Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Voro Jéhovah, Gbia ti lakue lakue

Voro Jéhovah, Gbia ti lakue lakue

“Lo so ayeke Gbia ti lakue lakue, . . . zia a mû na lo gonda na gloire lakue lakue.”—1 TIM. 1:17.

1, 2. (a) Zo wa la ayeke “Gbia teti lakue lakue”? Ngbanga ti nyen e tene tongaso? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.) (b) Ngbanga ti nyen la e ye ti tene Jéhovah si akomande na ndo ti e?

GBIA SOBHUZA USE akomande na ndo ti Swaziland asara nduru na ngu 61. A yeke ngangu na ngoi ti e laso ti tene mbeni gbia akomande aninga tongaso. Atâa so a yeke mbeni ye ti dongo bê so gbia so akomande aninga tongaso, mbeni gbia ayeke dä so akomande aninga ahon lo. Bible atene so lo yeke “Gbia ti lakue lakue”. (1 Tim. 1:17). Mbeni zo ti sungo Psaume afa na e iri ti Gbia ni, lo tene: “[Jéhovah] ayeke Gbia teti lakue lakue.”—Ps. 10:16.

2 So komandema ti Nzapa aninga mingi asara si komandema ti lo ayeke nde na ti azo. Me ye so asara si e ga na mbage ti Jéhovah, a yeke fason so lo komande na ni. Mbeni gbia so akomande na ndo ti azo ti Israël teti ngu 40 agonda Nzapa, a tene: “L’Éternel asara nzobe, na Lo si na grâce, ngonzo ti Lo alondo fade pëpe, na nzobe ti Lo ayeke mingi. L’Éternel aleke trône ti Lo na ayayu, na royaume ti Lo akomande ye kue.” (Ps. 103:8, 19). Jéhovah ayeke Gbia ti e nga lo yeke Babâ ti e ti yayu so aye e mingi. Me na lege wa la Jéhovah asara ye tongana mbeni Babâ? Tongana nyen la Jéhovah ayeke komande ngbene ye na ngoi so azo ake yanga ti lo na Éden? Akiringo tënë na ahundango ndo so, a yeke pusu e  ti ga nduru na Jéhovah nga ti voro lo na bê ti e kue.

GBIA TI LAKUE LAKUE ASARA SI SEWA TI LO ABÂ GIGI

3. Zo wa la ayeke kozo molenge ti sewa ti Jéhovah? Azo wa nga la a créé ala tongana amolenge ti Nzapa?

3 Jéhovah ayeke lani na ngia mingi na ngoi so lo sara kozo Molenge ti lo! Nzapa asara ye na kozo molenge ti lo pëpe tongana senge zo so lo komande na ndo ti lo. Me lo ye Molenge ti lo tongana ti so mbeni babâ aye molenge ti lo na lo hunda na Molenge ti lo ti mû maboko na lo ti sara pendere kua so ayeke ti sara tanga ti aye kue so na popo ni a yeke wara a-ange kutu na kutu so alingbi kue (aCol. 1:15-17). Bible atene so a-ange so asara na Jéhovah na ngia tongana ‘awakua ti Lo so asara ye so amû ngia na Lo.’ Na Jéhovah ane ala na lege so lo iri ala “amolenge” ti lo. Ala yeke na yâ ti sewa ti lo.—Ps. 103:20-22; Job 38:7.

4. Azo aga na yâ ti sewa ti Nzapa tongana nyen?

4 Na peko ti so Jéhovah asara yayu na sese awe, lo kono yâ ti sewa ti lo. Na pekoni so lo leke sese pendere ti tene zo aduti dä, lo sara kozo koli Adam, na image ti lo (Gen. 1:26-28). Teti so Jéhovah la asara Adam, lo ye ti tene Adam amä yanga ti lo. Tongana mbeni Babâ, Jéhovah afa na Adam na ndoye nga na nzoni bê aye so lo ye Adam asara. Aye so lo hunda na Adam ti sara akanga lege na liberté ti Adam ape.—Diko Genèse 2:15-17.

5. Nzapa asara tongana nyen ti tene azo amû ndo ti sese?

5 Jéhovah asara ye pëpe na awakua ti lo tongana ti so agbia ti dunia so mingi ayeke sara, me lo sara ye na ala tongana azo ti sewa ti lo. Teti so lo zia bê ti lo mingi na ala, a nzere na lo ti mû na ala akua ti sarango ni. Na tapande, lo hunda na Adam ti komande na ndo ti aye so ayeke na fini, na même lo mû na lo mbeni pendere kua so ayeke nga ngangu so ayeke ti zia iri na ndo ti anyama (Gen. 1:26; 2:19, 20). Nzapa asara pëpe gbâ ti azo so alingbi kue ti mû ndo ti sese. Me, lo soro ti leke Ève, wali so alingbi kue, ti ga wali ti Adam (Gen. 2:21, 22). Na pekoni, lo mû lege na ala ti tene ala dü amolenge amû ndo ti sese. Yeke na yeke, na yâ ti mbeni dutingo so ayeke nzoni, Adam na Ève ayeke sara si sese kue aga paradis. Na pekoni azo kue nga na a-ange ayeke bungbi oko tongana azo ti sewa ti Jéhovah ti voro lo teti lakue lakue. Jéhovah afa biani so lo yeke mbeni babâ so ayeke sara ye na ndoye na lege so lo mû na Adam na Ève mara ti pendere beku ti kekereke so!

AMOLENGE TI KPENGBA-LI AKE KOMANDEMA TI NZAPA

6. (a) Tongana nyen la kpengba-li ato nda ni na yâ ti sewa ti Nzapa? (b) Nyen la afa so Jéhovah angbâ na ngangu ti komande?

6 Mawa ni ayeke so, Adam na Ève ayeda na bê ti ala kue pëpe ti tene Jéhovah aduti Gbia ti ala. Ala yeda ti mû peko ti Satan, mbeni ange so asara kpengba-li na Nzapa (Gen. 3:1-6). Ye so aga na vundu, pasi nga na kuâ na ndo ti ala nga na amolenge ti ala (Gen. 3:16-19; aRom. 5:12). Tongaso, Nzapa ayeke lani pëpe na mbeni wakua so amä yanga ti lo na ndo ti sese. So aye ti tene so lo yeke na ngangu ti komande sese mbeni pëpe? Wala a ye ti tene so lo zia lege ti komande sese nga na azo so ayeke na ndo ni awe? Oko pëpe! Jéhovah atomba Adam na Ève na yâ ti yaka ti Éden, na ti kanga lege na ala si ala kiri na yâ ti yaka ni ape, lo zia achérub ti bata yanga ti gbagba ni (Gen. 3:23, 24). Na oko ngoi ni, Nzapa afa so lo yeke mbeni Babâ so ayeke sara ye na ndoye. Lo sara ni na lege so lo ngbâ ti bata ye so lo leke na bê ti lo ti sara so ayeke ti tene lo wara mbeni sewa ti lo so na yâ ni mo yeke wara a-ange nga na azo. Lo mû zendo ti mbeni “hale” so ayeke neka ande Satan nga so lo yeke zi aye so aga na peko ti siokpari ti Adam.—Diko Genèse 3:15.

7, 8. (a) Na ngoi ti Noé sarango ye ti azo ayeke lani tongana nyen? (b) Nyen la Jéhovah asara lani na ngoi ti Noé ti zi asioni zo na ndo ti sese na ti bata awakua ti lo so ayeke be-ta-zo?

 7 Na yâ ti angu ngbangbo mingi na pekoni, ambeni zo ayeda ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah. Na popo ti ala a yeke wara Abel na Hénoc. Me mingi ti azo ake ti tene Jéhovah aduti Babâ ti ala nga Gbia ti ala. Na ngoi ti Noé, sese “asi na sioye ti ngangu.” (Gen. 6:11). So aye ti tene so Jéhovah azia lani lege ti komande azo awe? Nyen la Bible afa?

8 Gbu li na ndo ti ye so asi na ngoi ti Noé. Jéhovah afa na Noé anzene nzene ye kue so alingbi lo sara ti tene lo leke mbeni kota arche ti tene lo na sewa ti lo asö kuâ na yâ ni. Nzapa afa nga so lo ye azo ti sewa ti lo kue mingi tongana lo zia Noé ti duti mbeni “wafango tënë ti ye so ayeke mbilimbili”. (2 Pi. 2:5). Kite ayeke pëpe so na yâ ti fango tënë ti Noé lo yeke hunda lani na azo ti changé bê ti ala nga lo yeke tene na ala tënë ti futingo so ayeke ga, me zo oko amä ape. Teti angu mingi, Noé na azo ti sewa ti lo asara lani kodoro na popo ti azo so ayeke sara ye na ngangu nga so asara aye so ayeke tâ sioni mingi. Jéhovah, so ayeke Babâ so asara ye na ndoye, abata lani azo miombe so angbâ be-ta-zo na lo nga lo iri tënë nzoni na ndo ti ala. Na ngoi so Jéhovah asara si kota ngu so apika na ngoi ti Noé, lo fa lani so lo yeke na ngangu na ndo ti azo ti kpengba-li nga na asioni ange. Biani, Jéhovah afa lani so lo la lo yeke na ndo ti aye kue.—Gen. 7:17-24.

Jéhovah ayeke lakue Gbia ti dunia kue (Bâ paragraphe 6, 8, 10, 12, 17)

KOMANDEMA TI JÉHOVAH NA PEKO TI KOTA NGU SO APIKA

9. Pasa wa la Jéhovah amû na azo na peko ti kota ngu so apika na ngoi ti Noé?

9 Na ngoi so Noé na azo ti sewa ti lo asigigi na yâ ti arche ni, ala yeke lani na ngia mingi ti kiri singila na Jéhovah ngbanga ti so lo bâ lege ti ala nga lo bata ala. Gi so ala sigigi na yâ ti arche ni, Noé asara mbeni gbalaka na lo mû sacrifice ti voro na Jéhovah. Nzapa airi tënë nzoni na ndo ti Noé na azo ti sewa ti lo nga lo tene na ala, lo tene: “I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese.” (Gen. 8:20–9:1). Jéhovah akiri amû mbeni pasa na azo ti voro lo beoko nga ti dü ti mû ndo ti sese kue.

10. (a) Na peko ti kota ngu so apika na ngoi ti Noé, azo akiri akomanse ti sara kpengba-li na Jéhovah na ndo wa? Ala sara ni tongana nyen? (b) Nyen la Jéhovah asara lani ti tene ye so lo leke na bê ti lo ti sara aga tâ tënë?

10 Me même na peko ti kota ngu so, siokpari angbâ na tere ti azo. Satan na asioni ange ti lo nga angbâ lakue ti sara ngangu na ndo ti azo. Kete na pekoni, azo akiri asara kpengba-li ti ke komandema ti Nzapa. Na tapande, Nimrod so ayeke âta ti Noé alondo ti ke komandema ti Jéhovah. Bible atene Nimrod ayeke mbeni “walombe ti gingo ye [so asara kpengba-li na Jéhovah, FD].” Lo sara lani akota gbata, na tapande gbata ti Babel, na lo zia lo wani gbia “na sese ti Sinéar”. (Gen. 10:8-12). Gbia ti kpengba-li so asara ngangu ti kanga lege na ye so bê ti Nzapa aye so ayeke ti tene ‘sese asi singo na azo’. Nyen la Gbia ti lakue lakue ayeke sara na lo nga na aye so lo sara? Nzapa asara si yanga ti kodoro so azo so Nimrod akomande na ndo ti ala ayeke tene aga nde nde, ye so asara si ala kangbi na ando nde nde “na ndo lê ti sese kue.” Na ando so ala gue dä, ala ngbâ ti voro anzapa ti ala nga ala ngbâ ti mû mbeni zo ti komande na ndo ti ala.—Gen. 11:1-9.

11. Tongana nyen la Jéhovah afa so lo yeke be-ta-zo na kamarade ti lo Abraham?

11 Atâa so azo mingi avoro anzapa ti wataka na peko ti kota ngu so apika na ngoi ti Noé, ambeni zo so ayeke be-ta-zo na Jéhovah angbâ lani ti gonda lo. Mbeni oko ti ala ayeke Abraham, so amä yanga ti Jéhovah lo zia pendere ndo ti lo na gbata ti Ur na lo lango na gbe ti atente teti angu mingi (Gen. 11:31; aHéb. 11:8, 9). Na ngoi so Abraham azia kodoro ti lo lo gue na ando nde nde, mingi ti agbia so lo tingbi na ala ayeke na yâ ti  agbata so gbagba ayeke na tere ni. Me Jéhovah abata Abraham na azo ti sewa ti lo. Mbeni zo ti sungo Psaume atene na ndo ti Jéhovah so ayeke bata azo ti lo tongana mbeni babâ, lo tene: “[Nzapa a]zia zo oko asara sioni na ala pëpe. Biani, Lo zingo na agbia tënë ti ala.” (Ps. 105:13, 14). Teti so Jéhovah ayeke be-ta-zo na kamarade ti lo Abraham, lo tene na Abraham, lo tene: ‘Fade agbia asigigi na yâ mo.’—Gen. 17:6; Jacq. 2:23.

12. Na lege wa Jéhovah afa ngangu ti lo na ndo ti Égypte? Ye so amû maboko na azo ti lo tongana nyen?

12 Nzapa akiri asara tënë ti zendo so lo mû lani na Abraham na Isaac molenge ti Abraham nga na âta ti lo Jacob. Lo tene na ala so ni yeke iri tënë nzoni na ndo ti ala nga ahale ti ala ayeke ga agbia (Gen. 26:3-5; 35:11). Me, kozo ti tene ahale ti Jacob aga agbia, ala ga angbâa na Égypte. So aye ti tene so Jéhovah asara ye alingbi na tënë ti yanga ti lo ape wala lo yeke na ngangu ti komande na ndo ti sese mbeni ape? Oko pëpe! Na ngoi so Jéhovah asoro, lo fa ngangu ti lo na lo fa so komandema ti lo ayeke kota mingi ahon ti Pharaon, zo ti kpengba-li. Azo ti Israël so ayeke angbâa azia bê ti ala na Jéhovah so asö ala na mbeni lege so apika bê mingi na yâ ti kota Ngu-Bengba. A yeke polele so Jéhovah angbâ lani Gbia ti Dunia Kue, nga tongana mbeni Babâ so ayeke bâ lege ti amolenge ti lo, lo sara kua na kota ngangu ti lo ti bata azo ti lo.—Diko Exode 14:13, 14.

JÉHOVAH AGA GBIA TI AZO TI ISRÄEL

13, 14. (a) Nyen la azo ti Israël atene na yâ ti bia na ndo ti komandema ti Jéhovah? (b) Tënë wa la Nzapa atene lani na David kozo ti tene lo kui?

13 Hio na pekoni so azo ti Israël asigigi na gbe ti ngbâa na Égypte, ala he mbeni bia ti gonda na Jéhovah. Bia ni ayeke na Exode chapitre 15. Na versê 18 ni atene: “Fade [Jéhovah] akomande tongana gbia lakue lakue.” Jéhovah aga lani Gbia awe na ndo ti fini mara ti Israël (Deut. 33:5). Me, a nzere lani pëpe na azo ti Israël ti tene Jéhovah aduti Gbia ti ala. Ngu 400 tongaso na pekoni so ala sigigi na Égypte, ala hunda na Nzapa ti tene lo zia mbeni zo gbia na ndo ti ala, tongana ti amara so angoro ala so ayeke apaïen (1 Sam. 8:5). Me, na ngoi ti komandema ti David, a sigigi polele so Jéhovah angbâ lani Gbia.

14 David ayô arche ti mbele lo gue na ni na Jérusalem. A yeke lani mbeni ngoi ti ngia. Na ngoi ni, aLévite ahe mbeni bia ti gonda  na Jéhovah, na yâ ti bia ni ala tene kpengba tënë so ayeke na 1 Chronique 16:31 so atene: “I fa tënë na popo ti amara, i tene, L’Éternel akomande [wala “Jéhovah aga Gbia awe,” FD]!” Me teti so Jéhovah ayeke Gbia ti lakue lakue, na lege wa la lo ga Gbia na ngoi ni so? Jéhovah aga Gbia na lege so na ambeni ngoi lo sara mbeni ye ti fa so lo la lo komande wala lo mû mbeni zo ti sara kua na iri ti lo. A yeke kota ye ti hinga so Jéhovah aga Gbia na lege so. Kozo ti tene David akui, Jéhovah atene na lo atene fade komandema ti lo ayeke ngbâ lakue lakue, lo tene: “Fade Mbi sara si molenge ti mo, so asigigi na yâ ti mo, aga gbia na peko ti mo, na fade Mbi sara si royaume ti lo aga nzoni.” (2 Sam. 7:12, 13). Tënë so aga tâ tënë na ngoi so “hale”, wala molenge ti David abâ gigi ahon ngu 1000 na pekoni. Molenge ni so ayeke zo wa? Lawa la lo ga Gbia?

JÉHOVAH ASORO MBENI FINI GBIA

15, 16. Na ngoi wa la Nzapa asoro Jésus ti ga ande Gbia ti Royaume? Na ngoi so Jésus angbâ na sese, nyen la lo sara lani ndali ti Royaume so lo yeke ga ande Gbia ni?

15 Na ngu 29, Jean Wabatizengo azo afa tënë, a tene: “Royaume ti yayu aga nduru awe.” (Mat. 3:2). Na ngoi so Jean abatize lani Jésus, Jéhovah asoro Jésus ti ga Messie nga ti ga ande Gbia ti Royaume ti lo. Jéhovah afa na Jésus so lo yeke mbeni babâ so ayeke sara ye na ndoye na lege ti atënë so: “So ayeke Molenge ti mbi so mbi ndoye lo mingi, lo so bê ti mbi anzere na lo mingi.”—Mat. 3:17.

16 Jésus amû gloire na Babâ ti lo na lege ti kusala ti lo (Jean 17:4). Lo sara ni lani na lege ti fango tënë ti Royaume ti Nzapa (Luc 4:43). Lo fa même na adisciple ti lo ti sambela ti tene Royaume ti Nzapa aga (Mat. 6:10). Teti so Jésus ayeke Gbia so Nzapa asoro lo, a yeke na lege ni so lo tene na awato ti lo, lo tene: “Royaume ti Nzapa ayeke na popo ti ala.” (Luc 17:21). Na pekoni, na lakui kozo ti tene lo kui, Jésus ate ‘mbele ndali ti mbeni royaume’ na adisciple ti lo. So ti tene so ambeni disciple ti Jésus so ayeke be-ta-zo ayeke komande ande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti Nzapa.—Diko Luc 22:28-30.

17. Na lege wa Jésus akomanse ti komande na ngu 33? Me nyen la a lingbi Jésus aku ni?

17 Lawa la Jésus akomanse ti komande tongana Gbia ti Royaume ti Nzapa? Lo komande lani hio pëpe. Gi na ndade ni na peko ti midi, a fâ Jésus na adisciple ti lo akpe (Jean 16:32). Me, tongana ti so Jéhovah asara kozo, lo ngbâ lakue ti fa ngangu ti lo. Na lango ota ni, lo zingo Molenge ti lo na kuâ, nga na pentecôte ti ngu 33 Jésus akomanse ti komande na ndo ti congrégation ti aChrétien so asoro ala ti gue na yayu (aCol. 1:13). Me a lingbi Jésus aku ti tene a mû na lo ngangu ti komande na ndo ti sese kue tongana “hale” so amû zendo ti lo. Jéhovah atene na Molenge ti lo, a tene: “Mo duti na koti ti Mbi, juska Mbi sara si awato ti Mo aga mbata ti gere ti Mo.”—Ps. 110:1.

VORO GBIA TI LAKUE LAKUE

18, 19. Teti so Jéhovah abata lani awakua ti lo apusu e ti sara nyen?

18 Teti angu saki mingi, a-ange nga na azo ake komandema ti Jéhovah. Me Jéhovah azia lege ti duti Gbia ti dunia ape; lo ngbâ lakue Gbia. Teti so lo yeke nzoni Babâ, lo bata lani awakua ti lo so ayeke be-ta-zo nga lo bâ lege ti ala, azo tongana Noé, Abraham nga na David. Ye so apusu e ti mä yanga ti Gbia ti e nga ti ga nduru na lo.

19 Me e lingbi ti hunda tere ti e: Tongana nyen la Jéhovah aga Gbia na ngoi ti e laso? Tongana nyen la e lingbi ti duti awakua ti Jéhovah so ayeke be-ta-zo nga ti ga amolenge ti lo so alingbi kue na yâ ti sewa ti lo? Tongana e sambela ti tene Royaume ti Nzapa aga e yeke hunda nyen la? Article ti peko ayeke kiri tënë na ahundango ndo so.