuk, ami sai besik liután ba malu.” Irmán Trisha mós hatete: ‘Ami naʼin-rua deside ona atu la debe osan hodi hola sasán, tan neʼe, ami la haksesuk kona-ba osan. Ami mós halo vizita fali no halaʼo estudu Bíblia hamutuk, no ida-neʼe ajuda atu hametin ami-nia relasaun nuʼudar kaben-naʼin.’

Serbí nuʼudar pioneiru ho laran tomak lori haksolok ba ita-nia moris (Haree parágrafu 9)

10. Kuandu ita tau uluk Jeová nia hakarak no sente ninia ajuda, ita-nia fiar sai oinsá?

10 Nuʼudar ita tau uluk Jeová nia hakarak, sente ninia ajuda, no haree katak nia hatán ita-nia orasaun, ita-nia fiar sai metin liután. Maski ema kristaun hotu tau fiar ba Jeová, maibé serbisu pioneiru ajuda ita atu sadere ba nia, tanba atu kontinua serbisu neʼe, ita presiza Jeová nia ajuda. (Lee Mateus 6:30-34.) Porezemplu, irmaun Curt, neʼebé serbí nuʼudar pioneiru ho ninia feen, mak ajudante ba katuas área nian. Kuandu sira iha knaar atu vizita kongregasaun neʼebé dook maizumenus oras rua ho balu, sira-nia karreta iha mina natoon deʼit atu bá, maibé sira la iha osan atu enxe mina hodi fila fali. Sira tenke hein semana ida tan atu simu osan husi serbisu-fatin. Foufoun, irmaun Curt sente laran-rua se sira bele bá. Maibé sira halo orasaun no deside atu bá hodi fiar katak Jeová sei fó buat neʼebé sira presiza. Bainhira sira atu bá, irmán ida telefone no hatete katak nia hakarak fó prezente ba sira. Prezente neʼe mak osan neʼebé taka sira-nia presiza atu halo viajen neʼe. Irmaun Curt hatete: “Bainhira ita iha esperiénsia hanesan neʼe beibeik, ita haree duni katak Jeová fó buat neʼebé ita presiza.”

11. Serbisu pioneiru lori bensaun saida deʼit?

11 Sin, pioneiru sira hatete beibeik katak nuʼudar sira hakbesik ba Maromak no aumenta sira-nia serbisu ba nia, sira mós sei hetan bensaun liután. (Deuteronômio [Ulangan] 28:2) Maibé, dala ruma susar atu kontinua serbisu pioneiru. Ita hotu ema sala-naʼin no moris iha mundu aat neʼe. Tan neʼe, ita hasoru problema oioin no balu husik serbisu pioneiru. Maski nuneʼe, ita bele hasees ka hadiʼa problema balu neʼebé mosu. Entaun, saida deʼit mak bele ajuda pioneiru sira atu kontinua serbisu diʼak neʼe?

OINSÁ ATU KONTINUA SERBISU PIONEIRU

12, 13. (a) Kuandu pioneiru ida hetan susar atu hatama oras, nia tenke halo saida? (b) Tansá mak importante atu lee Bíblia loroloron, estuda mesak no hanoin kleʼan?

12 Pioneiru sira iha buat barak neʼebé sira tenke halo. Tan neʼe susar atu halo buat hotu, no sira presiza halo programa didiʼak. (1 Korinto 14:33, 40) Kuandu pioneiru ida hetan susar atu hatama oras atu haklaken, nia presiza buka-hatene oinsá nia uza ninia tempu. (Efeso 5:15, 16) Karik nia sei husu ba nia an: ‘Haʼu uza tempu barak atu halimar ka lae? Haʼu bele muda haʼu-nia programa kona-ba serbisu ka lae? Haʼu gasta tempu demais atu halo buat neʼebé ladún importante ka lae?’ Pioneiru sira presiza husu beibeik pergunta sira-neʼe ba sira-nia an, no halo mudansa ruma se presiza.

13 Pioneiru sira-nia programa tenke inklui lee Bíblia, estuda mesak no hanoin kleʼan kona-ba buat neʼebé sira lee. Pioneiru sira tenke kontrola an atu labele gasta tempu ho buat neʼebé ladún importante. (Filipe 1:10) Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba pioneiru ida neʼebé haklaken ba loron tomak no depois fila ba uma. Iha kalan neʼe, nia atu prepara ba reuniaun. Maibé, nia loke televizaun. Nia mós haruka mensajen ba kolega sira. Ikusmai, nia loke komputadór ba sítiu neʼebé nia gosta. Lakleur, nia haree katak oras rua liu ona maibé seidauk komesa prepara ba reuniaun. Tansá mak ida-neʼe problema? Hanesan ho ema neʼebé halai-taru tenke han diʼak loroloron, pioneiru sira mós presiza estuda mesak atubele kontinua serbisu pioneiru.—1 Timoteo 4:16.

14, 15. (a) Tanbasá mak pioneiru sira tenke halaʼo moris simples? (b) Kuandu pioneiru ida hasoru susar ruma, nia presiza halo saida?

14 Irmaun-irmán neʼebé kontente ho serbisu pioneiru hakaʼas an atu halaʼo moris simples. Ida-neʼe mak buat neʼebé Jesus hatete ba ninia dixípulu sira. (Mateus 6:22) Nia rasik mós halaʼo ninia moris simples hodi bele tau ninia atensaun tomak ba serbisu haklaken. Nia hatete: “Laku sira iha kuak, manu sira lalehan nian iha knuuk; maibé Oan-Mane la iha fatin atu sadere nia ulun.” (Mateus 8:20) Pioneiru sira neʼebé halo tuir Jesus nia ezemplu neʼe hatene katak bainhira sira iha sasán barak, sira presiza gasta tempu barak atu tau matan ka hadiʼa sasán sira-neʼe.

15 Sira mós hatene katak maski sira-nia serbisu pioneiru mak espesiál, maibé neʼe la dehan katak sira mak diʼak liu fali ema seluk. Duké hanoin hanesan neʼe, sira hatene katak serbisu neʼe mak prezente diʼak husi Jeová. Tan neʼe, atu kontinua, sira presiza tau fiar ba Jeová. (Filipe 4:13) Klaru katak sira sei hasoru susar oioin. (Salmo [Mazmur] 34:19) Maibé kuandu hasoru susar ruma, sira husu Jeová nia matadalan, no husik nia atu ajuda sira duké rende an no para kedas serbisu pioneiru. (Lee Salmo [Mazmur] 37:5. c) Kuandu sira haree oinsá mak Jeová tau matan ba sira, ida-neʼe book sira atu hakbesik liután ba nia.—Isaías [Yesaya] 41:10.

ITA MÓS BELE FOTI PIONEIRU KA LAE?

16. Se ita hakarak foti pioneiru, ita presiza halo saida deʼit?

16 Se ita mós hakarak foti pioneiru no hetan bensaun barak hanesan pioneiru sira seluk, halo orasaun ba Jeová kona-ba ida-neʼe. (1 Joao 5:14, 15) Koʼalia ho pioneiru sira. Halo planu ho hakat sira neʼebé ajuda ita atu foti pioneiru. Neʼe mak buat neʼebé irmaun Keith ho ninia feen irmán Erika halo. Bainhira sira foin kaben, sira halo serbisu tempu-tomak hodi hola uma no karreta, tanba neʼe mak baibain ba kaben-naʼin iha sira-nia rai. Sira hatete: “Uluk ami hanoin katak hola buat sira-neʼe sei halo ami kontente, maibé tuir loloos lae.” Ikusmai, bainhira irmaun Keith lakon serbisu, nia komesa serbí nuʼudar pioneiru estra. Nia hatete: “Ida-neʼe ajuda haʼu atu hanoin-hetan kona-ba haksolok neʼebé ita simu husi serbisu haklaken.” Sira sai kolega ho feen-laʼen pioneiru ida, no sira ajuda Keith ho Erika atu haree katak serbisu pioneiru no moris simples mak lori haksolok. Ida-neʼe book sira atu halo saida? Sira hakerek lista kona-ba sira-nia planu, no tau sinál nuʼudar sira kumpre hakat ida-idak. Ikusmai, sira komesa serbí nuʼudar pioneiru.

17. Tanbasá mak importante atu hanoin didiʼak kona-ba serbisu pioneiru?

17 Entaun, ita mós bele foti pioneiru ka lae? Se ita sente la bele, hakaʼas an atu hakbesik liután ba Jeová hodi aumenta ita-nia serbisu haklaken. Nuʼudar ita halo orasaun ba Jeová no hanoin didiʼak kona-ba ita-nia situasaun, ita bele haree oinsá atu halo mudansa balu hodi serbí nuʼudar pioneiru. Kuandu ita komesa pioneiru, ita sei hetan haksolok neʼebé boot liu fali sakrifísiu neʼebé ita halo. Ita sei sai kontente tanba ita tau uluk Jeová nia hakarak iha ita-nia moris hodi buka ema seluk nia diʼak duké ita rasik nian. (Mateus 6:33) Sin, ita sei hetan oportunidade barak liután atu hanoin no koʼalia kona-ba Jeová, no ida-neʼe sei haburas ita-nia domin ba nia no halo nia haksolok.

a Jonas 4:11: “Haʼu labele ka lae, sente kasian ba Nínive, sidade boot neʼe, neʼebé iha ema naʼin-120.000 liu neʼebé la hatene liman-loos no liman-karuk, no mós sira-nia animál neʼebé barak?”

b Provérbios 27:17: “Besi kadi besi, hanesan neʼe mós ema ida kadi ema seluk.”

c Salmo 37:5: “Husik Jeová hatudu dalan ba ó, no sadere ba nia, no nia rasik sei ajuda ó.”