Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

 WACH MADUONG’ MA GASET WUOYOE | BE THO E GIKO DHANO?

Kaka Dhano Osekedo Mondo Kik Githo

Kaka Dhano Osekedo Mondo Kik Githo

RUOTH QIN SHI HUANG

JANON PINJE PONCE DE LEÓN

Tho en jasigu ma ji oluoro. Watemo kedo kode e yore te. Kapo ni ng’at ma wang’eyo otho, kawowa kinde yie ni otho adier. To ka ng’ato en rawera, oparo ni jasiguni ok nyal yude kendo mano e paro ma ji nigo kinde duto ma gingima.

Moko kuom joma ne gombo dak nyaka chieng’ maok githo, ne gin Farao mag Misri. Ne gitiyo gi thuolo mang’eny kaachiel gi jotich mang’eny mondo gigeng’ tho. Udi miluongo ni pyramid ma ne gigero nyiso ayanga kinda ma ne gitimo, to ne gigoyo mana le e kidi.

Jotend China moko bende notemo yore mopogore ma ne nyalo miyo gidag nyaka chieng’ maok githo. Kuom ranyisi, Qin Shi Huang nochiko jotichne omany bilo ma ne nyalo geng’one tho. Kata kamano, thoth bilo ma ne jogo kiko ne oting’o sum mar mercury, kendo nenore ni sumno ema ne onege.

E senchari mar 16 E Ndalowa, ng’at moro miluongo ni Juan Ponce de León ma ne a piny Spain, nokwang’o yie nyaka e chulni mag Caribbea. Wachore ni nodhi manyo soko ma pige ne miyo ng’ato osik ka en rawera. E wuodhenego, nochopo Florida, e piny Amerka. Gima lit en ni notho higni manok bang’ chopo kuno nikech tulo moro ma ne obedoe e kinde gi jopinyno. Nyaka chil kawuono, onge ng’ato ang’ata moseyudo pi ma kamano.

Farao mag Misri, ruodhi mamoko, kaachiel gi joma ne wuotho ka nono pinje notimo duto ma ginyalo mondo kik githo, to ne ok ginyalo. To en ng’ano kuomwa maok nyal bedo gi gombo ma jogo ne nigo kata obedo ni yore ma ne gitiyogo samoro ok morwa? E i chunywa maiye, waduto wagombo dak maok watho.

BE INYALO TIEK THO CHUTH?

Ang’o momiyo waduto ok dwaher tho? Muma nyisowa gimomiyo. Muma wacho niya e wi Jehova * Jachwechwa: “Oseloso gik moko duto gi bergi maler e ndalogi; kendo osemiyo  chunygi paro kuom ngima ma onge giko.” (Eklesiastes 3:11, New World Translation) Nitie gik ma morowa neno e piny ma dwaher neno nyaka chieng’, to ok mana kuom higni madirom 80 kende. (Zaburi 90:10) Mano e gima chunywa gombo.

Ang’o momiyo Nyasaye nochweyowa gi gombo mar dak nyaka chieng’? Dibed ni ne odwaro mana miyowa gombo manono? Ok kamano ngang’. Mopogore gi mano, Nyasaye singonwa ni obiro tieko tho nyaka chieng’. Muma wacho nyadinwoya kaka Nyasaye biro tieko tho kendo miyowa ngima mochwere.—Ne kama wacho ni,  “Nyasaye Biro Tieko Tho.”

Yesu Kristo nowacho niya: “Mani e ngima mochwere, ni ging’eyi, in Nyasaye makende maradier, kod jal ma nioro, Yesu Kristo.” (Johana 17:3) Kuom mano, en gima nyalore mondo dhano odag maok githo. Kata kamano, Yesu nonyiso ni Nyasaye kende ema nyalo tiekonwa tho chuth.

^ par. 9 Muma nyiso ni Jehova e nying Nyasaye.