1, 2. (a) Oityi tyitundililako tyina onongi mbuyungwa nawa? (b) Omokonda yatyi ovanthu pomuvo wa Jesus ankho vekahi ngo nongi mbuhena omunthita?

 ONONGI mbukala vali nawa tyina mbuna omunthita woluembia. Omukanda umwe upopia konthele yokutekula onongi wati inkha omunthita utuala onongi peholi embuyekela vala opo, ehembuyungu nawa, momanima ehehi onongi mambuname iya ambuvele. Mahi tyina omunthita ayunga nawa onongi mbae, otyunda atyiho matyikala tyapama nokuakongoka nawa.

² Otyo tyelifwa newaneno. Tyina ovanthita Ovakristau vayunga, nokutala nawa onongi ambuho tyikuatesako ewaneno aliho. Hamwe uhinangela okuti Jesus wakalele nokankhenda novanthu mokonda “ankho vakunyauninwa vala kononthele ambuho, ngo nongi mbuhena omunthita.” (Mateus 9:36) Omokonda yatyi ovanthu pomuvo wa Jesus ankho vekahi ngo nongi mbuhena omunthita? Mokonda vana ankho vena otyilinga tyokuvelongesa Ovitumino via Huku ankho ovakalavi, nokuhanda vala okutumina, iya ankho kavalingi etyi valongesa vakuavo. Ononkhalamutwe ombo mbonongeleya ankho kavakuatesako ovanthu vavo iya ankho vetupu ohole navo, mahi ankho vapaka “omitengi vialema” komapepe avo.​—Mateus 23:4.

3. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela tyina vayunga onongi?

³ Hono, ovakulu vewaneno vena otyilinga otyinene. Onongi vayunga o mba Jeova na Jesus. Onongi ombo mbakolela unene ku Jesus, “omunthita omuwa,” waava alo umwe omuenyo wae opo embuyovole. ‘Wembulanda nohonde yae yakolela.’ (João 10:11; 1 Coríntios 6:20; 1 Pedro 1:18, 19) Ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela apeho okuti vahongolelwa na Jesus  Kristu, “omunthita omunene wonongi.” Moluotyo, ovo mavakapulwa oñgeni vatekula otyunda.​—Hebreus 13:20.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Oñgeni ovakulu vewaneno vena okutekula onongi? Aveho mewaneno vapewa ondundo opo “vetavele ku vana vekahi komutwe” pokati kavo. Mahi tupu Jeova ulondola ovakulu vewaneno opo “vahatumine epingo lia Huku.” (Hebreus 13:17; tanga 1 Pedro 5:2, 3.) Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhongolela otyunda avehetyitumina? Monondaka ononkuavo, oñgeni ovakulu vewaneno vena okutala omasuka-suka otyunda avahayapuka moutumini vapewa na Huku?

5. Oityi tulilongesila konthele ya Jeova mu Isaías 40:11?

⁵ Omuuli Isaia wapopia konthele ya Jeova okuti: “Ngomunthita oe makalisa otyunda tyae muene. Nokuoko kwae makaongolola onongi, nokumbutyinda ponkhondo. Makahongolela nawa mbuna mbunyamisa.” (Isaías 40:11) Onondaka ombo mbulekesa oñgeni Jeova atala nawa omasuka-suka avana vasoya ine vesukisa okuyakulilwa. Ngetyi omunthita ei omasuka-suka a kese ongi motyunda tyae, Jeova wii etyi kese munthu mewaneno esukisa iya uvekuatesako nehambu. Ngetyi omunthita pamwe atyinda ponkhondo ouketa, Jeova utuungumanesa nokututekula nawa tyina tuna ovitateka ine tukahi momivo viepuiya. Jeova o “Tate wokankhenda okanene.”​—2 Coríntios 1:3, 4.

6. Oñgeni omukulu weuaneno apondola okuhetekela Jeova?

⁶ Omukulu weuaneno upondola okulilongesila kongeleka ongwa ya Tate yetu keulu! Nga Jeova, omukulu weuaneno wesukisa okutala nawa omasuka-suka onongi. Inkha omukulu weuaneno unoñgonoka otyitateka patyi onongi mbuna, manoñgonoka onalupi, noñgeni meveavela ondundo nokuvekuatesako kuetyi vesukisa. (Provérbios 27:23) Otyo tyilekesa okuti omukulu weuaneno wesukisa okutomphola nawa novakuatate vae nonomphange. Namphila otyiwa okuhelipake povipuka viaamuene, omukulu weuaneno wesukisa okutala nawa etyi amona, nokuiva mewaneno iya noluembia aovola okukuatesako ‘vana vasoya.’​—Atos 20:35; 1 Tessalonicenses 4:11.

7. (a) Oñgeni onongi mba Huku ankho mbutekulwa pononthiki mba Ezekia na Jeremias? (b) Jeova waanyene ovanthita vehena ekolelo. Oityi tupondola okulilongesila ko?

⁷ Soka kotyituwa tyovanthita vovanthu va Huku pononthiki mba Ezekiele na Jeremia. Jeova waanyene ovanthita ovo mokonda ankho vena okutekula nawa onongi mbae mahi kavetyilingile monkhalelo yaviuka. Jeova wati: “Onongi mbange mbatualako okukala okulia pala ovinyama aviho viomofika, mokonda mbutupu omunthita, iya ovanthita vange kavakaovolele onongi mbange, mahi vatualako okulitekula ovo muene iya avahakalisa onongi mbange.” Ovanthu vamuene emone mokonda ovanthita vavo ankho vena elulu. (Ezequiel 34:7-10; Jeremias 23:1) Huku waanya ononkhalamutwe mbonongeleya mokonda kavalisi nokutekula nawa onongi. Moluotyo, tyakolela unene Ovakristau ovakulu vewaneno vayunge noluembia otyunda tya Jeova.

8. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela ongeleka ongwa ya Jesus tyina valondola ovakuatate vavo?

⁸ Mokonda ovanthu ovakuankhali, vamwe mewaneno pamwe kavanoñgonoka nawa oityi Jeova ahanda kuvo. Hamwe valinga omatokolo ehelikuatele nonondonga Mbombimbiliya, ine valinga ovipuka  vilekesa okuti nkhele kavenelongoke nawa motyili. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga? Vesukisa okuhetekela oumphua-lundo Jesus ankho ena novalongwa vae. Ovalongwa vatañgunine unene konthele yolie makala omunene vali Mouhamba, mahi Jesus kanumanene navo. Watuaileko okuvelongesa, nokuvelondola noluembia konthele yokukala nomutima weliola. (Lucas 9:46-48; 22:24-27) Alo umwe wevekohele konomphai opo evelekese etyi tyihangununa okukala nomutima weliola. Hono, ovakulu vewaneno navo vena okukala nomutima weliola.​—Tanga João 13:12-15; 1 Pedro 2:21.

9. Otyituwa patyi tyono apostolu Jesus ankho esukisa okuviukisa?

⁹ Apostolu Tiagu na João ankho vasoka okuti okukala omunthita tyihangununa okutumina vakuavo. Moluotyo, vaitile ku Jesus omphangu yakolela Mouhamba, mahi Jesus aviukisa onkhalelo yavo yokusoka, wati: “Mutyii okuti ovatumini vomouye, novalume ovanene vatumina ovanthu. Mahi, hatyoko muna okulinga pokati kenyi. Anthi, una uhanda okukala omunene, una okuundapela vakuavo.” (Mateus 20:25, 26, Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Ono apostolu ankho vesukisa okuyekapo olusoke luokuhanda “okutumina” ovakuatate vavo, tyilekesa okuvepopila apeho etyi vena okulinga.

10. Jesus uhanda ovakulu vewaneno vatekule ñgeni otyunda? Oñgeni Paulu aava ongeleka ongwa?

¹⁰ Jesus uhanda ovakulu vewaneno vatekule otyunda ngetyi etyitekulile. Vena okukala tyafuapo pala okuundapela ovakuatate vavo nonomphange, avehevetumina. Nga Jesus, apostolu Paulu waundapelele vakuavo nomutima weliola. Wapopilile ovakulu vewaneno mo Efesu okuti: “Onwe mutyii nawa, okuti tunde onthiki yotete naliata otyilongo tyo Asia, nakala nonwe omuvo auho, okuundapela Tatekulu ngomupika, nomutima weliola.” Paulu ankho uhanda ovakulu vewaneno vakale nomutima weliola, nokuundapela unene ovakuatate vavo. Wati: “Movipuka aviho ame nemulekesa okuti, mokuundapa ngotyo, muna okuvatela vana vahapamene.” (Atos 20:18, 19, 35) Paulu wapopilile ova Korintu okuti katumina ekolelo liavo, mahi uundapa navo nomutima weliola pala ehambu liavo. (2 Coríntios 1:24) Paulu waava ongeleka ongwa pala ovakulu vewaneno hono, konthele yokuliola omutima nokuundapa unene.

11, 12. Oñgeni omukulu weuaneno apondola okukuatesako omukuatate okulinga etokolo?

¹¹ Omukulu weuaneno una “okukakatela nawa mondaka yekolelo konthele younongo wae wokulongesa.” (Tito 1:9) Mahi utyilinga “nomutima wapoleya.” (Gálatas 6:1) Omunthita omuwa kaovola okukuluminya ovakuatate vae okulinga otyipuka monkhalelo imwe, mahi uvekuatesako okulinga omatokolo alekesa okuti vena ohole na Jeova, Nondaka yae. Mongeleka, omukulu weuaneno upondola okukuatesako omukuatate okulinga etokolo liakolela mokutomphola nae konthele yonondonga Mbombimbiliya ine onthele imwe ikahi momikanda vietu. Tupu, upondola okuita omukuatate asoke oñgeni omatokolo ae maakalesa oupanga wae na Jeova. Omukulu weuaneno upondola okumuhingelesa okuti tyakolela okuita ehongolelo lia Huku tyina nkhele ehenelinge etokolo. (Provérbios 3:5, 6) Konyima yetompho, omukulu weuaneno mayeke omukuatate alinge etokolo liae.​—Romanos 14:1-4.

¹² Outumini wovakulu vewaneno utunda Movihonekwa. Moluotyo, tyakolela unene vaundapese nounongo Ombimbiliya nokulandula apeho etyi ipopia. Okulinga ngotyo, matyikuatesako ovakulu  vewaneno okulityilika okunyana noutumini vapewa na Huku. Tupu, onongi hambavoko. Iya kese umwe mewaneno makapulwa na Jeova na Jesus mokonda yomatokolo alinga.​—Gálatas 6:5, 7, 8.

13, 14. Omononkhalelo patyi ovakulu vewaneno vena okukala ongeleka pala otyunda?

¹³ Etyi Petulu apopila ovakulu vewaneno opo “vahatumine” ovakuatate vavo, weveavelele ondundo opo vakale ‘ongeleka pala otyunda.’ (1 Pedro 5:3; onondaka pokatoi) Oñgeni omukulu weuaneno apondola okukala ongeleka pala otyunda? Soka kovituwa vivali omukuatate ena okukala navio opo akale omukulu weuaneno. Wesukisa okukala “nonondunge,” iya una “okuhongolela ombunga yae monkhalelo yaviuka.” Inkha omukulu weuaneno una ombunga, una okuihongolela monkhalelo yaviuka, mokonda “inkha omulume ketyivili okuhongolela ombunga yae, oñgeni metyivili okuyunga ewaneno lia Huku?” (1 Timóteo 3:1, 2, 4, 5) Otyo tyilekesa okuti opo omunthu akale omukulu weuaneno, una okukala nonondunge mokunoñgonoka nawa onondonga Mbombimbiliya, noñgeni ena okuendelamo. Tupu, wapola pokati iya usoka nawa tyina nkhele ehenelinge omatokolo. Tyina ovakuatate nonomphange vatala ovituwa ovio kovakulu vewaneno velitehela okuti vapondola okuveyumba onthumbi.

¹⁴ Ovakulu vewaneno tupu vaava ongeleka ongwa pokuhongolela ovilinga viokuivisa, ngetyi Jesus alingile. Okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba ankho tyakolela unene ku Jesus etyi ankho ekahi pano pohi, iya walongesile ovalongwa vae oñgeni vena okutyilinga. (Marcos 1:38; Lucas 8:1) Hono, ovaivisi vahambukwa okuivisa novakulu vewaneno. Vatala ombili yavo movilinga ovio viakolela iya velilongesila konkhalelo yavo yokulongesa. Tyina ovakulu vewaneno vaundapesa apeho omuvo wavo nononkhono pala okuivisa onondaka onongwa alo umwe tyina vena ovilinga ovinyingi, ewaneno lipewa ondundo yokukala nombili ngoyo. Tupu ovakulu vewaneno vapondola okuava ongeleka ongwa kovakuatate vavo mokupongiya omaliongiyo, nokuava omakumbululo, nokulinga ovilinga ovikuavo ngetyi okukomba Mondyuo Yomaliongiyo, nokulinga ovikuavo viesukisamo.​—Efésios 5:15, 16; tanga Hebreus 13:7.

15. Omokonda yatyi ovakulu vewaneno vakatalelapo ovakuatate vavo nonomphange?

¹⁵ Omunthita omuwa ukuatesako liwa ongi tyina yatunguka ine yavela. Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa okukuatesako liwa vana vekahi nokumona ononkhumbi ine vesukisa elondolo ine okupewa ondundo. Vokuakulupa no vokuavela hamwe vesukisa okukuatesuako mopahitu, mahi haunene vesukisa okupewa ondundo  nokupamekwa Novihonekwa. (1 Tessalonicenses 5:14) Ovakuendye novahikuena mewaneno hamwe valwa “nomapeleyo oukuendye.” (2 Timóteo 2:22) Ovakulu vewaneno vakatalelapo aveho mewaneno opo vevekuateseko. Tyina vekevetalelapo, vaovola okunoñgonoka ovitateka viovakuatate vavo iya aveveavela ondundo Novihonekwa. Inkha ovakulu vewaneno vakuatesako liwa ovakuatate vavo nonomphange kuetyi vesukisa, mavetyivili okutetulula ovitateka ovinyingi tyina nkhele viehenelinge ovinene.

16. Oityi ovakulu vewaneno vapondola okulinga tyina umwe mewaneno ena otyitateka otyinene?

¹⁶ Oityi omukuatate umwe mewaneno ena okulinga inkha una otyitateka otyinene iya oupanga wae na Jeova ukahi motyiponga? Tiagu omuhoneki Wombimbiliya wati: “Okuti pokati kenyi pena umwe uvela? Aihane ovakulu vewaneno, iya avemuitilako melikuambelo, no kumuwaeka omulela menyina lia Jeova. Iya elikuambelo liekolelo malikuatesako una uvela okukala nawa, iya Jeova emukatula. Tupu, inkha walinga ononkhali, maevelwa.” (Tiago 5:14, 15) Namphila omukuatate uvela ‘ahaihana ovakulu vewaneno,’ mahi ovakulu vewaneno vesukisa okumukuatesako liwa tyina vanoñgonoka otyitateka tyae. Tyina ovakulu vewaneno velikuambela novakuatate vavo nokuvekuatesako pomuvo wovitateka, valekesa okuti ovanthita ovawa vaavela ondundo ovakuatate vavo opo vatualeko okuumbila Huku nehambu.​—Tanga Isaías 32:1, 2.

17. Oñgeni ovakulu vewaneno vakuatesako otyunda tyina vahetekela “omunthita omunene”?

¹⁷ Ovakulu vewaneno valinga ononkhono mbokuhetekela Jesus Kristu, “omunthita omunene,” movipuka aviho valinga meongano lia Jeova. Ovalume ovo vayumbwa onthumbi vakuatesako otyunda okutualako okukala tyapama nokuumbila Huku nekolelo. Tupandula unene ovanthita vetu voluembia, Nomunthita wetu omunene, Jeova.