Skip to content

Al lor tablo konteni

Kouma Fer Fas ar Lamor Ou Konzwin?

Kouma Fer Fas ar Lamor Ou Konzwin?

LABIB dir ki enn misie bizin “kontan so madam parey kouma li kontan limem.” Enn madam osi bizin “ena enn profon respe pou so mari.” Toulede bizin ranpli zot responsabilite kouma “enn sel laser.” (Éph. 5:33; Gen. 2:23, 24) Avek letan, latasman ki enn koup ena sakenn pou so kamarad vinn pli for, parey kouma lamour ki ena ant zot. Ou kapav konpar zot santiman ar rasinn de pie ki pe pous pre ar zot kamarad. Bann santiman ki ena ant enn koup ki ere dan zot maryaz vinn pli for ek zot vinn pli atase ar zot kamarad amezir ki letan pase.

Me ki arive kan enn mari ouswa enn fam mor? Alor, sa lien solid ki zot ti ena avan-la, kase enn sel kout. Souvan sa vef ouswa sa vev-la dan enn gran tristes, li santi li tousel, ek kitfwa mem li ankoler ouswa li santi li koupab. Daniella, ki ti marye pandan 58 an, ti konn boukou dimounn ki ti’nn perdi zot konzwin. a Me apre ki so mari ti mor, Daniella ti dir: “Zame mo pa ti konpran sa sitiasion-la avan. Pena okenn lot fason ki ou kapav konpran sa, tan ki ou pa pas par la.”

BANN DOULER KI PARET ZAME PA POU FINI

Sertin dimounn ki finn fer resers dir ki pena okenn douler ki pli difisil pou siporte ki douler ki ou gagne kan ou konzwin mor. Boukou dimounn ki’nn perdi zot konzwin dakor avek sa. Sa fer plizir lane ki Millie inn perdi so mari dan lamor. Kan li dekrir so lavi antan ki enn vev, li dir: “Mo ena linpresion ki mo enn dimounn paralize.” Li ti pe koz lor so leta afektif, apre ki li ti perdi so misie apre 25 an maryaz.

Susan ti panse ki li pa rezonab ki bann vev kontign plor lamor zot mari plizir lane apre. Me apre 38 an maryaz, so mari ti mor. Plis ki 20 an inn pase, pourtan li dir: “Mo pans li toulezour.” Souvan so larm koule telman so mari mank li.

Labib dir ki lapenn ki enn dimounn resanti kan li perdi so konzwin, li bien difisil pou siporte ek sa kapav dir lontan. Kan Sara ti mor, Abraham, so mari, “ti rantre pou gard dey ek pou plore akoz lamor Sara.” (Gen. 23:1, 2) Mem si Abraham ti ena lafwa dan rezireksion, li ti ena enn gran sagrin kan Sara ti mor. (Héb. 11:17-19) Jacob ti bien kontan Rachel, so madam. Kan li ti mor, Jacob pa ti bliye li. Li ti koz Rachel avek boukou lafeksion ar so bann garson.​—Gen. 44:27; 48:7.

Ki leson nou kapav tire ar sa bann lexanp Biblik la? Souvan lapenn ki bann vef ek bann vev resanti, dir pandan plizir lane. Nou bizin konsider zot larm ek zot sagrin kouma enn reaksion natirel, pa kouma enn febles, parski zot inn perdi enn kikenn ki zot bien kontan. Kitfwa zot pou bizin nou konpasion ek nou soutien pandan boukou letan.

ENN ZOUR A LA FWA

Kan enn dimounn perdi so konzwin, li pa parey koumadir li pe retourn enn selibater. Apre plizir lane maryaz, normalman enn mari kone kouma pou rekonfort so madam ek ankouraz li kan li santi li tris ouswa agase. Kan mari-la mor, madam la nepli gagn lamour ek rekonfor ki li ti gagne ar so mari. Enn fam osi avek letan aprann kouma pou fer so mari ena konfians an limem, ek fer li ere. Pou enn mari, pena nanye ki parey kouma tandres ki so madam ena anver li, par exanp kan li may li ek koz ar li, kan li pran kont seki interes li ek so bann bezwin. Alor, kan madam-la mor, kitfwa mari-la santi enn vid dan so lavi. Akoz sa, sertin ki’nn perdi zot konzwin, trakase, ouswa mem per kan zot pans lavenir. Ki prinsip Biblik kapav ed zot pou santi zot an sekirite ek anpe?

Bondie kapav ed ou pou andir ou soufrans enn zour a la fwa

“Zame pa trakase pou demin, parski demin pou ena so prop traka. Traka enn zour ase.” (Mat. 6:34) Sa bann parol Jésus la aplik sirtou ar bann kitsoz materyel, me zot finn ed boukou pou sirmont sa gran tristes ki zot resanti kan zot perdi enn konzwin. De trwa mwa apre ki li ti perdi so madam, enn vef ki apel Charles ti ekrir: “Monique ankor mank mwa boukou, ek parfwa mo ena linpresion ki sa pe vinn pli difisil. Selman, mo realize ki se enn sitiasion normal ek amezir ki letan pase mo lapenn pou finalman diminie.”

Wi, Charles ti ankor bizin andire amezir ki “letan pase.” Kouma li ti fer sa? Li ti dir: “Gras-a led Jéhovah, mo fer fas [ar seki pase] enn zour a la fwa.” Charles pa ti les li akable par so sagrin. So lapenn pa ti disparet enn sel kout, me selman, li pa ti les sa tro afekte li. Si ou finn perdi ou konzwin, fer tou seki ou kapav pou fer fas ar sa sitiasion-la enn zour a la fwa. Ou pa kone ki bienfe ouswa lankourazman ou kapav gagne demin.

Lamor pa ti form parti dan proze ki Jéhovah ti ena o koumansman. Okontrer, sa form parti dan “travay ki Lediab finn fer.” (1 Jean 3:8; Rom. 6:23) Satan servi lamor ek laper ki bann dimounn ena pou lamor, pou fer bann dimounn vinn esklav ek pena okenn lesperans. (Héb. 2:14, 15) Satan bien kontan kan enn dimounn panse ki zame li pou trouv vre boner ek satisfaksion mem dan lemond nouvo ki Bondie pou fer. Alor, se akoz pese Adam ek rebelion Satan ki enn kikenn resanti enn gran lapenn kan li perdi so konzwin. (Rom. 5:12) Jéhovah pou repar net tou bann dega ki Satan inn fer, ek Li pou vink lamor, zarm bien kriel ki Satan servi. Parmi bann dimounn ki’nn delivre ar laper ki Satan fer bann dimounn ena, boukou inn perdi zot konzwin, kitfwa parey kouma ou.

Apre rezireksion ki pou ena lor later, pena dout ki pou ena bann sanzman dan bann relasion ki ena ant bann dimounn. Reflesi lor bann paran, bann gran-paran, ek lezot anset ki pou resisite ek ki, tigit par tigit, pou vinn parfe ansam avek zot bann zanfan ek zot bann ti-zanfan. Lavieyes pou disparet. Kitfwa, bann zenn zenerasion pou bizin aprann konsider zot bann anset dan enn fason ki bien diferan ar asterla. Sa bann sanzman-la pou amelior lavi bann dimounn lor later.

Kitfwa nou ena boukou kestion konsernan bann dimounn ki pou resisite. Par exanp, ki pou ariv bann dimounn ki’nn perdi de konzwin ouswa plis? Bann Sadducéen ti poz enn kestion konsernan enn madam ki ti perdi so premie mari, apre so deziem mari, ziska ki li ti perdi antou set mari. (Luc 20:27-33) Ki kalite relasion ti pou ena ant zot apre ki zot tou pou resisite? Nou pa kone, ek li pa neseser ki nou trakase ouswa ki nou rod devinn repons sa bann kestion-la. Nou bizin zis ena konfians an Bondie. Seki nou kapav sir​—ninport ki kitsoz ki Jéhovah pou fer dan lavenir, pou bon. Se bann kitsoz ki nou pe atann, pa bann kitsoz ki nou per.

LESPERANS REZIREKSION REKONFORT NOU

Enn parmi bann lansegnman ki pli kler ki ena dan Labib, se ki bann dimounn ki nou kontan ek ki’nn mor, pou releve. Labib rakont bann rezireksion ki ti ena dan lepase ek sa donn nou enn garanti ki “tou seki dan bann tom souvenir pou tann . . . lavwa [Jésus] ek pou sorti.” (Jean 5:28, 29) Dan sa lepok-la, bann dimounn pou extra kontan kan zot pou retrouv bann ki pou resisite. De lot kote, nou pa kapav mazine ki kantite bann dimounn ki pou resisite pou kontan.

Amezir ki bann dimounn pou resisite, pou ena enn gran lazwa lor later kouma zame pa finn ena avan. Plizir milyar dimounn pou retrouv zot plas parmi bann dimounn vivan. (Marc 5:39-42; Rév. 20:13) Kan bann dimounn ki’nn perdi enn kikenn dan lamor medit lor sa mirak ki pou ena dan lavenir-la, sa bien rekonfort zot.

Eski enn kikenn pou ena enn bon rezon pou li santi li tris kan pou ena rezireksion? Labib dir non. Dapre Isaïe 25:8, Jéhovah “pou fer lamor disparet pou touletan.” Sa inplik ki Jéhovah pou tir tou bann soufrans ki lamor fer nou gagne. Sa profesi Isaïe la dir osi ki “vremem Souverin Segner Jéhovah pou souy larm lor tou bann figir.” Si asterla ou bien sagrin parski ou’nn perdi ou konzwin dan lamor, pena dout ki apre rezireksion ou pou ena enn gran lazwa.

Personn pa kapav konpran exakteman tou seki Bondie pou fer dan lemond nouvo. Jéhovah dir: “Parey kouma lesiel pli ot ki later, mo bann fason azir pli ot ki zot bann fason azir, ek mo bann panse pli ot ki zot bann panse.” (Is. 55:9) Kan nou krwar dan promes ki Jésus ti fer an rapor avek rezireksion sa montre ki nou fer Jéhovah konfians, parey kouma Abraham. Kitsoz ki pli inportan pou sak Kretien zordi, se fer tou seki Bondie demann nou. Lerla nou pou parmi bann ‘ki pou dign’ pou viv dan lemond nouvo ansam avek bann ki pou resisite.​—Luc 20:35.

ENN REZON POU NOU ENA ENN LESPWAR

Olie ki nou per, nou bizin ena lespwar. Lavenir bien som pou laplipar dimounn zordi. Me Jéhovah donn nou enn rezon pou nou atann enn pli bon lavenir. Mem si nou pa kone exakteman kouma Jéhovah pou donn nou seki nou bizin ek pou satisfer nou bann dezir, nou kapav sir ki Li pou fer sa. Lapot Paul ti ekrir: “Si nou trouv seki nou pe espere, li pa enn lesperans, parski kan enn dimounn trouv enn kitsoz, eski li kontign atann li? Me si nou atann seki nou pa trouve, nou pou kontign atann li avek landirans.” (Rom. 8:24, 25) Si ou ena enn lesperans solid dan bann promes Bondie, sa pou ed ou pou andire. Gras-a ou landirans, dan lavenir ou pou trouve ki Jéhovah pou ‘donn ou tou seki ou leker demande.’ Li pou “satisfer dezir tou seki vivan.”​—Ps. 37:4; 145:16; Luc 21:19.

Fer konfians promes Jéhovah ki dan lavenir ou pou ena enn gran lazwa

Kan Jésus ti pre pou mor, so bann zapot ti bien boulverse. Jésus ti konsol zot avek sa bann parol-la: “Pa les zot leker trouble. Exers lafwa an Bondie ek exers lafwa an mwa.” Li ti dir zot: “Mo pa pou les zot tousel. Mo pe vinn ver zot.” (Jean 14:1-4, 18, 27) Pandan bann siek ki ti pou vini, bann parol Jésus ti pou donn so bann disip ki pou al dan lesiel, enn rezon pou ena lesperans ek pou andire. Bann ki pe atann avek inpasians pou retrouv bann dimounn ki zot kontan ek ki pou resisite, zot pena okenn rezon pou perdi lespwar. Jéhovah ek so Garson pa pou abandonn zot. Pena okenn dout lor la!

a Nou finn sanz bann nom.