Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaaʻoaʻo Leoleo Mamoe i le Leoleo Mamoe Sili

Ia Faaaʻoaʻo Leoleo Mamoe i le Leoleo Mamoe Sili

ʻNa puapuagatia Keriso mo outou, ua ia tuuina mai ai le faaaʻoaʻoga mo outou ina ia outou mulimulituʻi ai i ona tulaga aao.’​1 PETE. 2:21.

1, 2. (a) O le ā e tupu pe a lelei le tausiga o mamoe? (e) Aiseā na pei ai tagata i aso o Iesu o ni mamoe ua leai se leoleo mamoe?

E MĀLŌLŌINA mamoe pe a lelei le tausiga a le leoleo mamoe. Na taʻua i se tasi tusi, e vave ona mamaʻi mamoe pe a tuulafoaʻia i latou e se leoleo mamoe, e aai i se laufanua e aunoa ma se tausiga. Ae o le a mālōlōina ma malolosi mamoe, pe a tausia lelei e le leoleo mamoe.

2 O le a iai foʻi se aafiaga lelei i le faapotopotoga, pe a tausia ma uaʻi atu toeaina i mamoe taʻitasi o le lafu. Atonu e tatou te manatua le alofa mutimutivale o Iesu i le motu o tagata, ona “ua pei i latou o mamoe ua faamanuʻalia ma agaleagaina, ua leai so latou leoleo mamoe.” (Mata. 9:36) Aiseā na pei ai tagata i aso o Iesu o ni mamoe ua leai se leoleo mamoe? Talu ai sa faileagaina ma inainā i ai tagata sa tatau ona aʻoaʻoina i latou i le Tulafono a le Atua. E latou te leʻi faatatauina foʻi mea sa latou aʻoaʻoina atu. Nai lo o le alolofa ma tausia tagata, ae o i latou na faafaigatā ai i tagata ona auauna i le Atua. Sa tuu atu e taʻitaʻi lotu Isaraelu “avega mamafa” i tagata.​—Mata. 23:4.

3. O le ā e tatau ona manatua e toeaina?

3 Ua iai i toeaina i aso nei se tiute tauave mamafa, auā o loo latou tausia mamoe a Ieova ma Iesu. E pele nei mamoe iā Iesu le “leoleo mamoe lelei,” auā na ia foaʻi lona ola mo i latou. Na ia “faatauina” foʻi i latou i lona “toto tāua.” (Ioa. 10:11; 1 Kori. 6:20; 1 Pete. 1:18, 19) E tatau ona manatua e toeaina, o loo latou iai i lalo o le vaavaaiga a Iesu le “leoleo mamoe sili o mamoe.” O lea, e latou te tali atu iā Iesu i le auala o loo latou tausia ai lana lafu.​—Epe. 13:20.

4. O le ā o le a iloiloina i lenei mataupu?

4 O le ā le auala e tatau ona tausia ai e toeaina mamoe? Ua faalaeiauina i latou i le faapotopotoga e “usiusitaʻi i ē o taʻimua.” Peitaʻi, ua faatonuina foʻi e Ieova toeaina ina ia aua neʻi “fia pule i tagata o le Atua.” (Epe. 13:17; faitau le 1 Peteru 5:2, 3.) E faapefea ona “taʻimua” pea toeaina e aunoa ma le “fia pule” i le lafu? Pe i nisi upu, e faapefea i toeaina ona tausia manaʻoga o mamoe, e aunoa ma le faaaogā sesē o le pule ua tuuina atu e le Atua iā i latou?

ʻE NA TE TAUAVE MAMOE I LONA FATAFATA’

5. O le ā ua tatou aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova i le Isaia 40:11?

5 Na faapea mai le perofeta o Isaia e faatatau iā Ieova: “E na te leoleoina lana lafu mamoe e pei o se leoleo mamoe. E na te aoaoina tamaʻi mamoe i lona aao; ma tauave mamoe i lona fatafata. E na te taʻitaʻiina ma le alofa mamoe o loo faasusu a latou fanau.” (Isa. 40:11) Ua faamatala mai e le Tusi Paia, le auala e tausia ai e Ieova manaʻoga o ē vaivai ma manaʻomia le puipuiga. E iloa e le leoleo mamoe manaʻoga o mamoe taʻitasi i lana lafu. E faapena ona silafia e Ieova manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi i le faapotopotoga, ma e naunau o ia e fesoasoani mai. E tauave i nisi taimi e le leoleo mamoe i lona fatafata mamoe faatoʻā fananau mai. E faapena foʻi ona faamāfanafanaina e Ieova i tatou, pe a tatou feagai ma taimi faigatā. O Ieova o le “Tamā o le alofa mutimutivale.”​—2 Kori. 1:3, 4.

6. E faapefea ona faataʻitaʻi toeaina i le faaaʻoaʻoga a Ieova?

6 Maʻeu se lesona e aʻoaʻoina e leoleo mamoe o le faapotopotoga mai iā Ieova. E tatau ona uaʻi totoʻa toeaina i manaʻoga o sui o le faapotopotoga e pei o Ieova. Pe a iloa e se toeaina o loo feagai mamoe ma tulaga faigatā, e na te iloa le taimi ma le auala e avatu ai le fesoasoani manaʻomia. (Faata. 27:23) O lea, e tatau i toeaina ona sema se taimi e talanoa ai i uso ma tuafāfine, ma faalogologo lelei iā i latou. E latou te amanaʻia ma faaaloalo i mataupu e fitoitonu i le tagata lava ia. Peitaʻi, e latou te uaʻi totoʻa i mea e latou te vāai ma faalogo ai i le faapotopotoga, ma faaalu le taimi e ʻfesoasoani ai iā i latou ua vaivai.’​—Galu. 20:35; 1 Tesa. 4:11.

7. (a) O le ā le auala na tausia ai mamoe a Ieova i aso o Esekielu ma Ieremia? (e) O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le auala ua teena ai e Ieova leoleo mamoe lē faamaoni?

7 Seʻi mafaufau i uiga faaalia o i latou na leoleoina tagata o Ieova i aso o Esekielu ma Ieremia. Na teena e Ieova i latou ona latou te leʻi tausia ana mamoe. Na fetalai Ieova: ʻUa faia pea aʻu mamoe ma meaʻai mo manufeʻai uma o le fanua, auā ua leai se leoleo mamoe, ma e leʻi suʻeina foʻi e aʻu leoleo mamoe aʻu mamoe, a ua fafaga pea e leoleo mamoe i latou lava, ae e latou te leʻi fafagaina aʻu mamoe.’ Sa mafatia tagata ona o le manatu faapito ma le matapeʻapeʻa o na leoleo mamoe. (Eseki. 34:7-10; Iere. 23:1) O māfuaaga foʻi na ua teena ai e Ieova taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano. O le ā le lesona e aʻoaʻoina mai e toeaina, i le auala na teena ai e Ieova na leoleo mamoe lē faamaoni? E tatau ona latou uaʻi atu ma tausia lelei le lafu mamoe a Ieova.

“UA OU FAIA LE FAAAʻOAʻOGA MO OUTOU”

8. E faapefea ona faaaʻoaʻo toeaina i le faaaʻoaʻoga lelei na faia e Iesu pe a avatu fautuaga i uso?

8 O le tulaga lē lelei atoatoa, e faigatā ai i nisi ona malamalama i mea o loo faatalitalia mai e Ieova iā i latou. E latou te ono faia faaiʻuga e lē faavaeina mai i le Tusi Paia, pe e atagia mai i a latou gaoioiga e leʻi matutua faaleagaga. O le ā le auala e tatau ona tali atu ai toeaina? E tatau ona latou faataʻitaʻi i le onosaʻi o Iesu i ona soo. Na latou fefinauaʻi i le tele o taimi po o ai o i latou e sili i le Malo o le Atua. Peitaʻi, e leʻi faaalia e Iesu ni uiga ita. Ae sa faaauau ona ia aʻoaʻoina i latou, ma avatu fautuaga alofa e faatatau i le faaalia o le lotomaulalo. (Luka 9:46-48; 22:24-27) Sa ia mulumuluina o latou vae ma faailoa atu ai le uiga moni o le lotomaulalo. E tatau foʻi ona faaalia e toeaina i aso nei le lotomaulalo.​—Faitau le Ioane 13:12-15; 1 Pete. 2:21.

9. O le ā le manatu sesē o le ʻauaposetolo na faasaʻo e Iesu?

9 Sa mafaufau aposetolo o Iakopo ma Ioane, o le avea o se tasi ma leoleo mamoe o le a sili atu ai nai lo o isi. Na la talosaga iā Iesu mo ni tulaga maualuluga i le Malo. Peitaʻi, na ia faasaʻo o la manatu ma aʻoaʻo i laʻua ina ia toe suia le auala e mafaufau ai. Na ia fetalai: “Tou te iloa o taʻitaʻi o malo e pulepuletutū i tagata, o ē ua sili foʻi ua pule iā i latou. Ae e lē faapena outou; o sē e fia sili iā te outou e tatau ona avea o ia ma a outou auauna.” (Mata. 20:25, 26) Na tatau i le ʻauaposetolo ona teena le uiga o le “fia pule” i o latou uso, po o le taʻu atu iā i latou le mea e tatau ona fai i taimi uma.

10. (a) O le ā le auala o loo faatalitalia e Iesu toeaina e tausia ai mamoe? (e) O le ā le faataʻitaʻiga lelei na faataatia e Paulo?

10 E faatalitalia e Iesu toeaina ina ia latou tausia lelei mamoe e pei ona ia faia. E tatau ona latou lotomalilie e auauna iā i latou, ae e lē pei o ni pule. Na auauna foʻi Paulo i isi e pei o Iesu. Na ia faapea atu i toeaina i Efeso: “Ua outou iloa lelei aʻu gaoioiga sa fai mai lava i le uluaʻi aso na ou taunuu atu ai i le itumalo o Asia, a o ou faatasi pea ma outou, ua ou pologa i le Alii ma le lotomaulalo.” Na naunau Paulo e faaalia e toeaina le lotomaulalo ma galulue mamafa mo uso. O le faaaʻoaʻoga a Paulo, na uunaʻia ai toeaina e ʻfesoasoani atu iā i latou ua vaivai.’ (Galu. 20:18, 19, 35) I lana tusi i Korinito, na ia faailoa atu ai e lē o ia o se pule i o latou faatuatua. Peitaʻi, o ia o se auauna lotomaulalo a le Atua e pei o i latou, ma sa ia naunau e fesoasoani iā i latou e auauna i le Atua ma le olioli. (2 Kori. 1:24) O Paulo o se faaaʻoaʻoga lelei mo toeaina i le faaalia o le lotomaulalo, faapea le galue mamafa mo isi.

“TAOFIMAU I UPU FAAMAONI”

11, 12. E faapefea ona fesoasoani toeaina i uso pe a faia a latou filifiliga?

11 E tatau ona faavae fautuaga e avatu e se toeaina i “upu faamaoni,” po o le Tusi Paia. (Tito 1:9) E lē gata i lea, e tatau foʻi ona avatu “i le agaga o le agamalu.” (Kala. 6:1) E lē tatau ona latou pulea le auala e gaoioi ai se tasi. Peitaʻi o le leoleo mamoe lelei, e fesoasoani i uso e faia a latou lava faaiʻuga ona o le alolofa iā Ieova, ma e faavae mai i le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, e fesoasoani se toeaina i se uso i le faia o se filifiliga tāua, e ala i le fetufaaʻi i se taʻiala mai le Tusi Paia po o se lomiga foʻi. Atonu e mafai ona ia fesili i le uso e mafaufau, po o le ā le aafiaga o lana faiā ma Ieova i lana filifiliga. Ia faamanatu atu foʻi iā te ia le tāua o le talosaga i le taʻitaʻiga a Ieova e ala i le tatalo, a o leʻi faia se filifiliga. (Faata. 3:5, 6) A māeʻa le talanoaga, ona tuu lea e faia e le uso lana lava filifiliga.​—Roma 14:1-4.

12 O le pule ua maua e toeaina e mai le Tusi Paia. O lea, e tāua ai ona latou faaaogā lelei le Tusi Paia, ma ia faavae mai ai a latou fautuaga. O le faia faapea, o le a lē faaaogā sesē ai e toeaina le pule ua tuuina atu iā i latou. Ia manatua, o Ieova e ana mamoe. E tali atu foʻi tagata taʻitoʻatasi iā Ieova ma Iesu e tusa ai ma a latou filifiliga.​—Kala. 6:5, 7, 8.

“IA AVEA MA FAAAʻOAʻOGA LELEI I LE LAFU MAMOE”

E fesoasoani toeaina e sauniunia o latou aiga mo le talaʻiga (Tagaʻi i le palakalafa 13)

13, 14. O ā auala e tatau ona avea ai toeaina ma faaaʻoaʻoga lelei i le faapotopotoga?

13 Ina ua māeʻa ona faapea atu Paulo i toeaina e ʻalofia le “fia pule i tagata,” ona ia fautua atu lea ia “avea ma faaaʻoaʻoga lelei i le lafu mamoe.” (1 Pete. 5:3) E faapefea ona avea se toeaina ma faaaʻoaʻoga lelei i le faapotopotoga? E lua nisi o agavaa e tatau ona ausia e se tasi e fia aapa atu i le “tofi o se ovasia.” Muamua, e tatau ona iai le “mafaufau lelei.” O lona uiga, e tatau ona ia malamalama lelei i taʻiala o le Tusi Paia, faapea le auala e faatatau ai i lona olaga. E toʻafilemu foʻi pe a feagai ma tulaga faigatā, ma mafaufau lelei pe a faia filifiliga. Lona lua, e tatau ona avea o ia ma “pule lelei i lona lava aiga.” O lona uiga afai ua fai sona aiga, e tatau ona avea o ia ma faaaʻoaʻoga lelei, auā “afai e lē iloa e se tane ona pule i lona lava aiga, e faapefea la ona ia tausia le faapotopotoga a le Atua?” (1 Timo. 3:1, 2, 4, 5) E maufaatuatuaina e uso ma tuafāfine toeaina e iai na uiga.

14 E faataatia e toeaina se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le taʻimua i le galuega talaʻi e pei o Iesu. Sa avea le talaʻia o le tala lelei o le Malo ma vala autū o le olaga o Iesu. Sa ia toleniina foʻi ona soo i le auala e faia ai le galuega talaʻi. (Mare. 1:38; Luka 8:1) E fiafia le ʻautalaʻi e galulue faatasi ma toeaina. E latou te mātauina le maelega o toeaina, ma maua foʻi aogā i le auala e latou te aʻoaʻo atu ai. Pe a maelega pea toeaina e faaalu o latou taimi ma le malosi i le talaʻiga e ui i a latou faasologa pisi, o le a maelega foʻi le faapotopotoga. E faataatia e toeaina se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le sauniuni lelei ma faia se sao i le sauniga. E lē gata i lea, o le auai i galuega faamamā, ma le toe faaleleia o le Maota mo Sauniga.​—Efe. 5:15, 16; faitau le Eperu 13:7.

E faataatia e toeaina le faataʻitaʻiga lelei i le auaunaga i le fanua (Tagaʻi i le palakalafa 14)

“IA FESOASOANI I Ē VAIVAI”

15. O ā nisi o māfuaaga e tatau ai ona faia asiasiga faaleoleo mamoe?

15 O le leoleo mamoe lelei e vave ona ia fesoasoani i se mamoe ua maʻi pe manuʻa. I se tulaga talitutusa, e manaʻomia ona vave fesoasoani toeaina iā i latou ua mafatia, po ua manaʻomia le fesoasoani faaleagaga. E manaʻomia e i latou ua matutua ma ē ua mamaʻi le fesoasoani i aso taʻitasi, aemaise ai faalaeiauga ma faamāfanafanaga mai le Tusi Paia. (1 Tesa. 5:14) E feagai talavou ma le luʻi o le tetee atu i “tuʻinanauga masani o talavou.” (2 Timo. 2:22) E fesoasoani toeaina i le faapotopotoga e ala i asiasiga faaleoleo mamoe. I na asiasiga, e latou te taumafai ai e malamalama i faafitauli o uso ma avatu faalaeiauga faale-Tusi Paia. E mafai ona foʻia faafitauli matuiā, pe a vave ona fesoasoani toeaina i ē o manaʻomia le fesoasoani.

16. O le ā e tatau ona faia e toeaina pe afai e iai se tasi ua aafia i se faafitauli matuiā?

16 Ae faapefea pe afai ua iai se faafitauli matuiā o se uso, e mafai ona aafia ai lana faiā ma Ieova? Ua faapea mai le Iakopo 5:14, 15: “Pe e iai ea se tasi o outou ua maʻi? Inā aami atu ia o toeaina o le faapotopotoga ina ia latou tatalo mo ia, ma uu iā te ia i le suāuu i le suafa o Ieova. O le tatalo e faia i le faatuatua e malosi ai le tagata maʻi, ma o le a faatūina o ia e Ieova. E faamagaloina foʻi o ia pe afai ua agasala.” E tusa pe e lē talosagaina e le uso ua “maʻi” le fesoasoani a “toeaina,” e tatau lava ona latou vave fesoasoani iā te ia. E mafai ona tatalo toeaina mo o latou uso. Pe a latou tatalo faatasi ma uso ma fesoasoani i ai i taimi faigatā, e faailoa atu ai o i latou o leoleo mamoe lelei. E lē gata i lea, e faailoa atu ai o loo latou naunau e faalaeiau uso e faaauau pea ona auauna i le Atua ma le olioli.​—Faitau le Isaia 32:1, 2.

17. E faapefea ona maua e le faapotopotoga aogā pe a faaaʻoaʻo toeaina i le “leoleo mamoe sili”?

17 E galulue mamafa toeaina e faaaʻoaʻo iā Iesu le “leoleo mamoe sili,” i so o se mea e latou te faia i le faalapotopotoga a Ieova. Ua fesoasoani nei tane maufaatuatuaina i mamoe, ina ia malolosi pea faaleagaga ma auauna ma le faamaoni i le Atua. O lea, e tatou te lotofaafetai ai i a tatou leoleo mamoe agalelei, faapea la tatou Leoleo Mamoe sili o Ieova.