Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | NGAAHI LOI ʻOKÚ NE ʻAI KE HĀ NGALI TAʻEʻOFA ʻA E ʻOTUÁ

ʻOku Lava ke Fakatauʻatāinaʻi Koe ʻe he Moʻoní

ʻOku Lava ke Fakatauʻatāinaʻi Koe ʻe he Moʻoní

ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻi Selusalema, naʻe talanoa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene Tamaí, ʻa Sihova mo fakaeʻa ʻa e kau taki lotu loi ʻi hono ʻahó. (Sione 8:12-30) Ko e meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi he taimi ko iá ʻokú ne akoʻi kitautolu ki he founga ke sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi tui anga-maheni ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, ko e moʻoni ko e kau ākonga kimoutolu ʻaʻaku, pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ko e moʻoní te ne fakatauʻatāinaʻi kimoutolu.”—Sione 8:31, 32.

“Nofo maʻu ʻi heʻeku leá.” Naʻe fokotuʻu heni ʻe Sīsū ha tuʻunga ki hono fakafuofuaʻi pe ko e ngaahi akonaki fakalotú “ko e moʻoní” ia. ʻI hoʻo fanongo ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku fehoanaki eni mo e ngaahi lea ʻa Sīsuú mo e kotoa ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní?’ Faʻifaʻitaki ki he faʻahinga naʻa nau fanongo ki he lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻa ia naʻa nau “vakaiʻi fakalelei fakaʻaho ʻa e Folofolá pe naʻe moʻoni koā ʻa e ngaahi meʻa ko iá.”—Ngāue 17:11.

Ko Marco, Rosa, mo Raymonde naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ʻuluaki ʻo e konga hokohoko ko ení, naʻa nau sivisiviʻi fakalelei ʻenau ngaahi tuí ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā naʻa nau akó?

Marco: “Naʻe ngāueʻaki ʻe heʻema faiako Tohi Tapú ʻa e Folofolá ke taliʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa naʻá ku maʻu mo hoku uaifí. Naʻe kamata ke tupulaki ʻema ʻofa kia Sihová pea naʻá ma vāofi ange ko ha husepāniti mo ha uaifi!”

Rosa: “Ki muʻá, naʻá ku fakakaukau ko e Tohi Tapú naʻe ʻikai ke toe kehe ia mei he ngaahi tohi fakafilōsofia ʻa ia ʻoku feinga ke fakamatalaʻi ʻa e ʻOtuá ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga fakaetangata. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻá ku maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí mei he Tohi Tapú. ʻI he taimí ni, ʻoku hoko ʻa Sihova ʻo moʻoni kiate au. Ko ia ʻa e Tokotaha ʻe lava ke u falala ki aí.”

Raymonde: “Naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke ako fekauʻaki mo ia. ʻI he taimi nounou mei ai, ko au mo hoku husepānití naʻá ma kamata ako ʻa e Tohi Tapú. Ko ia ai, naʻá ma ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová! Naʻá ma fiefia lahi ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ko iá.”

ʻOku fai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ngata pē hono fakaeʻa ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo e ʻOtuá; ka ʻokú ne fakahā ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungaanga fakamānakó. ʻOku ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí, pea ʻoku tokoni ia ke tau “ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo foaki anga-lelei mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá.” (1 Kolinitō 2:12) Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke vakai ai ki he founga ʻe lava ʻe he Tohi Tapú ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko ʻene taumuʻá mo hotau kahaʻú? Lau ʻa e ngaahi tali ki he niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻí ʻi he “Bible Teachings > Bible Questions Answered” ʻi he www.pr418.com. ʻE lava foki ke ke kole ki ha ako Tohi Tapu ʻi he Uepisaiti ko iá pe ko ha taha ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku mau tui pau kapau te ke fai ia, te ke ʻiloʻi ʻoku faingofua ange ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí.