Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Mwaki 100 me Loc pa Ker-ri​—Gudi Nining?

Mwaki 100 me Loc pa Ker-ri​—Gudi Nining?

“Ticci ducu ma itiyo bedo me aura, dok gidito, ai Rwot Lubanga, . . . Kabaka ma iloyo rok ducu!”​—YABO 15:3.

1, 2. Gin ango ma Ker pa Lubanga bitimone, dok pingo watwero bedo ki gen ni Ker-ri wang ma obino?

 I KARE me cwir i mwaka 31 K.M., Yecu obedo i wi got macok ki Karpenaum kun pwonyo lulub kore me lega ni, “Ker meri obin.” (Mat. 6:10) I kareni, dano mapol gitye ki akalakala ka Ker-ri bibino ada. Ento, wan watye ki gen ni legawa ma walego ki cwinywa ducu ni Ker pa Lubanga obin-ni kibigamone.

2 Jehovah bitic ki Ker-re me ribo jo me ode ma i polo ki lobo. Yub pa Jehovah wang ma ocobbe. (Ic. 55:10, 11) Ki lok ada, Jehovah dong tye ka loc macalo Kabaka i kareni! Jami me yomcwiny mutimme pi mwaki 100 mukato angec ginyuto man ka maleng. Lubanga tye ka timo tic madito ki dok me aura pi jone ma lugen . (Jek. 14:9; Yabo 15:3) Ento, kadi bed ni Jehovah odoko Kabaka, man pe rom ki bino pa Ker pa Lubanga ma Yecu Kricito opwonyowa me lega pire-ni. Jami aryo magi gipat nining, dok gigudowa nining?

KABAKA MA JEHOVAH OCIMO-NI OERO TIC MAGWAR

3. (a) Awene ma Yecu odoko Kabaka, dok kikwene? (b) Itwero mokone nining ni Ker-ri ocako loc i 1914? (Nen lok ma itere piny.)

3 Ma pud odong i kine ka mwaki 20 me romo 1900, jo pa Lubanga gucako niang lok pa lanebi Daniel ma kicoyo mwaki 2,500 angec, ma wacci: “I kare pa luker meno Lubanga me polo biketo ker mukene ma ri nakanaka ma pe gitwero balone. (Dan. 2:44) Pi mwaki mapol, Lutino Kwan me Baibul gubedo ka titone ni mwaka 1914 bibedo mwaka ma pire tek adada. Dano mapol i kare meno, onongo gitye ki gen madit pi anyim. Lacoc mo acel owaco ni: “I 1914, lobo onongo tye ki gen matek kacel ki anyim mamwonya.” Ento, lok pa lunebi me Baibul ocobbe i mwaka meno i kare ma Lweny me I me Wi Lobo ocakke. Kec, oyengyeng, two mapat pat ki dong cobbe pa lok pa lunebi mukene omoko atir ni Yecu Kricito ocako loc macalo Kabaka me Ker pa Lubanga i 1914. * Jehovah odoko Kabaka i yo mukene i kare ma oketo Wode me bedo Kabaka ma loyo Ker-re!

4. Gin ango ma Yecu okwongo timone i kare ma odoko Kabaka, dok i ngeye en oloko tamme i kom angagi?

4 Gin me acel ma Kabaka manyen-ni otimo aye me tugo lweny i kom Catan, Lamone Madit pa Wonne. Yecu ki lumalaikane gubolo Larac-ci kacel ki jogine woko ki i polo. Man okelo yomcwiny madit i polo ento can malit atika onongo bibedo i lobo. (Kwan Niyabo 12:7-9, 12.) I ngeye, Kabaka oloko tamme i kom jone me lobo wek elonygi, epwonygi, dok eyubgi me timo miti pa Lubanga. Kong dong wanenu kit ma guweko kwede lanen maber piwa pienni gubedo luwiny dok gujolo tira pa Yecu.

KABAKA MA LOYO KER PA LUBANGA LONYO JONE MA LUGEN

5. Lonye ango ma otimme i 1914 me o i acakki me 1919?

5 I kare ma Kabaka ma kiketo-ni otyeko ryemo Catan ki jogine ki i polo, Jehovah oweko Yecu ongiyo ki dok olonyo lulub kore me lobo. Lanebi Malaki otito ni man obedo lonye i yo me cwiny. (Mal. 3:1-3) Lok me tekwaro nyuto ni meno otimme i 1914 me o i acakki me 1919. * Pire tek ni omyero wabed jo maleng ka ce wamito bedo i kin jo me ot pa Jehovah. (1 Pet. 1:15, 16) Omyero wagwokke ki dini goba nyo rwako wiwa i lok me wibye me loboni.

6. Kipoko cam me cwiny nining, dok pingo pire tek?

6 I ngeye, Yecu otiyo ki twerone me loc macalo kabaka me cimo “lagwok ot ma lagen dok maryek.” Lagwok ot man onongo bipoko cam me cwiny kare ki kare bot jo ducu ma gitye “lwak acel” i te gwok pa Yecu. (Mat. 24:45-47; Jon 10:16) Cakke i mwaka 1919, gurup matidi pa jo ma kiwirogi gubedo ka tiyo tic matek me pito “dano ducu” ma gibedo i ot pa Kricito. Cam me cwiny mapol ata ma lagwok ot ma lagen miyo-ni konyo me dongo niyewa. Konyowa bene me bedo leng i yo me cwiny, i kwowa, i tamwa ki dong komwa. Cam me cwiny-nyi bene pwonyowa dok weko walungo wiwa i tic ma pire tek ma kitye ka timone i kareni i twok lobo ducu-ni. Tika icamo cam me cwiny-nyi kare ki kare?

KABAKA PWONYO JONE ME TITO KWENA I WI LOBO DUCU

7. Tic ango ma pire tek ma Yecu ocako i kare ma en tye i lobo, dok onongo bimedde wa awene?

7 I kare ma Yecu ocako ticce me pwony i lobo, en owaco ni: “Myero atit lok me kwena maber me ker pa Lubanga i gang mukene bene, pien giora pi lok man.” (Luka 4:43) Pi mwaka adek ki nucu, tic me pwony-nyi obedo gin ma pire tek loyo bot Yecu. En ociko lupwonnyene ni: “I kare ma wutye ka wot wutit lok kun wuwaco ni, ‘Ker me polo dong onyiko cok.’” (Mat. 10:7) I nge cerre, Yecu owaco ni lulub kore gibitito kwena man “wa i agikki lobo ducu.” (Tic 1:8) En ocikke botgi ni en kikome aye ebiteno kor tic man ma pire tek-ki nio wa i karewa ni.​—Mat. 28:19, 20.

8. Kabaka me Ker-ri ocuko cwiny lulub kore ma i lobo me tito kwena nining?

8 Nicakke i 1919 cito kwede anyim, “kwena maber me ker pa Lubanga” onongo kwako jami manyen. (Mat. 24:14) Kabaka onongo dong tye ka loc i polo, dok en oguro kacel gurup matidi pa jo ma kilonyogi i lobo kany. Gin gujolo ki cinggi apar lok ma Yecu owaco ni: Wutit kwena maber me Ker pa Lubanga ma dong ocako loc-ci i twok lobo ducu! (Tic 10:42) Me lapore, i Sektemba 1922, cokcok dano 20,000 ma gicwako Ker-ri gubedo tye i gure madit ma kwako lobbe ducu i Cedar Point, Ohio, U.S.A. Go kong yomcwiny ma obedo tye i kare ma Omego Rutherford omiyo pwony ma wiye tye ni “Ker-ri.” I ngeye owaco ni: “Wunen Kabaka dong tye ka loc! Wun aye luwange. Pi meno wutit, wutit, wutit pi Kabaka ki pi Ker-re.” Dano alip aryo ma gubedo tye i gure meno gudok i lok man kun ginywako i pwonyo dano i ot ki ot wa i kabedo ma tye mairo 45 (kilo mita 72). Omego mo acel owaco ni: “Wiya pe biwil matwal kit ma kicuko kwede cwinywa ni watit pi Ker-ri ki bene mit kom pa jo ma gubedo tye i gure meno.” En keken aye pe obedo ki tam man.

9, 10. (a) Yub ango ma kiketo me pwonyo lutit kwena me Ker-ri? (b) Pwonnye ma kit man okonyi nining?

9 I 1922, onongo dong tye lutit kwena me Ker-ri makato 17,000 i lobbe 58 kulu. Kadi bed kumeno, onongo gimito pwonnye. I cencwari me acel, Kabaka ma kicimo-ni omiyo tira matir i kom gin ma myero kipwony, ka ma myero kipwony iye, ki dong kit ma myero kipwony kwede. (Mat. 10:5-7; Luka 9:1-6; 10:1-11) I kareni bene, Yecu tye ka nenone ni jo ducu ma ginywako i tito pi Ker-ri gunongo pwony kacel ki jami tic ducu ma mitte wek ticgi onyak nyige. (2 Tem. 3:17) I kacokke ducu, Yecu tye ka pwonyo jone me tito kwena. Yo acel ma en pwonyogi kwede aye Cukul me Tiokraci, ma tye i kacokke makato 111,000 i twok lobo ducu. Cukul man tye ka konyo lutit kwena makato milion abiro kulu me tito kwena ki dok pwonyo dano i yo ma gudo cwiny ‘jo ducu.’​—Kwan 1 Jo Korint 9:20-23.

10 Medo i kom Cukul me Tiokraci, cukul mukene bene kicakogi me pwonyo luelda me kacokke, lupainia, omege ma wigi nono, jo Munyomme, lumemba me Komitti me Jang Gang Kal ki Mongi, luneno ma giwoto awota ki mongi, ki dong lumiconari. * Lutino kwan ma gubedo i kilaci mo acel me Cukul me Baibul pi Jo Munyomme gunyuto yomcwinygi pi cukul man kun giwaco ni: “Pwony ma wanongo ki i cukul-li odongo marwa pi Jehovah dok watye atera me konyo jo mukene.”

11. Pingo lutit kwena me Ker-ri gitye ka medde anyim ki tito kwena kadi bed ni Catan unogi?

11 Catan tye ka neno ticwa me tito kwena me Ker-ri ki dok pwonyo dano. En tye ka tute matek me gengo tic me tito kwena me Ker-ri kun lwenyo atir atir nyo i yo me diro. Ento, tute pa lamonewa-ni pe nyako nyige. Jehovah oketo Wode obedo “malo, loyo kit loc ducu ma tye i polo, ki nying mo ma oywek i lobo.” (Ep. 1:20-22) Macalo Kabaka, Yecu tiyo ki twerone me gwoko ki dok tiro lupwonnyene wek miti pa Wonne otimme. * Kitye ka tito kwena maber-ri, dok dano milion mapol ata ma cwinygi atir kitye ka pwonyogi me woro Jehovah. Pud dong watye ki twon mot madit ya me nywako i tic man ma pire tek-ki!

KABAKA YUBO JONE PI TIC MAPOL

12. Tit kong alokaloka mogo ma otimme i dul pa Jehovah nicakke ma kiket kwede Ker-ri.

12 Nicakke ma kiket kwede Ker pa Lubanga i 1914, Yecu otimo alokaloka i kit ma lutic pa Lubanga myero guyubbe kwede me timo miti pa Wonne. (Kwan Icaya 60:17.) I 1919, kicimo i kacokke ducu dairekta ma neno wi tic me pwony. I 1927, kiketo yub me pwonyo dano i ot ki ot i Ceng Cabit ducu. I 1931, jo pa Jehovah gucako tic ki nying me Lucaden pa Jehovah, ma kikwanyo ki i Ginacoya dok man ocuko cwinygi me tiyo tic mapol. (Ic. 43:10-12) I 1938, kiweko bolo kwir me yero luelda ci dong kicako cimogi acima. I 1972, tic me doro kacokke kimiyo bot gurup pa luelda ma ka omego acel keken. Kicuko cwiny luelda ki lukony kor tic ducu me bedo atera me kwayo romi me kacokke. (1 Pet. 5:2) I 1976, kipoko Lukiko Madit i komitti abicel me neno tic me Ker-ri i wi lobo ducu. Rwatte tutwal me wacone ni Kabaka ma Jehovah ocimo-ni obedo ka yubo jo ma gitye i te locce motmot ma lubbe ki miti pa Lubanga.

13. Jami ma Ker-ri dong otimo pi mwaki 100 ogudo kwoni nining?

13 Tam kong i kom gin ma Kabaka me Ker-ri obedo ka timone pi mwaki 100 nicakke ma en ocako kwede loc. En olonyo jo ma kilwongogi ki nying Jehovah. En bene otelo tic me tito kwena maber me Ker-ri i lobbe 239 dok opwonyo dano milion mapol ata i kit me woro Jehovah. En onoto jone makato milion abiro kulu, kun ngat acel acel mine kene me timo miti pa Wonne. (Jab. 110:3) Ada, Jehovah otimo jami madito ki me aura kun tiyo ki Kabaka ma loyo Ker-re. Ki bene, jami mabeco ma pud dong yomo cwiny loyo tye i anyim!

MOT MA KER PA MECIYA BIKELONE I ANYIM

14. (a) Ngo ma nongo watye ka kwayo ki bot Lubanga ka walego ni: “Ker meri obin”? (b) Ginacoyawa me mwaka 2014 waco ningo, dok pingo rwatte adada?

14 Kadi bed ni Jehovah oketo Wode Yecu Kricito me bedo Kabaka ma loyo Ker-re i 1914, man pe gamo ki pete tere ducu lega ma walego ni, “Ker meri obin.” (Mat. 6:10) Baibul otito wacon ni Yecu ‘bibedo ka loc i dye lukworre.’ (Jab. 110:2) Gamente pa dano i te loc pa Catan-ni pud gujemo i kom Ker-ri. Ka walego ni Ker pa Lubanga obin, ci nongo watye ka kwayo Lubanga ni Kabaka ma loyo Ker-re kacel ki jo ma en loyo kwedgi gujwer loc pa dano dok gukwany jo ma gijemo i kom Ker-ri. Lok man kitito i Daniel 2:44 ma waco ni Ker pa Lubanga “bituro ker magi ducu ngido woko matitino.” Ker-ri bijwero gamente ducu ma gubedo lumone me Ker-ri. (Yabo 6:1, 2; 13:1-18; 19:11-21) Man bitimme cokcok-ki. Ker pa Lubanga dong orii pi mwaki 100 kulu nicakke ma kiket kwede i polo. Man pud dong rwatte adada ki ginacoyawa me mwaka 2014, ma kikwanyo ki i Matayo 6:10, ma waco ni: “Ker meri obin.”

Ginacoyawa me mwaka 2014: “Ker Meri Obin.”​—Matayo 6:10

15, 16. (a) Jami mamwonya macalo mene ma bitimme i Mwaka Alip Acel me Loc pa Kricito? (b) Ngo ma Yecu bitimone i agikki me locce macalo Kabaka me Ker-ri, dok meno bikelo adwogi ango ma lubbe ki yub pa Jehovah pi cwecce?

15 Ka dong Kabaka me Ker-ri otyeko lumone pa Lubanga, en bibolo Catan ki jogine i bur ma tere pe gik pi mwaki alip acel. (Yabo 20:1-3) Pien Catan ki jogine nongo dong gipe, Ker-ri biweko dano ginongo adwogi maber ki i ginkok pa Yecu dok bijwayo bal ma Adam okelo-ni. Yecu, ma tye Kabaka-ni, bicero dano milion mapol ma gitye i lyel dok biweko kipwonyogi ki lok madok i kom Jehovah. (Yabo 20:12, 13) Lobo ducu bidoko paradic calo poto me Eden. Dano ducu ma lugen gibibedo labongo roc.

16 I agikki me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito, Kabaka ma loyo Ker-ri nongo dong ocobo yub pa Jehovah. I ngeye, Yecu bimiyo Ker-ri i cing Wonne. (Kwan 1 Jo Korint 15:24-28.) Pe dong bimitte ni ngat mo okub kin Jehovah ki lutinone ma i lobo. Lumalaika ducu pa Lubanga ma i polo kacel ki lutinone ma i lobo gibiribbe ki Wongi kun gibedo jo me ode.

17. Ngo ma imoko tammi me timone ma lubbe ki Ker-ri?

17 Jami me yomcwiny ma gubedo ka timme pi mwaki 100 ma Ker-ri obedo ka loc-ci miniwa gen ni Jehovah aye pud loyo jami ducu ki dok ni yubbe pi lobo wang ma ocobbe. Wamedde wunu kibedo lugen bote kun watito pi Kabaka ki pi Kerre. Watimo man ki gen madit ni cokcok-ki Jehovah bigamo lega ma walego ki cwinywa ducu ni: “Ker meri obin.”

^ para. 10 Nen Watchtower me Sektemba 15, 2012, pot karatac 13-17, “Cukul pa Lukricitayo​—Lanyut me Mar pa Jehovah.”

^ para. 11 Me labolle, ma lubbe ki loyo kot ma otimme i lobbe mapat pat, nen Watchtower me Decemba 1, 1998, pot karatac 19-22.