1, 2. (a) Mafelelo e ba afe ge dinku di hlokomelwa gabotse? (b) Ke ka baka la’ng batho ba bantši mehleng ya Jesu ba be ba swana le dinku tše di se nago modiši?

DINKU di gola gabotse ge feela modiši wa tšona a di hlokomela. Puku e nngwe ya mabapi le go godiša dinku e re: “Monna yo a fo go iša dinku mafulong gomme a sa di hlokomele goba a sa re selo ka tšona, go na le kgonagalo e kgolo ya gore ka nywaga e sego kae feela di babje kudu goba di se tswale.” Lega go le bjalo, ge modiši a hlokomela dinku tša gagwe gabotse, mohlape ka moka o tla phela gabotse.

² Tlhokomelo yeo badiši ba mohlape wa Modimo ba e neago nku e nngwe le e nngwe e tla kgoma bomoya bja phuthego ka moka. O ka gopola gore Jesu o ile a šokela mašaba ka gobane a be a “šokiša gomme a gašane go swana le dinku tše di se nago modiši.” (Mat. 9:36) Go re’ng ba be ba šokiša ka tsela ye? Ke ka gobane bao ba bego ba na le boikarabelo bja go ruta batho molao wa Modimo ba be ba le sehlogo, ba imetša mohlape e bile e le baikaketši. Go e na le gore baetapele ba bodumedi ba Isiraele ba thuše ditho tša mohlape wa bona le go di fepa, ba ile ba di rweša “merwalo e boima” magetleng a tšona.—Mat. 23:4.

3. Bagolo ba phuthego ba swanetše go dula ba gopola’ng ge ba phetha boikarabelo bja bona e le badiši ba moya?

³ Ka go re’alo, badiši ba Bakriste ba mehleng yeno—bagolo bao ba kgethilwego—ba na le boikarabelo bjo bogolo. Dinku tšeo ba di hlokometšego ke tša Jehofa le Jesu, yoo a itlhatsetšego e le “modiši yo boleta.” (Joh. 10:11) Dinku tše di “rekilwe ka theko e kgolo” yeo Jesu a e lefilego ka “madi [a gagwe] a bohlokwa.” (1 Bakor. 6:20; 1 Pet. 1:18, 19) O rata dinku tše kudu moo a ilego a di hwela ka go rata. Bagolo ba swanetše go dula ba gopola gore ke badiši bao ba kgethilwego ke Jehofa le Jesu, ba ikokobeletša bohlogo bja Morwa  yo lerato wa Modimo, Jesu Kriste, yena “modiši yo mogolo wa dinku.”—Baheb. 13:20.

4. Sehlogo se se tlo ahlaahla’ng?

⁴ Badiši ba Bakriste ba swanetše go swara dinku bjang? Ditho tša phuthego di kgothaletšwa go “[kwa] bao ba etelelago pele” gare ga tšona. Ka lehlakoreng le lengwe, bagolo ba Bakriste ba eletšwa gore ba pheme “go buša bao e lego bohwa bja Modimo.” (Baheb. 13:17; bala 1 Petro 5:2, 3.) Ka gona, bagolo bao ba kgethilwego ba ka etelela mohlape pele bjang ntle le go o buša? Ka mantšu a mangwe, bagolo ba ka hlokomela dinyakwa tša dinku bjang ntle le go fetela ka kua ga matla ao ba a filwego ke Modimo e le balebeledi?

5. Seswantšhokgopolo se se lego go Jesaya 40:11 se re ruta’ng ka Jehofa?

⁵ Moporofeta Jesaya o boletše ka Jehofa gore: “O tla diša mohlape wa gagwe bjalo ka modiši. O tla kgoboketša dikwana ka letsogo la gagwe; o tla di rwala sehubeng sa gagwe. Tšeo di amušago o tla di gapa ka tlhokomelo.” (Jes. 40:11) Seswantšhokgopolo se se re botša gore Jehofa o tshwenyega ka ditho tša phuthego tše di fokolago le tšeo di lego kotsing. Ka ge modiši a tshwenyega ka dinyakwa tša nku e nngwe le e nngwe le go dula a itokišeditše go e thuša, Jehofa le yena o tseba dinyakwa tša ditho tša phuthego e bile o thabela go di nea thuša yeo di e hlokago. Go etša ge modiši a kuka dikwana momenong wa seaparo sa gagwe ge go nyakega, Jehofa—“Tate wa dikgaugelo”—o tla re kuka dinakong tša mathata. O tla re homotša ge re lebeletšane le teko e kgolo goba ge go le thata.—2 Bakor. 1:3, 4.

6. Bjalo ka modiši wa moya, mogolo a ka latela mohlala wa Jehofa bjang?

⁶ A thuto e botse gakaakaang yeo modiši wa moya a ka ithutago yona go Tatago rena wa legodimong! Go swana le Jehofa, o swanetše go thuša dinku. Ge mogolo a tseba mathata ao dinku di lebeletšanego le ona le dinyakwa tša tšona tše di kgethegilego, o tla kgona go nea kgothatšo le thekgo tša maleba. (Die. 27:23) Go molaleng gore mogolo o swanetše go kgona go boledišana ka bolokologi le badumedigotee. Le ge a hlompha ditaba tša bona, o na le taba le seo a se bonago le go se kwa ka phuthegong gomme ka lerato a ipha nako ya go “thuša bao ba fokolago.”—Dit. 20:35; 1 Bathes. 4:11.

7. (a) Dinku tša Modimo di ile tša swarwa bjang mehleng ya Hesekiele le Jeremia? (b) Re ka ithuta thuto efe tabeng ya gore Jehofa o ile a sola badiši ba moya bao ba sa botegego?

⁷ Ela hloko boemo bja kgopolo bja badiši bao Modimo a ilego a ba sola. Mehleng ya Hesekiele le Jeremia, Jehofa o ile a sola o šoro bao ba ilego ba palelwa ke go hlokomela dinku tša gagwe. Ge go be go se na yo a dišitšego dinku, mohlape o ile wa hlaselwa ke dibata gomme wa gašana. Go e na le gore badiši bao ba fepe dinku, ba ile ba ikhola ka tšona gomme “ba iphepa.” (Hesek. 34:7-10; Jer. 23:1) Go sola ga Modimo badiši bao go šoma gabotse le go baetapele ba Bojakane. Eupša go bile go gatelela bohlokwa bja gore bagolo ba Bakriste ba nee mohlape wa Jehofa tlhokomelo e lerato le ya maleba.

8. Jesu o beile mohlala ofe o mobotse ge a be a phošolla mekgwa e fošagetšego?

⁸ Ka baka la go se phethagale, tše dingwe tša dinku tša Modimo di ka diega go kwešiša seo Jehofa a se letetšego go tšona. Di ka palelwa ke go diriša keletšo ya Mangwalo, goba tša dira dilo ka tsela yeo e bontšhago go se gole moyeng. Bagolo ba swanetše go arabela bjang ge se se direga? Ba swanetše go ekiša go se fele pelo moo Jesu a ilego a go bontšha barutiwa ba gagwe ge ba be ba duletše  go ngangišana ka gore yo mogolo e be e tla ba mang gare ga bona Mmušong. Go e na le gore Jesu a ba felele pelo, o ile a tšwela pele a ba ruta le go ba eletša ka lerato mabapi le go bontšha boikokobetšo. (Luka 9:46-48; 22:24-27) Ka go ba hlapiša dinao, Jesu o ile a ba ruta seo boikokobetšo e lego sona, e lego seka seo balebeledi ba Bakriste ba swanetšego go se bonagatša.—Bala Johane 13:12-15; 1 Pet. 2:21.

9. Jesu o ile a kgothaletša barutiwa ba gagwe go ba le boemo bofe bja kgopolo?

⁹ Pono ya Jesu ka boitshwaro bja modiši wa moya e be e fapane le ka tsela yeo Jakobo le Johane ba ilego ba itshwara ka yona. Baapostola ba ba babedi ba be ba itsomela maemo Mmušong. Eupša Jesu o ile a phošolla boemo bja bona bja kgopolo, a re: “Le a tseba gore babuši ba ditšhaba dišele ba rata go laola batho ba bona. Le gona baetapele ba bona ba bagolo ba na le matla a magolo go bao ba ba bušago. Eupša le se ke la swana le bona. Ge o nyaka go ba yo mogolo, o swanetše go ba mohlanka wa ba bangwe ka moka.” (Mat. 20:25, 26, Contemporary English Version) Baapostola ba be ba swanetše go lwantšha tshekamelo ya go nyaka go “buša” bašomigotee le bona goba go ‘laola batho.’

10. Jesu o nyaka gore bagolo ba sware mohlape bjang, gona Paulo o beile mohlala ofe tabeng ye?

¹⁰ Jesu o letetše gore bagolo ba Bakriste ba sware mohlape ka tsela yeo a ilego a o swara ka yona. Ba swanetše go hlankela badumedigotee le bona ka go rata, e sego go ba laola. Moapostola Paulo o ile a bonagatša seka se sa boikokobetšo, ka gore o ile a botša banna ba bagolo ba phuthego ya Efeso gore: “Le tseba gabotse kamoo go tloga letšatšing la pele leo ka lona ke tlilego seleteng sa Asia ke ilego ka itshwara ka gona gare ga lena, ke hlankela Morena ka boikokobetšo bjo bogolo kudu bja monagano.” Moapostola yo o be a kganyoga gore bagolo bao ba katanele go thuša ba bangwe ka go tšwa pelong le ka boikokobetšo. O itše: “Ke le bontšhitše dilong ka moka gore ka go itapiša ka tsela yeo le swanetše go thuša bao ba fokolago.” (Dit. 20:18, 19, 35) Paulo o ile a botša Bakorinthe gore e be e se mmuši wa tumelo ya bona. Go e na le moo, e be e le modirišanigotee le bona yo a ikokobeditšego gore ba thabe. (2 Bakor. 1:24) Paulo o beetše bagolo lehono mohlala o mobotse wa boikokobetšo le go šoma ka thata.

11, 12. Mogolo a ka thuša bjang modumedigotee le yena go dira phetho e itšego?

¹¹ Mogolo wa phuthego o swanetše go ‘swarelela ka go tia lentšung le le botegago ge e le mabapi le bokgoni bja gagwe bja go ruta.’ (Tito 1:9) Eupša o dira bjalo “ka moya wa boleta.” (Bagal. 6:1) Modiši yo botse ga a gapeletše badumedigotee le yena ka phuthegong go dira dilo ka tsela e itšego, go e na le moo, o katanela go ba thuša go itirela diphetho. Mogolo a ka tšweletša melao ya motheo ya Mangwalo yeo ngwanabo rena a swanetšego go naganišiša ka yona ge a nyaka go dira phetho e bohlokwa. A ka ahlaahla le yena seo dikgatišo tša rena di se bolelago ka taba yeo. Le gona a ka kgothaletša ngwanabo rena yoo gore a ipotšiše kamoo go dira dilo ka tsela e itšego go tlago go kgoma tswalano ya gagwe le Jehofa. A ka gatelela bohlokwa bja go tsoma tlhahlo ya Modimo ka thapelo pele a dira phetho. (Die. 3:5, 6) Ka morago ga gore mogolo a ahlaahle ditaba tše bjalo le modumedigotee le yena, o tla mo tlogela gore a itirele phetho.—Baroma 14:1-4.

¹² Matla feela ao balebeledi ba Bakriste ba nago le ona a tšwa ka Mangwalong. Ka  go re’alo, go bohlokwa kudu gore ba diriše Beibele ka bokgoni le go kgomarela seo e se bolelago. Go dira bjalo go thuša bagolo go phema go diriša matla a bona gampe. Go ba gona, ke badiši bao ba kgethilwego ke Jehofa le Jesu, e bile setho se sengwe le se sengwe sa phuthego se tla ikarabela go Jehofa le Jesu ka diphetho tšeo se di dirago.—Bagal. 6:5, 7, 8.

13, 14. Mogolo o swanetše go beela mohlape mohlala dikarolong dife?

¹³ Ka morago ga gore Petro a eletše banna ba bagolo ba phuthego gore ba se ‘buše bao ba gafetšwego go bona,’ o ile a ba kgothaletša “go ba mehlala go mohlape.” (1 Pet. 5:3, mongwalo wa ka tlase wa Reference Bible) Mogolo a ka ba mohlala bjang go mohlape? Ela hloko ditshwanelego tše pedi tšeo di swanetšego go fihlelelwa ke monna yo a ‘katanelago go fihlelela bolebeledi.’ E swanetše go ba yo a “hlaphogetšwego monaganong” le yo a “okamelago ba lapa la gagwe ka mokgwa o mobotse.” Ge e ba mogolo a na le lapa, o swanetše go le okamela gabotse, ka gobane “ge e ba ruri motho a sa kgone go okamela ba lapa la gagwe, o tla hlokomela bjang phuthego ya Modimo?” (1 Tim. 3:1, 2, 4, 5) Gore monna a swanelegele go ba molebeledi, o swanetše go hlaphogelwa monaganong ka kgopolo ya gore o kwešiša gabotse melao ya motheo ya Modimo le go tseba kamoo a swanetšego go e diriša ka gona bophelong bja gagwe. O kgona go thekga ditho ge go le thata e bile ga a dire diphetho ka lepotlapotla. Ge ditho tša phuthego di bona mogolo a na le dika tše, di a matlafala.

¹⁴ Karolo e nngwe yeo go yona balebeledi ba beelago Bakristegotee le bona mohlala ke ge ba etelela pele tirelong ya tšhemo. Jesu o beetše balebeledi mohlala o mobotse tabeng ye. Go bolela ditaba tše dibotse tša Mmušo e be e le karolo ya bohlokwa ya modiro wa Jesu ge a be a le mo lefaseng. O ile a bontšha barutiwa ba gagwe kamoo modiro wo o bego o swanetše go dirwa ka gona. (Mar. 1:38; Luka 8:1) Le lehono bagoeledi ba a kgothatšega ge ba šoma tšhemo le bagolo, ba bona phišego ya bagolo modirong wo wa go phološa maphelo e bile ba ithuta mekgwa yeo ba e dirišago bodireding. Ge balebeledi ba leka ka gohle go gafa nako ya bona le go katanela go bolela ditaba tše dibotse go sa šetšwe gore ba dula ba swaregile, seo se tutueletša phuthego ka moka go ba le phišego e swanago. Le gona bagolo ba ka beela bana babo bona mohlala o mobotse ka go lokišeletša le go tšea karolo dibokeng tša phuthego le medirong e mengwe, e bjalo ka go hlwekiša Holo ya Mmušo le go e hlokomela.—Baef. 5:15, 16; bala Baheberu 13:7.

15. Mabaka a mangwe a gore bagolo ba dire maeto a bodiši ke afe?

¹⁵ Modiši yo botse o akgofela go thuša nku ge e gobetše goba e babja. Ka mo  go swanago, bagolo ba swanetše go thuša kapelapela ge setho le ge e le sefe sa phuthego se na le mathata goba se hloka go thušwa moyeng. Batšofadi le bao ba babjago ba ka nyaka go thušwa ka dilo tša nama, eupša thušo yeo ba tlogago ba e nyaka ke ya moya le go kgothatšwa. (1 Bathes. 5:14) Bafsa ba ka phuthegong ba ka ba ba lebeletšane le mathata a bjalo ka go lwantšha “dikganyogo tša bofsa.” (2 Tim. 2:22) Ka gona maeto a bodiši a akaretša go etela ditho tša phuthego leboelela, morero e le go leka go kwešiša maemo ao di lebeletšanego le ona le go di kgothatša ka Mangwalo. Ge se se ka dirwa ka pela, mathata a mantši a ka rarollwa pele a gakala.

16. Ge setho sa phuthego se hloka thušo ya moya, bagolo ba ka se thuša bjang?

¹⁶ Go thwe’ng ge e ba go ka tšwelela bothata bjo bo ka feleletšago ka gore setho sa phuthego se wele kotsing ya moya? Mongwadi wa Beibele e lego Jakobo o botšišitše gore: “Na go na le motho yo a babjago gare ga lena? A a bitše bagolo ba phuthego ba mo rapelele, ba mo tlotše ka makhura leineng la Jehofa. Thapelo ya tumelo e tla fodiša yo a babjago gomme Jehofa o tla mo tsoša. Le gona ge e ba a dirile dibe, o tla lebalelwa.” (Jak. 5:14, 15) Gaešita le ge motho yoo a babjago moyeng a sa “bitše bagolo,” ba swanetše go mo thuša ka pelapela ge ba se na go tseba ka bothata bja gagwe. Ge bagolo ba rapela le bana babo bona le go ba rapelela gotee le go ba thekga ge ba hloka thušo, ba itlhatsela e le bao ba lapološago moyeng le go matlafatša bao ba ba hlokometšego.—Bala Jesaya 32:1, 2.

17. Mafelelo e ka ba afe ge bagolo ba ekiša “modiši yo mogolo”?

¹⁷ Badiši ba Bakriste ba katanela go ekiša “modiši yo mogolo” e lego Jesu Kriste dilong tšohle tšeo ba di dirago ka mokgatlong wa Jehofa. Mohlape o holega kudu le go phela gabotse moyeng ka thušo ya banna ba bjalo bao ba tšeelago dilo godimo. Ka baka la se ka moka, re tutueletšega go reta le go leboga Jehofa Modiši wa rena yo a ka se bapišwego le selo.