Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Tapuaʻi iā Ieova le Tupu o le Vavau

Ia Tapuaʻi iā Ieova le Tupu o le Vavau

ʻIa iai i le Tupu o le vavau le viiga ma le mamalu e faavavau.’​—1 TIMO. 1:17.

1, 2. (a) O ai le “Tupu o le vavau,” ma aiseā e talafeagai ai lenā taʻu iā te ia? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) Aiseā ua tosina ai tagata i le pulega a Ieova?

E TOETOE 61 tausaga na pule ai le Tupu o Sobhuza II i Swaziland. E ui i le mataʻina o le mafai e se tupu ona pule i se taimi umi faapena, ae e iai se isi tupu e umi atu lona soifua nai lo o tagata. Ua faapea mai le Tusi Paia, o ia o le “Tupu o le vavau.” (1 Timo. 1:17) Ua faailoa mai e se tasi o faisalamo le suafa o lenei Pule Silisili Ese. Ua ia faapea mai: “O Ieova o le Tupu e faavavau, faavavau lava.”​—Sala. 10:16.

2 E lē tutusa le umi o le pulega a le Atua ma pulega faaletagata. Peitaʻi, o le auala e faia ai lana pulega ua tosina atu ai tagata iā te Ia. Na viviia le Atua e se tupu na pule i Isaraelu mo le silia i le 40 tausaga e faapea: “E alofa mutimutivale Ieova ma alofa fua, e telegese lona toʻasā ae e tele lona alofa faamaoni. Ua matuā faatumauina e Ieova lona nofoālii i le lagi, ua pule aoao foʻi lona malo i mea uma lava.” (Sala. 103:8, 19) E lē gata o Ieova o lo tatou Tupu, ae o ia foʻi o lo tatou Tamā faalelagi. O lea, ua lāgā ai ni fesili se lua: (1) O le ā le auala ua avea ai Ieova ma Tamā? (2) Na faapefea ona gaoioi Ieova o se Tupu talu mai le fouvalega i Etena? O tali i nei fesili o le a uunaʻia ai i tatou e faalatalata atu iā Ieova, ma tapuaʻi iā te ia ma o tatou lotoatoa.

UA FAAVAE E LE TUPU O LE VAVAU SE ʻAUAIGA I LE AOAO O MEA

3. O ai le sui muamua o le aiga o le Atua, ma o ai isi na foafoaina ma avea ma “atalii” o le Atua?

3 Maʻeu le fiafia o le finagalo o Ieova, ina ua māeʻa ona ia foafoaina lona Atalii pele e toʻatasi! E leʻi feutagaʻi le Atua ma lona Alo ulumatua e pei o se tagatānuu faatauvaa. Peitaʻi, sa Ia alofa iā te ia, ma la galulue faatasi i le foafoaina o isi foafoaga lelei atoatoa uma. (Kolo. 1:15-17) Na aofia ai agelu i na foafoaga lelei atoatoa. O i latou o “ana [Atua] auauna o loo faia lona finagalo.” O loo auauna ma le olioli agelu i le Atua, ma ua faamamaluina i latou i le taʻua o i latou o ona “atalii.” Ua avea agelu o se vaega o le ʻauaiga o le Atua i le aoao o mea.​—Sala. 103:20-22; Iopu 38:7.

4. Na faapefea ona aofia ai tagata i le ʻauaiga o le Atua?

4 Na faalautele e le Atua lona ʻauaiga i le aoao o mea, ina ua māeʻa ona ia foafoaina le lagi ma le lalolagi. Ina ua māeʻa ona ia saunia le lalolagi matagofie, ona faaiʻu lea o galuega o le foafoaga i le foafoaina o Atamu le uluaʻi tagata i Lona faatusa. (Kene. 1:26-28) Sa iā Ieova le aiā e faatalitalia ai Atamu e usitaʻi iā te ia, auā na ia foafoaina mea uma. I le avea ai o Ieova ma Tamā, sa ia aumaia ai faatonuga i se auala alofa ma agalelei. E leʻi faia foʻi e Ieova ni tulafono faasāsā naʻuā e taofiofia ai le saʻolotoga o tagata.​—Faitau le Kenese 2:15-17.

5. O le ā le faatulagaga na faia e le Atua ina ia mafai ai ona faatumulia le lalolagi i tagata?

5 E ese mai i pulega faaletagata, e maufaatuatuaina e Ieova ona tagatānuu, ma naunau e faasoa atu iā i latou isi tiute tauave. O se faaaʻoaʻoga, na ia tuuina atu iā Atamu le aiā e pulea ai meaola, faapea le tiute tauave faigatā o le faaigoaina o meaola. (Kene. 1:26; 2:19, 20) E leʻi foafoaina e Ieova se faitau miliona o tagata lelei atoatoa e nofoia le lalolagi. Peitaʻi, na ia filifili e foafoaina le fafine o Eva, e avea ma fesoasoani talafeagai mo Atamu. (Kene. 2:21, 22) Na tuuina e le Atua i le uluaʻi ulugalii le avanoa e faatumulia ai le lalolagi i a la fanau. O lea, sa leai se mea e taofia ai le faalautele atu o tuaoi o le Parataiso, ma faatumulia ai le lalolagi atoa. E pei o agelu i le lagi, sa mafai ona latou tapuaʻi i le Atua e faavavau i le avea ai o i latou o se vaega o lona ʻauaiga i le aoao o mea. Maʻeu se avanoa matagofie, faapea le faailoaga o le alofa o le Atua.

TEENA E FANAU FOUVALE LE TULAGA TAUTUPU O LE ATUA

6. (a) Na faapefea ona amata le fouvalega i le aiga o le Atua? (e) Aiseā e leʻi faapea ai na lē toe avea Ieova ma pule ona o le fouvalega i Etena?

6 E faanoanoa ona e leʻi filifili Atamu ma Eva e avea Ieova ma o la Pule. Nai lo o lea, na la filifili e mulimuli atu iā Satani le atalii fouvale o le Atua. (Kene. 3:1-6) O le vavaeese mai i le pule a le Atua na oo mai ai tigā, mafatiaga ma le oti iā i laʻua ma a la fanau. (Kene. 3:16-19; Roma 5:12) E leʻi toe iai ni tagatānuu usiusitaʻi o le Atua i le lalolagi i lenā taimi. Ae pe na faapea ai ua lē o toe iai le pule a le Atua i le lalolagi ma tagata? E leai. O lana pule na ia tuliesea ai Atamu ma Eva mai le faatoʻaga o Etena, ma faatulaga ni kerupi e leoleoina le faatoʻaga mai lo la toe foʻi atu i ai. (Kene. 3:23, 24) Peitaʻi ona o Ieova o se Tamā alofa, na ia faamautinoa ai o le a taunuu lona finagalo mo se ʻauaiga i le aoao o mea, lea e faia aʻe i agelu ma tagata usiusitaʻi. O lea, na ia folafola mai ai se “fanau” o le a aumaia le iʻuga iā Satani, ma aafiaga o le agasala a Atamu.​—Faitau le Kenese 3:15.

7, 8. (a) O le ā le leaga o le tulaga na iai le lalolagi i aso o Noa? (e) O ā fuafuaga na faia e Ieova e faamamā ai le lalolagi ma faasaoina ai tagata?

7 I senituri mulimuli ane, na iai nisi tane na filifili e faamaoni i le Atua, e aofia ai Apelu ma Enoka. Peitaʻi, na tetee le toʻatele o tagata i le avea o Ieova ma o latou Tamā ma Tupu. E oo mai i le vaitaimi o Noa, ua “tumu le lalolagi i faiga sauā.” (Kene. 6:11) Ae pe na faapea ai na lē toe pulea e le Atua mea na tutupu i le lalolagi? O le ā o loo taʻua i le Tusi Paia?

8 Ua faapea mai le Tusi Paia, na tuu atu e le Atua iā Noa faamatalaga ma faatonuga e fausia ai se vaa e faasaoina ai o ia ma lona aiga. Na faaalia foʻi le alofa o le Atua i tagata, ina ua ia tofia Noa e avea ma “lē e talaʻi le amiotonu.” (2 Pete. 2:5) O le feʻau a Noa, na aofia ai le valaaulia o tagata e faaalia le salamō, faapea lapataʻiga e faatatau i le mala na faaloloʻi ane. Peitaʻi, e leʻi ano i ai tagata. E tele tausaga o siʻomia Noa ma lona aiga i se lalolagi sauā ma faatumulia i faiga lē mamā. Na puipuia ma faamanuia e Ieova Noa ma lona aiga. Na aumaia e Ieova le iʻuga i tagata amioleaga ma agelu fouvale i le Lolo. O lea, na pulea lava e Ieova meafai i le lalolagi.​—Kene. 7:17-24.

Sa faaauau pea le tulaga tautupu o Ieova (Tagaʻi i le palakalafa 6, 8, 10, 12, 17)

LE TULAGA TAUTUPU O IEOVA INA UA MĀEʻA LE LOLO

9. O le ā le avanoa na tuuina atu e Ieova i tagata ina ua mavae le Lolo?

9 E mautinoa le lotofaafetai o Noa ma lona aiga i le tausiga ma le puipuiga a Ieova, ina ua ulufafo mai i le vaa. O lea, na fausia ai loa e Noa se fata faitaulaga ma ofo atu le taulaga e tapuaʻi ai iā Ieova. Na faamanuia e Ieova Noa ma lona aiga, ma avatu le faatonuga iā i latou “ia fanafanau ma ia matuā faatoʻateleina, ma ia tumu ai le lalolagi.” (Kene. 8:20–9:1) O lea, na toe maua ai e le fanau a tagata le avanoa e autasia ai i le tapuaʻiga, ma faatumulia ai le lalolagi.

10. (a) O fea ma na faapefea ona toe amata le fouvale i le Atua, ina ua māeʻa le Lolo? (e) O le ā na faia e Ieova e faamautinoa ai e taunuu lona finagalo?

10 E leʻi aveesea e le Lolo le tulaga lē lelei atoatoa, ma na tauivi ai pea tagata ma aafiaga lē vaaia mai iā Satani ma agelu fouvale. E leʻi umi lava ae amata ona toe fouvale tagata i le pule a le Atua. O se faaaʻoaʻoga, na tetee iā Ieova Nimarota o lē na tupuga mai iā Noa. E faamatalaina Nimarota “o se tulimanu malosi ma o sē e tetee iā Ieova.” Na ia fausia aai tetele e pei o Papelu, ma avea o ia lava ma tupu “i le atunuu o Senara.” (Kene. 10:8-12) O le ā na faia e le Tupu o le vavau i lenei tupu fouvale, na taumafai e taofia Lana fuafuaga ina ʻia tumu le lalolagi’? Na faafenuminumiaʻi e le Atua gagana a tagata, ma faataapeape ai tagatānuu a Nimarota i le “lalolagi atoa.” Na taapeape nei tagata ma ave a latou tapuaʻiga sesē, faapea le auala na faia ai a latou pulega.​—Kene. 11:1-9.

11. Na faapefea ona faaalia le faamaoni o Ieova i lana uō o Aperaamo?

11 E ui na tapuaʻi le toʻatele i atua sesē ina ua mavae le Lolo, ae na iai pea nisi tane faamaoni na latou faamamaluina le Atua. O se tasi o i latou o Aperaamo, na ia tuua se olaga sologa lelei i Uro, ae nofo i faleʻie mo le tele o tausaga. (Kene. 11:31; Epe. 11:8, 9) A o maumau solo Aperaamo, na siʻomia o ia e tupu na nonofo i aai malupuipuia. Peitaʻi, na puipuia e Ieova Aperaamo ma lona aiga. Na faapea mai se tasi faisalamo i le auala na puipuia ai e Ieova Aperaamo: ʻE leʻi tuuina atu e le Atua i se tagata e faoa a latou mea, ae na ia aʻoaʻia tupu ona o i latou.’ (Sala. 105:13, 14) O le faamaoni o Ieova i lana uō o Aperaamo, na ia folafola atu ai e faapea: “E tupuga mai iā te oe o tupu.”​—Kene. 17:6; Iako. 2:23.

12. Na faapefea ona faaalia e Ieova lana pule silisili ese i Aikupito, ma o le ā le aafiaga i ona tagata?

12 Na toe faailoa atu e le Atua iā Isaako ma Iakopo le folafolaga na ia faia iā Aperaamo, o le a Ia faamanuia iā i latou, ma o le a auala mai tupu i lo latou gafa. (Kene. 26:3-5; 35:11) Peitaʻi, na nofo pologa i Aikupito ē na tupuga mai iā Iakopo. Pe na faapea ai e leʻi faataunuu e Ieova lana folafolaga, ma ua lē toe iai sana pule i meafai i le lalolagi? E leai! Na faaalia le mana ma le pule a Ieova iā Farao i Lana taimi atofaina. Na faatuatua tagata Isaraelu iā Ieova, ma faasaoina ai i latou i se auala uigaese i le Sami Ulaula. O lea na manino mai ai, na avea pea Ieova ma Pule Silisili Ese i le aoao o mea ma o se Tamā alofa, ma na ia faaaogā lona mana e puipuia ai ona tagata.​—Faitau le Esoto 14:13, 14.

NA AVEA IEOVA MA TUPU I ISARAELU

13, 14. (a) O le ā na faailoa mai i le pese a tagata Isaraelu e faatatau i le tulaga o Ieova? (e) O le ā le folafolaga na faia e Ieova iā Tavita?

13 Na usuina e tagata Isaraelu se pese e viia ai Ieova, ina ua māeʻa ona faasaʻolotoina i latou mai i Aikupito. O loo faamauina lenā pese i le Esoto mataupu e 15, ae o loo taʻua i le fuaiupu e 18 le faalauiloaga lenei: ʻE pule Ieova o se tupu e faavavau faavavau lava.’ Na avea Ieova ma Tupu i lenā nuu fou. (Teu. 33:5) Peitaʻi, e leʻi faamalieina ai tagata i le avea o Ieova ma o latou Pule, ona e lē vaaia o Ia. Ina ua mavae le 400 tausaga talu ona latou tuua Aikupito, ona latou talosaga lea i le Atua e faia so latou tupu faaletagata, e pei foʻi o isi atunuu faapaupau na siʻomia ai i latou. (1 Samu. 8:5) E ui i lea, na avea pea Ieova ma o latou Tupu, ma na faamaonia lenā vala i le taimi o le pulega a Tavita, le tupu lona lua o Isaraelu.

14 Na aumaia e Tavita le atolaau o le feagaiga i Ierusalema. I lenā aso fiafia, na usuina ai e le ʻau sa Levī se pese o viiga e aofia ai faaupuga o loo i le 1 Nofoaiga a Tupu 16:31: “Ia latou fai atu i nuu, ʻUa fai Ieova ma tupu!’” Atonu e faapea mai nisi, ʻNa faapefea ona faatoʻā fai Ieova ma Tupu i lenā taimi, pe afai o ia o le Tupu o le vavau?’ Na fai Ieova ma Tupu ina ua ia faaaogā lana pule e tofia ai se tasi e faaataina mai o ia. E tāua tele lo tatou malamalama i lea vala o le pulega a Ieova. A o leʻi maliu Tavita, na folafola atu e Ieova iā te ia o le a tumau e faavavau lana pulega: “Ou te faatūina se tasi o lau fanau pe a mavae atu oe, o lē e fanau mai i lou manava, ou te matuā faatumauina lona malo.” (2 Samu. 7:12, 13) Na faatoʻā aliaʻe mai le “fanau” lenei a Tavita, ina ua mavae le silia i le 1,000 tausaga. O ai le fanau lenei a Tavita, ma o anafea na avea ai o ia ma Tupu?

UA TOFIA E IEOVA SE TUPU FOU

15, 16. O anafea na faauuina ai Iesu e avea ma Tupu i le lumanaʻi, ma o ā faatulagaga na ia faia a o iai i le lalolagi mo lana pulega?

15 I le 29 T.A., na amata ai ona talaʻi atu e Ioane le Papatiso “ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mata. 3:2) Ina ua papatisoina e Ioane Iesu, ona faauuina lea e Ieova Iesu e avea ma Mesia ma Tupu i le lumanaʻi i le Malo o le Atua. Na faaalia e Ieova lona alofa loloto i lona Alo i le faapea mai: “O loʻu Atalii pele lenā, o lē ua malie i ai loʻu loto.”​—Mata. 3:17.

16 Na faamamaluina e Iesu lona Tamā i lana faiva, ma na ia faia faapea e ala i le talaʻia atu o le Malo o le Atua. (Luka 4:43; Ioa. 17:4) Na aʻoaʻoina foʻi e Iesu ona soo ina ia tatalo ia oo mai le Malo. (Mata. 6:10) Ona o le a avea o ia ma Tupu, na talafeagai ai ona faapea atu Iesu i ē na tetee iā te ia: “O loo i lo outou lotolotoi le malo o le Atua.” (Luka 17:21) I le afiafi a o lumanaʻi lona maliu, na ia osia ai ma ona aposetolo le ʻfeagaiga mo se malo.’ Na ia tuuina atu ai i nisi o ona soo faamaoni le avanoa, e latou te pule faatasi ai i le Malo o le Atua.​—Faitau le Luka 22:28-30.

17. O le ā le auala na amata ona pule ai Iesu i le 33 T.A., ae o le ā na ia faatalitali ai pea?

17 E leʻi avea ai Iesu ma Tupu i le Malo o le Atua i lenā taimi. I le aoauli na sosoo ai, na fasiotia ai o ia ma taapeape ai ona soo. (Ioa. 16:32) Peitaʻi, e pei lava o taimi ua teʻa, na pulea lava e Ieova le tulaga o mea. Na ia faatūina lona Alo i le aso lona tolu. Ae i le Penetekoso 33 T.A., na faavae ai e Iesu se malo faaleagaga i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. (Kolo. 1:13) Peitaʻi, na ia faatalitali pea seʻia oo ina mauaina le pule uma i le lalolagi, i le avea ai o ia ma “fanau” folafolaina. Na faapea atu Ieova i lona Alo: “Ia e nofo i loʻu itu taumatau seʻia ou faia ou fili ma mea e tū ai ou vae.”​—Sala. 110:1.

IA TAPUAʻIA LE TUPU O LE VAVAU

18, 19. O le ā ua uunaʻia i tatou e fai, ma o le ā o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

18 Ua faitau afe tausaga talu ona luʻia le tulaga tautupu o Ieova i le lagi ma le lalolagi. Peitaʻi, e leʻi tuulafoaʻia e Ieova lana pule silisili ese, ma na ia pulea lava le tulaga o mea. I le avea ai o Ieova ma Tamā alofa, na ia puipuia ma tausia ai ana auauna faamaoni e pei o Noa, Aperaamo ma Tavita. Pe e lē uunaʻia ai ea i tatou e gauaʻi atu i lo tatou Tupu, ma mafuta vavalalata atu iā te ia?

19 Ia tatou fesili ifo: Ua faapefea ona avea Ieova ma Tupu i o tatou aso? E faapefea ona avea i tatou ma tagatānuu faamaoni o le Malo o le Atua, ma fanau lelei atoatoa i le ʻauaiga o le Atua i le aoao o mea? O le ā e uiga i ai lo tatou tatalo i le Malo o le Atua ina ia oo mai? O le a taliina na fesili i le mataupu o sosoo mai.