Skip to content

Skip to table of contents

Ceci Ci Lomboloka Angombo Epanduvali Lolosoma Ecelãla Koloneke Vilo

Ceci Ci Lomboloka Angombo Epanduvali Lolosoma Ecelãla Koloneke Vilo

‘Tu ko katuila ovangombo epanduvali lolosoma ecelãla.’—MIKA 5:5.

1. Momo lie o soma yo ko Isareli kuenda yo ko Suria ka via tẽlisilile ocimaho cavo?

 POKATI kunyamo wo 762 kuenda wo 759, O.Y., osoma yo ko Isareli leyi yo ko Asuria, via fetika oku linga uyaki losoma yo ko Yuda. Cipi ca kala ocimãho cavo? Ovo va yonguile oku nyõla o Yerusalãi oco va tundise Soma Asa komangu yaye yuviali okuti, o piñanyiwa losoma yikuavo, ka ya tiamẽlele kepata lia Soma Daviti. (Isa. 7:5, 6) Soma ya va Isareli, wa sukilile oku kũlĩha esunga liaco. Yehova wa handelekele okuti, umue pokati kombuto ya Daviti eye wa laikele oku kala komangu yusoma Waye otembo ka yi pui. Momo ondaka ya Suku yi tẽlisiwa.—Yeh. 23:14; 2 Sam. 7:16.

2-4. Lombolola ndomo ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Isaya 7:14,16 ca tẽlisiwa (a) kocita cecelãla O.Y. (b) Kocita catete, K.K.

2 Tete va Isareli la va Asuria va simĩle okuti, va laikele oku yula uyaki. Noke, vuyaki umue va linga, konele ya soma Ahasi, kua fa eci ci soka 120.000 kasualali! Kuenje, omõlaye Maaseya wa pondiwa. (2 Asa. 28:6, 7) Pole, Yehova wa mola ovitangi viaco. Eye wa ivaluisa ohuminyo a lingile ku Daviti, kuenda wa tuma uprofeto Isaya lesapulo limue li pamisa utima.

3 Omo liaco, Isaya wa popia hati: ‘Yehova eye muẽle u wĩha ondimbukiso. Ota, ufeko o ka mina, kuenda o ka cita omõla ulume kuenje u luka Emanuele. Momo osimbu omõla ka kũlĩhĩle oku yuvula eci cĩvi loku nõla eci ciwa, ofeka yolosoma vivali okuti yo Suria, kuenda yo Isareli wa suvuki, vi yandulukiwa.’ (Isa. 7:14, 16) Onepa yatete yocitumasuku caco, yi tiamisiwila koku citiwa kua Mesiya. (Mat. 1:23) Omo okuti ‘osoma’ yo ko Suria, kuenda yo ko Isareli ka via lingile uyaki lo Yuda kotembo ya Yesu, ocitumasuku catiamẽla ku Emanuele, ca tẽlisiwa kotembo yuprofeto Isaya.

4 Noke, Isaya weya oku linga esapulo liokuti, ukãi waye wa laikele oku mina, kuenje o cita omõla ulume o tukuiwa hati, Okupundandopo–cakuatiwaceci. Citava okuti, omõla waco o lomboloka “Emanuele,” una uprofeto Isaya a tukula. a Kosimbu, eci omõla umue a citiwa olonjali viaye via enda oku u luka onduko yimue okuti, yi va ivaluisa ocipito cimue cavelapo. Pole, olonjali viaye viu luka onduko yikuavo vo tukula layo, kumue lepata likuavo. (2 Sam. 12:24, 25) Ka kuli uvangi u lekisa okuti, Yesu wa tukuiwa londuko ya Emanuele.—Tanga Isaya 7:14; 8:3, 4.

5. Onjila yipi ka ya sungulukile Soma Ahasi a nõlele?

5 Eci soma yo ko Isareli kuenda yo ko Suria va linga esokiyo lioku tambula o Yuda, va Asuria va lingilevo ongombo yoku tambula ofeka yaco. Omo okuti va Asuria va kuata ovimalẽho vialua, unene wavo weya oku livokiya. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Isaya 8:3, 4, va Asuria veya oku ambata ‘ovikuata vio ko Damasko lolohuate vio ko Samaria’ osimbu ka va lingile uyaki lusoma wa kala kombuelo yo Yuda. Soma Ahasi ka pokuile kondaka ya Suku uprofeto Isaya a popele, kuenje, weya oku talisiwa ohali peka lia va Asuria vana va vialele lungangala vo Yuda. (2 Olos. 16:7-10) Omo okuti soma Ahasi wa kala ungombo uwa ko Yuda, ovitangi viaco vieya oku u sumuisa calua! Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Poku nõla onjila ndi yongola oku kuama ndi kolela hẽ ku Yehova Suku, ale komunu?’—Olosap. 3:5, 6.

OSOMA YOKALIYE YA LEKISA OVITUWA VIA LITEPA

6. Uviali wa soma Hesekiya wa li tepele ndati lowu wa soma Ahasi?

6 Soma Ahasi wa fa kunyamo wo 746 O.Y., kuenje, wa piñanyiwa lomõlaye Hesekiya, una weya oku linga soma yo ko Yuda. Omo okuti va Yuda va kala olohukũi veya oku liwekapo oku vumba Yehova. Eci soma Hesekiya a fetika oku viala, nye a sukilile oku pitisa kovaso? Anga hẽ wa kisika omanu vo ko Yuda oco va kuate ukuasi? Sio, ka ci lingile. Momo, soma Hesekiya wa solele calua Yehova, kuenda wa kala ungombo umue uwa. Eye, tete wa tumbulula efendelo liocili, kuenda wa kuatisa omanu oku fendela Yehova. Eci a limbuka upange Yehova a yonguile okuti owo a sukila oku linga, wa lekisa epokolo. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye.—2 Asa. 29:1-19.

7. Momo lie va Lewi va sukilile ekuatiso liosoma yokaliye?

7 Va Lewi va kuata ocikele ca velapo koku tumbulula efendelo liocili. Eci Hesekiya a linga lavo ohongele yimue, wa va likuminya oku va kuatisa. Kuenje, va Lewi va lila calua omo liesanju liolondaka viwa Hesekiya a va sapuila hati: “Yehova wo nõleli oku talama kovaso aye loku u vumba.” (2 Asa. 29:11) Omo liaco, va Lewi va kuata elomboloko liocihandeleko coku kuatisa omanu oku fendela Suku yocili!

8. Nye Hesekiya a linga oco a kuatise omanu oku fendela vali Yehova? Onima yipi va tambula?

8 Soma Hesekiya wa lalekele omanu vosi vo ko Yuda kuenda vo ko Isareli, oco va linge ocipito co Paskoa. Noke liocipito caco, omanu veya oku kuata esanju lialua, kuenje, va lingavo Ocipito cikuavo Colombolo ka vi Kuete Etumbisa okuti, ca pita oloneke epanduvali. Embimbiliya li popia hati: ‘Ko Yerusalãi kua kala esanju lialua, momo tunde koloneke via Salomone, omõla a Daviti, Soma ya va Isareli, ka kua la kala esanju ndeli lio ko Yerusalãi.’ (2 Asa. 30:25, 26) Ocipito caco, ca pamisa omanu vosi! Elivulu lia 2 Asapulo 31:1, li tu sapuila hati: ‘Eci omanu va malusula ovina viaco’, va nyanyõla oviñumañuma, va tetola osuku yimue yi tukuiwa hati Asera, kuenda va lundula olonumbuko lovotala.’ Omo liaco, va Yuda va fetika vali oku fendela Yehova, kuenje, ca va kuatisa oku liyaka lovitangi va laikele oku pita lavio.

SOMA O LIPONGIYILA OVITANGI VI LAIKA OKU IYA

9. (a) Ovisimĩlo via va Isareli via tatekiwa ndati? (b) Onima yipi Senakeriva a kuata vo Yuda?

9 Ndomo Isaya a ci popele vocitumasuku caye, va Asuria veya oku tambula Usoma wo ko Isareli, kuenda omanu va kala vofeka yaco va tualiwa volokayike. Kuenje, ocitangi caco ca tateka va Isareli oku nõla osoma yikuavo okuti, ka yatiamẽlele kepata lia Daviti. Pole, ovisimĩlo vipi va Asuria va kuata? Ovo veya oku yula Usoma wa va Yuda. Noke, ‘kunyamo wekũi la kuãla wa Soma Hesekiya, Senakeriva Soma yo ko Asuria wa katukila ovaimbo osi a pama o ko Yuda, kuenje, wa a tambula.’ Noke, Senakeriva weya oku yula 46 kalupale vo ko Yuda. Sokolola ovisimĩlo nda wa kuata nda kotembo yaco wa kalele ko Yerusalãi. Noke, va Asuria veya oku yula lonjanga alupale o ko Yuda!—2 Olos. 18:13.

10. Momo lie olondaka vi sangiwa kelivulu lia Mika 5:5, 6, via pamisila Soma Hesekiya?

10 Ndaño okuti Soma Hesekiya wa kũlĩhĩle ovitangi via laikele oku iya, pole, ka kuatele usumba. Momo ka pingile ekuatiso kolofeka vina okuti, omanu vaco ka va fendelele Yehova, ndeci isiaye Ahasi a linga. Pole, Soma Hesekiya wa kolelele ku Yehova. (2 Asa. 28:20, 21) Citava okuti wa kũlĩhĩle olondaka uprofeto Mika a popia, catiamẽla ku va Asuria hati: ‘U Asuria tu u katuila ovangombo epanduvali lolosoma ecelãla. Kuenje, va viala ofeka yo Asuria losipata.’ (Mika 5:5, 6) Citava okuti olondaka evi via pamisa Soma Hesekiya. Momo, via lekisa okuti, Yehova wa laikele oku teyuila va Asuria lekuatiso liolohoka vikuavo.

11. Otembo yipi ocitumasuku catiamẽla kangombo epanduvali lolosoma ecelãla ca tẽlisiwa?

11 Ocitumasuku catiamẽla kangombo epanduvali lolosoma ecelãla, ca tẽlisiwa noke yoku citiwa kua Yesu ‘ombiali yo ko Isareli, okuti ocikoti caye ca tunda kosiãhũlu.’ (Tanga Mika 5:1, 2) Ocitumasuku ca tukuiwa ndeti, ci ka tẽlisiwavo kovaso yoloneke eci ovanyali va sokisiwa la va “Asuria,” va ka seteka oku lambalala afendeli va Yehova. Nye Yehova a ka linga lekuatiso Liomõlaye, oco a yule ovanyali vaye? Ovinimbu vi kuãimo, vi ka ­tambulula epulilo eli. Catete, tu kũlĩhĩsi eci tu lilongisa catiamẽla kovina soma Esekiya a linga eci a lambalaliwa la va Asuria.

HESEKIYA WA KUAMA ONJILA YA SUNGULUKA

12. Nye Soma Hesekiya kumue lomanu vakuavo va linga oco va teyuile afendeli va Suku?

12 Nda poku liyaka lovitangi tu sima okuti ka tu tẽla oku vi tetulula, tu ivaluki okuti, Yehova o tu ĩha ongusu tu sukila oco tu linge ovina tu tẽla. Soma Hesekiya wa linga ovina a tẽla, momo wa sapela ‘lolombuale viaye kuenda omanu va pama,’ kuenje va nõlapo “oku sitika olono viovava vina via kala konele yimbo.” Noke, ‘Hesekiya wa kuata utõi woku tumbulula ocimbaka cosi ca kupukile. Kilu liaco wa tungako olombonge lo konyima yaco wa tungako ocimbaka. Kuenje, wa ‘telavo ovimalẽho loviyepelo vialua.’ (2 Asa. 32:3-5) Kotembo yaco, Yehova wa teyuila afendeli vaye lekuatiso lia Hesekiya, lolombuale viaye kuenda ovaprofeto vana va enda oku pokola kokuaye.

13. Ocina cipi ci kuete esilivilo lia velapo Hesekiya a linga oco omanu va tẽle oku liyaka lolohoka via va Asuria? Ci lombolola.

13 Soma Hesekiya wa linga upange umue wa velapo okuti oku sitika olono viovava o vimbo, ale oku tunga ovimbaka via pama violupale ci sule. Omo okuti wa kala ungombo uwa, wongolola omanu, kuenje wa va sapuila olondaka via pamisa ekolelo liavo poku popia hati: ‘Ko ka yokoki, ko ka salukili Soma yo Asuria, momo konele yetu kuli u wa velapo. Konele yaye kuli okuokuo kuetimba, puãi konele yetu kuli Yehova Suku yetu, o tu kuatisa loku tu yakela ovilunga vietu.’ Olondaka Soma Hesekiya a popia, via kuatisa omanu oku limbuka okuti, Yehova wa laikele oku va teyuila kovanyãli vavo! Noke va Yudea ‘va fetika oku tula utima poku yeva olondaka via Hesekiya, Soma yo ko Yuda.’ Ivaluka okuti, olondaka via Hesekiya via vetiya omanu oku kuata esanju. Soma Hesekiya kumue lolombuale vikuavo ndeci, uprofeto Mika la Isaya, va kala angombo vawa, ndomo Yehova a ci popele vonduko yuprofeto waye.—2 Asa. 32:7, 8; tanga Mika 5:5, 6.

Olondaka soma Hesekiya a popia via vetiya utima womanu (Tala ovinimbu 12, 13)

14. Ovina vipi Ravesiake a popia? Omanu va tendele ndati olondaka viaco?

14 Soma ya va Asuria kumue lolohoka viaye, va kala kimbo lio Lakisi, kombuelo yo Yerusalãi. Eye wa tumile olondavululi vitatu oco vi ñuale ocingonja olupale luaco. Onumiwa yaye Ravesiake, wa kuama olonjila via litepa poku sapela lomanu. Eye wa sapela lavo kelimi lio Heveru, kuenje, wa vetiya omanu oco ka va ka tave ku soma Hesekiya, pole, va sukila oku pokola ku soma yo ko Asuria. Noke, wa va kemba loku va likuminya oku kala vofeka yimue okuti, va kuata ekalo liwa. (Tanga 2 Olosoma 18:31, 32.) Ravesiake wa va sapuilavo hati, omo okuti olosuku viokolofeka vikuavo ka vi tẽla oku teyuila afendeli vavo, cimuamue haico okuti, Yehova ka tẽla oku teyuila afendeli vaye vo ko Yuda peka lia va Asuria. Omo liaco omanu, ka va tavele kolondaka viaco viuhembi, kuenda kalundi aco. Koloneke vilo, afendeli va Yehova va siatavo oku kuama ongangu yaco.—Tanga 2 Olosoma 18:35, 36.

15. Nye omanu vo ko Yerusalãi va sukilile oku linga? Yehova wa popela ndati omanu va kala volupale luaco?

15 Ndaño okuti soma Hesekiya wa sumuile omo liovina viaco, pole, ka sandiliyile ekuatiso kolofeka vikuavo. Eye, wa pinga ekuatiso ku Yehova vonduko yuprofeto Isaya. Kuenje, uprofeto Isaya, wa sapuila soma Hesekiya hati: ‘Senakeriva ka iñila vimbo lilo, ndaño oku imbamo usongo.’ (2 Olos. 19:32) Omanu va kala ko Yerusalãi, va sukilile oku lekisa ekolelo oco va pandikise. Momo, Yehova wa likuminyile oku teyuila va Yuda, kuenda wa tẽlisa ondaka yaye! Kuenje, ‘kuteke waco, ungelo wa Yehova wa katuka, kuenda wa ­ponda ocita lakũi ecelãla la tãlo kolohulukãi viomanu va kala vocilombo ca va Asuria.’ (2 Olos. 19:35) Omanu va kala vo Yerusalãi ka va popeliwile omo soma Hesekiya a sitika olono viovava vina via kala konele yimbo. Pole, va popeliwa omo liunene wa Yehova.

CECI ULANDU WACO U TU LONGISA KOLONEKE VILO

16. Koloneke vilo, velie va lomboloka (a) omanu vo kofeka yo Yerusalãi? (b) “Va Asuria”? (c) Angombo epanduvali, kuenda olosoma ecelãla?

16 Ocitumasuku catiamẽla kovangombo epanduvali lolosoma ecelãla, ci kasi oku tẽlisiwavo koloneke vilo. Kosimbu, omanu va kala vo Yerusalãi, va lambalaliwile la va Asuria. Kovaso yoloneke, afendeli va Yehova, va ka lambalaliwavo la va “Asuria” vo koloneke vilo, locimãho coku kundula efendelo liocili. Embimbiliya li lekisa okuti, elambalalo liaco li ka lingiwa ‘la Goge, soma yo Magoge,’ una o lomboloka ‘osoma yo konano, kuenda olosoma vio kilu lieve.’ (Esek. 38:2, 10-13; Dan. 11:40, 44, 45; Esit. 17:14; 19:19) Anga hẽ uyaki waco u ka lingiwa volonepa via litepa? Sio hacoko. Momo, Embimbiliya li tukula olonduko via litepa, oco li lombolole uyaki waco. Ovimalẽho vipi via tukuiwa vocitumasuku ca Mika okuti, ovio Yehova a ka kundula lavio “va Asuria”? Citava okuti, o ka linga uyaki waco lekuatiso ‘liangombo epanduvali, kuenda olosoma ecelãla’! (Mika 5:5) Angombo, kuenda olosoma via tukuiwa ndeti, vi lomboloka akulu vekongelo. (1 Pet. 5:2) Koloneke vilo, Yehova wa siata oku ecelela okuti akulu vekongelo va songuila afendeli vaye loku va kuatisa oco va tẽle oku yula ovanyali vavo va sokisiwa la va “Asuria.” b Uprofeto Mika wa popia hati, ‘angombo va ka viala ofeka yo Asuria losipata.’ (Mika 5:6) ‘Ovimalẽho viaco vi sangiwa Vembimbiliya okuti, Ondaka ya Suku.’—2 Va Kor. 10:4; Va Efe. 6:17.

17. Atosi api a kũala tua, konomuisa akulu vekongelo va sukila oku kapako?

17 Osimbu akulu vekongelo va tanga ocipama cilo, va pondola oku lilongisa ovina viwa poku kũlĩhĩsa atosi akuãimo: (1) Ocina ca velapo tu sukila oku linga oco tu lipongiyile alambalalo alaika oku lingiwa la va “Asuria” kovaso yoloneke, oku pamisa ekolelo lietu ku Suku, kuenda oku kuatisa vamanji oco va pamisevo ekolelo liavo. (2) Eci va “Asuria” vo koloneke vilo va ka seteka oku tu lambalala, akulu vekongelo va sukila oku kolela okuti, Yehova o ka tu teyuila. (3) Eci otembo yaco yi pitĩla, omanu va ka sima okuti, olonumbi tua siata oku tambula vocisoko ca Yehova, ka vi kuete esilivilo. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku pokola kolonumbi tua siata oku tambula. Nda tua lekisa epokolo, tu ka popeliwa. (4) Koloneke vilo, omanu vana va kolela kelilongiso lio kosikola yavelapo, kovokuasi, kuenda kovisoko vikuavo, va sukila oku pongolola ovisimĩlo viavo. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku kuatisa vana ka va lekisa ekolelo lutima wosi ku Yehova.

18. Oku ivaluka ovolandu a pita kosimbu ci ka tu kuatisa ndati kovaso yoloneke?

18 Ndopo tu ka mola oku nyõliwa kuolondingaĩvi ndeci ca pita la va Yuda va kala ko Yerusalãi koloneke via soma Hesekiya. Eci otembo yaco yi pitĩla, vosi yetu tu ka sukila oku kolela kolondaka via soma Hesekiya, oco vi tu kuatise oku pamisa ekolelo lietu. Omo liaco, tu ivaluki okuti, ‘konele yovanyali vetu kuli okuokuo kuetimba, puãi konele yetu kuli Yehova Suku yetu, o tu kuatisa loku tu yakela ovilunga vietu’!—2 Asa. 32:8.

a Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati “ufeko” ya tukuiwa kelivulu lia Isaya 7:14, yi lomboloka ukãi o kuele, ale ufeko ka kũlĩhĩle ulume. Ondaka yaco yi tiamisiwilavo kukãi wa Isaya, kuenda kufeko Maria, u Yudea.

b Embimbiliya li tukula etendelo liepanduvali oco li lombolole ocina cimue ca suapo. Etendelo liecelãla lia velapo etendelo liepanduvali kuenda li lomboloka ocina cimue ca velapo.