1, 2. Omokonda yatyi Jeova elielekela nomunthita?

 JEOVA ulieleka nomunthita. (Ezequiel 34:11-14) Otyo otyiwa mokonda tyitukuatesako okunoñgonoka oñgeni Jeova ekahi. Omunthita una oluembia utyii okuti una otyilinga tyokuyunga nawa onongi mbae. Umbutuala oku kuna eholi nomeva (Salmo 23:1, 2); umbuyunga komutenya nokounthiki (Lucas 2:8); umbuyakulila kovinyama (1 Samuel 17:34, 35); utyindapo ouketa (Isaías 40:11); ukaovola ina yavomba, nokuyunga nawa yokuavela.​—Ezequiel 34:16.

² Mokonda kohale ovanthu va Jeova ankho ovanthita novalimi, vanoñgonokele nawa omokonda yatyi Jeova Huku elielekela nomunthita una oluembia. Ankho vetyii okuti ongi yesukisa okuyungwa nawa opo ikongoke. Tupu ovanthu vesukisa okutekulwa nawa nokuhongolelwa na Jeova. (Marcos 6:34) Inkha ovanthu kavatekulwa nawa nokuhongolelwa na Jeova, vamona emone. Kamavanoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga, iya kamapakala nawike uveyakulila. Mavakala ngo “nongi mbuhena omunthita.” (1 Reis 22:17) Mahi vana vayeka Jeova akale omunthita wavo, vena atyiho vesukisa.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Nonthue hono tuanoñgonoka omokonda yatyi Jeova aelekelwa nomunthita. Tuete okuti Jeova ukahi nokutekula nawa ovanthu vae. Matulilongesa oñgeni etuhongolela nokutuavela atyiho tuesukisa. Tupu matulilongesa etyi tuna okulinga opo tupole ouwa kehongolelo lia Jeova.

4. Oñgeni Jesus atekula onongi mba Jeova?

⁴ Jeova waholovona Jesus akale Omutwe weuaneno Liovakristau. (Efésios 1:22, 23) Jesus “omunthita omuwa,” welifua na Tate yae. Jesus uhole onongi iya umbutekula nawa, alo umwe waava omuenyo wae ‘pala okuyovola onongi.’ (João 10:11, 15) Ofeto yeyovo otyiawa tyimwe otyiwa pala ovanthu aveho! (Mateus 20:28) Jeova uhanda ovanthu aveho vena ekolelo mu Jesus “vahakanyimueko, mahi vakakale nomuenyo wahapu”!​—João 3:16.

5, 6. (a) Ovalie Jesus aholovona opo vayunge onongi mbae? Oityi onongi mbuna okulinga opo mbupole ouwa kehongolelo lia Jesus? (b) Omokonda yatyi tuhandela okulandula ehongolelo liovakulu vewaneno?

⁵ Oñgeni onongi mbulekesa okuti Jesus Kristu Omunthita wambo? Jesus wati: “Onongi mbange mbutehelela ondaka yange, ame ndyimbwii, nambo mbundandula.” (João 10:27) Onongi mbutehelela ondaka Yomunthita Omuwa mokulandula apeho ehongolelo liae. Otyo tyakutikinya okutavela vana vaholovonwa opo vemukuateseko okulisa otyunda. Kotyita tyotete, Jesus waholovonene ono apostolu mbae novalongwa opo vanthite ovalanduli vae. Wevepopilile valongese nokulisa “oundyona” wae. (Mateus 28:20; tanga João 21:15-17.) Putyina onondaka onongwa mbutualako nokuiviswa, ovanthu ovanyingi vekahi nokukala ovalongwa va Kristu. Moluotyo, Jesus waonganeka Ovakristau valongoka nawa opo vanthite omawaneno.​—Efésios 4:11, 12.

⁶ Konyima, apostolu Paulu wahonekela ovakulu vewaneno mo Efesu evepopila okuti: “Ospilitu sandu yemupaka komutwe, opo munthite ewaneno lia Huku.” (Atos 20:28) Tupu hono ovakulu vewaneno vaholovonwa nospilitu sandu. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Mokonda, opo vaholovonwe, vesukisa okufuisapo ovitumino viahonekwa Mondaka ya Huku. Ngotyo, tyina tutavela ovakulu vewaneno, tukahi nokulekesa okuti tuna onthilo na Jeova na Jesus, Ovanthita vavilapo. (Lucas 10:16) Olio ehunga liakolela tuna pala okutavela kovakulu vewaneno. Mahi pena omahunga omakuavo alekesa omokonda yatyi tuesukisila okulandula ehongolelo liavo.

7. Oñgeni ovakulu vewaneno vekukuatesako okutualako noupanga omuwa na Jeova?

⁷ Epameko, nehongolelo ovakulu vewaneno vaavela ovakuatate vavo nonomphange apeho litunda Mombimbiliya. Ovakulu vewaneno kavahande okupopila ovakuatate vavo oñgeni vena okutyinda omuenyo wavo. (2 Coríntios 1:24) Mahi, vevekuatesako okulinga omatokolo elikuata nonondonga Mbombimbiliya. Tyina valinga ngotyo, ovakulu vewaneno vakuatesako ewaneno okukala newaneko nombembwa. (1 Coríntios 14:33, 40) Ombimbiliya ipopia okuti ovakulu vewaneno “vekahi nokuyunga omuenyo wenyi.” Otyo tyilekesa okuti ovakulu vewaneno vahanda okukuatesako kese umwe mewaneno opo akale noupanga omuwa na Jeova. Moluotyo, vakuatesako liwa omukuatate ine omphange uhanda okulinga ine walingale etokolo liahaviukile. (Gálatas 6:1, 2; Judas 22) Tuna omahunga omanyingi omawa “okutavela ku vana vekahi komutwe.”​—Tanga Hebreus 13:17.

8. Oñgeni ovakulu vewaneno vayakulila ewaneno?

⁸ Apostolu Paulu omunthita una oluembia, walondolele ovakuatate mo Kolosu okuti: “Lungukei: opo pahakale nawike umutyindapo ngononkhuatwa mbae, nomalongeso omatutu, noviso viovanthu, ovipuka viomouye vihatundile ku Kristu.” (Colossenses 2:8) Elondolo  olio litukuatesako okutala omokonda yatyi tyakolela okutavela ehongolelo liovakulu vewaneno. Vayakulila ovakuatate vavo kuvana vahanda okuveyapula ku Jeova. Apostolu Petulu walondolele okuti “ovauli vomatutu” “novalongesi vomatutu” mavaovola okusoyesa Ovakristau opo vehetavele ku Jeova. (2 Pedro 2:1, 14) Hono, ovakulu vewaneno vena okuava omalondolo ngo oo tyina tyesukisa. Ovakulu vewaneno, Ovakristau valongoka nawa nokwi ovipuka. Vaholovonwa opo vakale ovakulu vewaneno mokonda valekesa okuti vanoñgonoka nawa Ovihonekwa nokuafwapo pala okulongesa otyili Tyombimbiliya. (1 Timóteo 3:2; Tito 1:9) Mokonda valongoka nawa motyili, nokuapola pokati, nokuna ounongo vapola Mombimbiliya, vetyivila okuhongolela nawa ovakuatate vavo nonomphange.

9. Oñgeni Jesus alisa nokuhongolela ewaneno hono?

⁹ Jeova uundapesa eongano liae opo alongese nokuhongolela Ovakristau mouye auho. Tupewa omalondolo omanyingi Ovihonekwa momikanda vietu. Tupu pamwe, eongano liavela ehongolelo ovakulu vewaneno pokuvetumikisa omikanda ine onondonga vapewa novatalelipo vomawaneno. Mononkhalelo ombo, onongi mbupewa ehongolelo liayandyuluka nawa.

10. Otyilinga patyi ovanthita vena tyina omukuatate ine omphange ayekapo ewaneno?

 ¹⁰ Ovanthita vena otyilinga tyokuyakulila nokuyunga nawa onongi. Ovakulu vewaneno haunene vasukalala vali navana vena ekolelo liatenda ine vena ovitateka ovinene. (Tanga Tiago 5:14, 15.) Vamwe hamwe vatunda mewaneno, avayekepo okuumbila Huku. Oityi omunthita woluembia malingi opo evekuateseko? Malingi ononkhono mbokukeveovola nokuveavela ondundo opo vakondoke mewaneno. Jesus wati: “Hatyiwako pala Tate yange keulu, pavombe imwe ponongi mbae.”​—Mateus 18:12-14.

11. Omokonda yatyi vamwe tyipondola okuvepuiya okutavela ovakulu vewaneno?

¹¹ Jeova na Jesus Ovanthita vehena onkhali. Ovanthu vaholovonwa pala okunthita ewaneno ovakuankhali. Mokonda yotyo, vamwe tyipondola okuvepuiya okutavela ovakulu vewaneno. Vapondola okusoka okuti: ‘Ovakulu vewaneno ovakuankhali ngonthue. Omokonda yatyi tuesukisila okutavela omalondolo avo?’ Tyotyili, ovakulu vewaneno ovakuankhali. Mahi tuesukisa okukala nolusoke luaviuka konthele yoviponyo viavo.

12, 13. (a) Kohale, ovanthu va Jeova ankho vena ovilinga viokuhongolela valingile oviponyo patyi? (b) Omokonda yatyi oviponyo viovanthu ovo viahonekelwa Mombimbiliya?

¹² Ovihonekwa kaviholeka oviponyo viovanthu Jeova aundapesile opo vahongolele ovanthu vae kohale. Mongeleka, David walembulilue opo akale ohamba yo Isilayeli, mahi konyima alingi onkhali. Walalele nomukai wanepua iya aipaa omulume wae. (2 Samuel 12:7-9) Tupu soka ku apostolu Petulu. Namphila ankho apewa otyilinga otyinene mewaneno Liovakristau, walingile oviponyo ovinene. (Mateus 16:18, 19; João 13:38; 18:27; Gálatas 2:11-14) Tunde pomuvo wa Andau na Eva, omunthu wakaleleko vala wahalingile onkhali o Jesus.

¹³ Omokonda yatyi Jeova atumina okuhoneka Mombimbiliya oviponyo viovanthu aavelele ovilinga? Opo alekese okuti upondola okuundapesa ovanthu ovakuankhali pala okuhongolela ovanthu vae. Tyotyili, Jeova apeho ulinga ngotyo. Moluotyo, hono katuesukisile okuliyava ine okutomba outumini wovakulu vewaneno mokonda yoviponyo viavo. Jeova uhanda tukale nonthilo navo nokuvetavela.​—Tanga Êxodo 16:2, 8.

14, 15. Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Jeova aavelele onondonga ovanthu vae kohale?

¹⁴ Okutavela ovakulu vewaneno tyakolela unene. Omokonda yatyi? Tala oñgeni Jeova aavelele onondonga ovanthu vae kohale momuvo wovitateka. Etyi ova Isilayeli vatunda mo Egitu, Huku watumine Moisesi na Arau vaavele ovanthu onondonga mbakolela. Tupu opo vahupe komahingano ekwi, ova Isilayeli ankho vena okutavela onondonga. Ankho vapopilwa valinge ondalelo yakolela, nokuipaa ongi, iya ohonde aveinyanye povikulilo vionombundi mbavo. Okuti o Huku umwe wapopile novanthu? Au, ovanthu vatehelela ovakulu vapelwe onondonga na Moisesi. (Êxodo 12:1-7, 21-23, 29) Ngotyo, Jeova waundapesile Moisesi novakulu opo vahongolele ovanthu. Hono, Jeova uundapesa Ovakristau ovakulu vewaneno opo valinge otyilinga otyo.

¹⁵ Hamwe upondola okusoka pomivo omikuavo kohale etyi Jeova aundapesile ovanthu ine onoandyu opo aavele ehongolelo ovanthu vae. Ovikando ovinyingi, onondonga ombo mbayovolele omuenyo wavo. Mononkhalelo ombo ambuho,  Huku waholovonene okuavela vakuavo outumini opo vapopie menyina liae, nokupopila ovanthu vae etyi ankho vesukisa okulinga momivo viepuiya. Tuna ehunga enene liokukevelela okuti mo Armagedon Jeova makalinga ngotyo novanthu vae. Tyotyili, ovakulu vewaneno hono vena otyilinga tyokukalelapo Jeova ine eongano liae, vesukisa okutala nawa opo valinge vala etyi vatumwa.

16. “Ondaka” patyi tuesukisa okutehelela?

¹⁶ Ovanthu va Jeova vekahi “motyunda tyike” iya vena “omunthita wike,” Jesus Kristu. (João 10:16) Jesus wapopile okuti makala novalongwa vae “ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.” (Mateus 28:20) Mokonda Jesus Ohamba keulu, wii ovipuka aviho mavimoneka putyina nkhele eheneye okuhanyapo ouye wa Satanasi. Oñgeni tupondola okukala tyeliwaneka, nokuapama meongano lia Huku? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Omatwi ove maatehelela konyima yove ondaka iti: ‘Ondyila Oyei. Endeleimo.’” ‘Ondaka’ oyo yakutikinya etyi tulilongesa Mombimbiliya, netyi Jeova na Jesus vapopia menyina liovanthita vaholovona.​—Tanga Isaías 30:21; Revelação 3:22.

17, 18. (a) Ovanthu va Huku vekahi motyiponga patyi? Mahi tupondola okukala nonthumbi patyi? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Ombimbiliya ipopia okuti Satanasi ukahi “ngatyina onkheyama ikoma okuovola ou maili.” (1 Pedro 5:8) Ngotyinyama tyaliwa nondyala, Satanasi ukahi nokuyeva otyunda, okuovola omphitilo yokuutukila ongi yavela ine yatimbuka kotyunda. Olio ehunga ewa lilekesa omokonda yatyi tuesukisila okukala mewaneno, nokufuena “kovanthita novatekuli” vetu. (1 Pedro 2:25) Revelação 7:17, yapopia konthele yavana mavakahupa kononkhumbi ononene okuti: “Ondyona [Jesus] . . . mekeventhita nokuvehongolela konondyivindyivi mbomeva omuenyo. Iya Huku mekevesekuna ononkhuka ambuho momaiho avo.” Oo, omulao omuwa ngatyi!

¹⁸ Otyilinga tyovakulu vewaneno tyokunthita ewaneno tyakolela unene. Oñgeni ovalume ovo vaholovonwa vapondola okukala nonthumbi yokuti vekahi nokutekula nawa onongi mba Jesus? Epulo olio malikakumbululwa monthele ilandulako.