1. Oityi tuna okulinga opo tukale nonthumbi yokuti ekolelo lietu liapama?

 OVANTHU ovanyingi vapopia okuti vetavela vala muetyi veete. Oñgeni tupondola okukuatesako ovanthu ngoovo okukala nekolelo mu Jeova? Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti “nawike omunthu wamuene Huku.” (João 1:18) Ngotyo, oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti ekolelo lietu mu Jeova “Huku uhamonwa,” liapama? (Colossenses 1:15) Tete, tuesukisa okunoñgonoka omalongeso patyi aholeka otyili konthele ya Jeova. Konyima, tuna okulilongesa okuundapesa nawa Ombimbiliya opo tutyivile okulekesa okuti omalongeso oo “kaelikuatele nenoñgonoko lia Huku.”​—2 Coríntios 10:4, 5.

2, 3. Omalongeso patyi atuikisa ovanthu opo vahanoñgonoke otyili konthele ya Huku?

² Elongeso limwe liomatutu lituikisa ovanthu opo vahanoñgonoke otyili konthele ya Huku, oliokuti ovipuka vieyako vala avike. Elongeso olio liovanthu kalielikuatele netyi tyahonekua Mombimbiliya, iya likalesa ovanthu tyehena ekevelelo. Elongeso olio lilongesa okuti ovipuka aviho vina omuenyo petupu ou wevitunga. Inkha otyo otyili, ñgeno katuetyivilile okuhangununa omokonda yatyi tuakalelako.

³ Ovanthu vamwe monongeleya mbomatutu valongesa okuti ouye auho, okukutikinyamo ohi novipuka aviho vina omuenyo kombanda yohi, vikahiko vala ovityita viehehi viomanima. Vana valongesa ngotyo, hamwe vena onthilo onene Nombimbiliya. Kavetavela etyi ovanongo vouye vapopia tyehelikuatele netyi vasoka.Ngotyo, elongeso olio liomatutu lilekesa okuti vatomba Ombimbiliya, okuitala ngatyina yahaviukile. Ovanthu vokulongesa ngotyo, vetuhinangelesa ovanthu vamwe  vakaleleko pomuvo Wovakristau votete ankho vena ombili yokufenda Huku, mahi ankho kavemufende “nenoñgonoko liotyotyili.” (Romanos 10:2) Oñgeni matuundapesa Ondaka ya Huku opo tulekese okuti elongeso liokuti ovipuka vieyako vala avike, nomalongeso omakuavo ahaviukile “atuituilwa nononkhono” o omatutu? a Matuvekuatesako vala inkha tulinga ononkhono mbokukala nenoñgonoko liafuapo konthele yetyi Ombimbiliya ilongesa.

4. Ekolelo lietu lina okutuka kutyi?

⁴ Ombimbiliya itulongesa okuti tuesukisa okupanda enoñgonoko ngatyina olumono. (Provérbios 10:14) Jeova uhanda ekolelo lietu lituke kenoñgonoko liotyotyili nokovipuka atunga, ha komalongeso ovanthu ine oviso vionongeleya. (Tanga Hebreus 11:1.) Opo tukale nekolelo liapama mu Huku, tete tuna okutavela okuti Jeova okuekahi. (Tanga Hebreus 11:6.) Katutavela vala okuti okuekahi mokonda tutyihanda, mahi omokonda tuatala nawa ovipuka vilekesa okuti tyilityili okuekahi, nokuundapesa ‘onondunge mbetu ambuho.’​—Romanos 12:1.

5. Olipi ehunga limwe lilekesa omokonda yatyi tupondola okutavela okuti Huku okuekahi?

⁵ Apostolu Paulu wahangununa omokonda yatyi tuesukisikila okutavela okuti Huku okuekahi, namphila tuhapondola okumumona. Paulu wahoneka okuti: “Mokonda ovituwa via Huku vihamoneka vimoneka nawa okupolelela kouye alo kovipuka ovikuavo. Tyetyi vinoñgonokelwa kovipuka atunga, tyilinge ononkhono mbae mbahapu, nokuti oe Huku.” (Romanos 1:20) Oñgeni upondola okukuatesako omunthu wehena onthumbi yokuti Huku okuekahi opo etavele etyi Paulu apopile? Wesukisa okuundapesa onongeleka mbumwe mbulandulako mbovipuka viatungwa mbulekesa epondolo nounongo wa Huku.

6, 7. Ovipuka patyi vivali vilekesa epondolo lia Jeova?

⁶ Tumona ovipuka vilekesa epondolo lia Jeova movipuka vivali vituyakulila. Otyipuka tyikala meulu tyitiwa (atmosfera) nononkhono ambuho mbo ohi mbutiwa (campo magnético). Mongeleka, o atmosfera kaituavela vala omphepo tufima mahi tupu ituyakulila. Ñgeni? Ovivembu ovinene viononkhanda vihataika meulu inkha vilipuma nohi, ohi ipondola okuhanyauka. Mahi kavilipumu nohi mokonda tyina vihika mo atmosfera visenguluka. Putyina vikahi nokusenguluka, kounthiki tumona ovipuka viliaima meulu vikahi ngononthungululu.

⁷ Ononkhono mbo ohi (campo magnético) tupu mbutuyakulila kovipuka vinyona. Mokati-nakati ko ohi, muna otyitindi tyimwe tyitokota ngofolono yokuyoka ovivela. Tyina otyitindi otyo tyiliseta, ononkhono ononene mbo ohi mbuya nokoluhandya ambuende alo meulu. Ononkhono ombo mbutuyakulila konohanya, nokovipuka ovikuavo vitunda kekumbi vipondola okutunyona. Mahi mokonda ohi yayakulilwa, onohanya ombo mbekumbi kambuyoko ovipuka vina omuenyo pano pohi. Mbusengulula onohanya ombo ine okumbukondola vali meulu. Tupondola okutavela okuti ononkhono ombo mbo ohi okombukahi tyina tumona ovivala oviwa kongulohi Koutundilo no Koutakelo. Tyotyili Jeova una “epondolo enene.”​—Tanga Isaías 40:26.

8, 9. Oñgeni ovanthu, novinyama, nomiti vitualako okukala nomuenyo kombanda yohi? Otyo tyitulongesa tyi konthele younongo wa Jeova?

⁸ Tupondola okunoñgonoka ounongo wa Jeova monkhalelo atunga ohi opo itualeko okutekula ovanthu, novinyama, nomiti. Soka ñgeno ukala mepundaumbo likahi  pokati kotyimato muna ovanthu ovanyingi-nyingi, mahi mutupu omeva okunwa netyi tyituala osilo kondye. Epundaumbo ngolio ñgeno liasila liwa iya amuhatavela okukala. Mononkhalelo mbumwe, ohi ikahi ngepundaumbo olio. Ohi itupu omaande omanyingi-nyingi okunua, iya katutyivili okukayumba kondye osilo. Mahi, ohi ityivila okuavela ovipuka aviho vina omuenyo etyi viesukisa opo vihupe. Omokonda yatyi? Mokonda ohi ina onkhalelo imwe ongwa yokupilulula atyiho nokuvolesa ovipuka pala omuenyo.

⁹ Tutalei oñgeni ohi yaava omphepo ongwa itiwa (oxigénio) opo ovipuka vina omuenyo vityivile okufima. Ovipuka ovinyingi vina omuenyo vifima omphepo ongwa iya avipolomo ei yatokota itiwa (dióxido de carbono). Namphila otyo tyilingwa apeho, mahi omphepo ongwa kaipu. Omokonda yatyi yahapuila? Omokonda omiti vipola omphepo yokuatokota, nomeva, nonohanya mbekumbi, novipuka ovikuavo, avilingi omphepo ongwa yatenda nawa itiwa (carboidrato). Putyina tufima omphepo ongwa iya atupolomo omphepo yatokota, tufuisapo otyilinga otyo, tyitiwa (fotossíntese). Jeova uundapesa omiti atunga pala okuavela “omuenyo ovanthu aveho, nomufuimo.” (Atos 17:25) Oo ounongo uhuvisa!

10, 11. Omononkhalelo patyi tupondola okumona ounongo wa Jeova meluvi-luvi no menkhungwe?

¹⁰ Tupu tupondola okutala ounongo wa Jeova movipuka ovinyingi atunga pano pohi. Ovaovololi valekesa okuti pano pohi pena omihoko vielikalaila vilamba ponomiliau 2. (Tanga Salmo 104:24.) Matulilongesa konthele yovipuka vimwe vilekesa ounongo wa Jeova.

¹¹ Mongeleka, eluvi-luvi lina okawongo okatutu, kelifwe pondungu yolapisela. Namphila eluvi-luvi lina okawongo okatutu, lina ounongo wokunthanana onokilometu mbuhika po 2.900 okutunda ko Canadá alo ko México. Oñgeni lityivila okutyilinga tyina ekumbi lipiluluka? Jeova watunga eluvi-luvi nokawongo okatutu kelikuatesako okuahavombo namphila ekumbi lipiluluka. Tupu soka konthele yenkhungwe ine omuhongo wakanimi-nimi. Omaiho alio evali omanene ena ouka ounyingi-nyingi welitenthaika ulikuatesako okutala nawa. Owongo omututu wenkhungue ulikuatesako okuiiva, nokumona atyiho tyikahi ponthele yalio.

12, 13. Oityi tyihuvisa konthele yonkhalelo Jeova atunga onoselula mbetu?

¹² Onkhalelo Jeova alinga ovipuka aviho vina omuenyo ihuvisa unene. Mongeleka, olutu luove luna onoselula mbuhika po 100 triliau. Kese imwe ponoselula ombo ononthutu ina otyipuka tyimwe tyitiwa DNA (ácido desoxirribonucleico). O DNA ina ovipuka ovinyingi viesukisa vilekesa oñgeni olutu luove aluho luatungwa.

 ¹³ Ovipuka patyi ovinyingi o DNA ina? Tupondola okueleka o DNA no disku ine CD. Mo CD mupondola okupakwa onondaka ambuho mbukahi momukanda omunene. Otyo ngoti tyihuvisa mokonda o disku otyipuka otyitutu. Mahi, o kanthimbu okatutu ko DNA kapondola okupakwa onondaka ononyingi vali tyipona ono CD mbuna 1 triliau! Okutyipopia monkhalelo onkhuavo, o DNA iyula pokanguito, ina atyiho tyesukisa pala okulinga ovanthu ovanyingi vali tyipona ava vekahiko hono!

14. Oñgeni ulitehelela konthele ya Jeova tyina utala ovipuka ovanongo vouye vavasa?

¹⁴ Ohamba David wapopile okuti ongatyina Jeova ahoneka momukanda atyiho tyesukisa pala okutunga olutu luomunthu. David wati: “Omaiho ove amona etyi ankho ndyikahi meimo, iya ononthele ambuho ankho wembuhoneka momukanda wove, konthele yononthiki mbalingwa, iya ankho nkhele petupu onthele naike.” (Salmo 139:16) Tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi David ankho ahivilikila Jeova etyi asoka konthele yonkhalelo olutu luae luatungwa. Ovanongo vouye vavasa ovipuka ovinyingi vituhuvisa konthele yolutu luomunthu. Ovipuka ovio vavasa vitukuatesako okutavela etyi omuhoneki wono salmu ahonekele konthele ya Jeova, wati: “Ame mandyikuhivilika mokonda natungwa monkhalelo ihuvisa unene. Ovilinga viove vihuvisa. Ame netyinoñgonoka nawa.” (Salmo 139:14) Ovipuka aviho viatungwa vilekesa okuti tyilityili Huku okuekahi!

15, 16. (a) Oñgeni omikanda vietu vikuatesako ovanthu okulilongesa konthele yovipuka Jeova atunga? (b) Pononthele mbokuati “Teve um Projeto?” oipi wapanda?

¹⁵ Mokueenda kuomanima, o Despertai! ihole okukuatesako ovanthu ovanyingi okulilongesa konthele ya Huku movipuka atunga. Mongeleka, mo 2006, o Despertai! ya Tungonkhe ankho ina osapi yati, “Existe um Criador?”. O Despertai! oyo ankho yalingwa haunene pala okukuatesako vana vetavela okuti ovipuka vieyako vala avike nomalongeso omakuavo omatutu. Omphange umwe wahonekelele kombetele yoko Estados Unidos konthele yomukanda oo. Wati: “Ovilinga viokuava o Despertai! ei viaendele nawa. Omukai umwe waitile ono Despertai! 20. Oe omulongesi wo biologia iya ankho uhanda kese mulongwa wae akale no Despertai! ike.” Omukuatate umwe wahonekele okuti: “Ndyikahi nokuundapa movilinga viokuivisa tunde mo 1940, iya pahe mandyituukisa omanima 75, mahi nalumwe nakalele nehambu enene ngetyi nakala mohanyi ei yokuava o Despertai! yakolela.”

¹⁶ Okuhimbikila mo 2008, ono Despertai! ononyingi mbuhole okuya nonthele yati “Teve um Projeto?” Ononthele ombo ononthyupi mbupopia haunene ovipuka oviwa viatungwa noñgeni ovanthu vehole okuhetekela ovipuka viatungwa Nomutungi wetu. Tupu mo 2010, tuapewa ombrochula A Vida​—Teve um Criador? Omalutalatu omawa ekahi mombrochula oyo, alingwa opo etukuateseko okupanda vali unene Jeova mokonda yovipuka atunga. Omapulo ekahi konthyulilo ya kese nthele akuatesako ovatangi okusokolola konthele yetyi vatanga. Oyo ombruchula imwe ongwa pala okuundapesa movilinga viokuivisa umbo na umbo.

17, 18. (a) Ovohe vena otyilinga patyi? (b) Oñgeni uhole okuundapesa onombrochula mbupopia konthele yovipuka viatungwa mefendelo lienyi liombunga?

¹⁷ Vohe, okuti mukahi nokutanga novana venyi ombrochula oyo mefendelo lienyi liombunga? Inkha ulinga ngotyo, mokuatesako ovana vove okukala vali nekolelo mu Huku yetu una omuenyo. Hamwe una ovana vekahi mosikola onene. Vokulongesa okuti ovipuka vieyako vala avike, valinga ononkhono onene pala okulongesa  ovana vove okutavela okuti kutupu Omutungi. Ovanongo vouye, novalongesi, novipuka vilekeswa mo televisau konthele yohi, no nosinema, valongesa okuti tyilityili ovipuka vieyako vala avike. Upondola okukuatesako ovana vove okuyakulila otyili mokuundapesa ombrochula A Origem da Vida​—Cinco Perguntas Que Merecem Resposta, yalingwa mo 2010. Ngombrochula A Vida​—Teve um Criador?, omukanda oo wavela ondundo ovana opo vaundapese ‘ounongo wavo wokupunga ovipuka.’ (Provérbios 2:10, 11) Ivelongesa oñgeni mavanoñgonoka inkha etyi vekahi nokulongeswa kosikola otyili umwe.

¹⁸ Pamwe omikanda, no televisau, vipopia okuti ovanongo vouye vavasa ovipuka vilekesa okuti tyilityili ovipuka vieyako vala avike. Ine hamwe vapopia okuti ovanongo vouye vetyivila okutunga otyipuka tyina omuenyo. Ombruchula A Origem da Vida yahonekwa monkhalelo imwe ikuatesako vokuli mosikola okutala nawa inkha etyi tyipopiwa momikanda nomo televisau otyili umwe. Vohe, undapesei onombrochula ombo opo mukuateseko ovana venyi okukala vali nonthumbi tyina vapopia omokonda yatyi vetavelela okuti kuna Omutungi.​—Tanga 1 Pedro 3:15.

19. Elao patyi atuho tuna?

¹⁹ Tupondola okulilongesa vali unene konthele yovituwa oviwa via Jeova tyina tutanga konthele yovipuka atunga momikanda tupewa neongano liae. Ovipuka ovio aviho vitukalesa nehando liokuhivilika Huku nomutima auho. (Salmo 19:1, 2) Elao limwe enene okuhivilika nokunkhimaneka Jeova, Omutungi wovipuka aviho, nokumuavela etyi tyilityili atokala!​—1 Timóteo 1:17.