Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi sʼa xtio, kui chjoéjion xi ndatjín

Jon xi sʼa xtio, kui chjoéjion xi ndatjín

“Katabʼasjengʼa je jaʼaínle Jeobá [xi sʼa xti].” (SAL. 148:12, 13)

1. Jmé kjoatsjoa xi tjíosokó kʼale je xi sʼa xti.

JE NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi nʼio tjínle kjoandosin. Nʼio nkjín miyón chjota xi kʼoasʼin je Jeobá jetjíobʼétsʼoale ngakjijnda naxinandáyʼai (Apoc. 7:9, 10). Nʼio nkjín je xi sʼa xti xi nʼio tse kjoatsjoa tjíosokóle nga kʼoasʼin tjíobinyakao je chjota nga katabe jmeni xi tso je Biblia kʼoa nga katabitjontjaile yaole (Apoc. 22:17). Tjínkʼa xti xi tjíotsjoá estudio kʼoa tjíobinyakao chjota nga tjíosíndaya yaole. Kʼoati tjío xi ñaki kao kjoatsjoa tjíotsoyason je énnda chjotse ya ʼnde jñani kjaʼaí én nokjoa (Sal. 110:3; Is. 52:7). Je xá xi tísʼín je naxinandále Jeobá nʼio tse kjoatsjoa tje̱nkao. Jon xi sʼa xtio, jósʼin nga ngisasa nda si̱tjoson je xá jebi.

2. Jméni xi bakóyaná je choa̱le Timoteo kʼianga je Jeobá tsjoále xá je xi sʼa xti. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

2 Koaan kui chjoéjin ndʼaibi je xi koasenkaoli nichxin xi nroaján nga ngisasa nda si̱xálai je Niná. Tikjaʼaitsjenlai je Timoteo, xi ya naxinandá Listra tsakʼejna. Kui xi ndatjín kiskoejin xi tsakasenkao kʼianga jekoanjchínga. Kʼoa kanla nóle nga misionero koan (Hech. 16:1-3). Tojngo jao sála jaʼato kʼianga je pastro Pablo kisikasén je Timoteo ya jtín xi kisʼejna ya Tesalónica jñani nga nʼio kitjenngike chjota je chjotale Cristo. Je pastro Pablo kuinga kisikʼéjnasíni je jtín jebi nga nʼio kitjenngike chjota, tonga be nga je Timoteo koa̱nle sinʼiojin je ndsʼe̱ kuinga je kisikasénsíni (Hech. 17:5-15; 1 Tes. 3:1, 2, 6). A fiya jkui jokoanle je Timoteo kʼianga kʼoatsakʼinle nga ya koai.

JE XI NʼIO TJÍNLE KJOANDOSIN XI KOA̱N SʼIAIN

3. 1) Jméni xi ngisa nʼio chjíle xi koa̱n chjoéjin. 2) Kʼiáni nga koa̱n kʼoasʼiain.

3 Kʼianga sʼa xtiaa machjénní nga kui chjoéjiaan je xi nʼio tjínle kjoandosin. Tonga je xi ngisa nʼio chjíle xi chjoéjiaan kuinga je Jeobá si̱xálee. Kʼiáni nga koa̱n si̱xálee je Niná. Je Jeobá itso: “Tikjaʼaitsjain [...] nga sʼa xtisai, tʼatsʼe je xi kisindali” (Ecl. 12:1). Kʼoa jósʼin nga koa̱n si̱kjaʼaitsjain je Jeobá. Kʼiaa nga kao ngayeje ni̱ma̱li si̱xálai (Deut. 10:12). Kui jebi xi ngisa nʼio chjíle xi koa̱n sʼiain, nga̱ kui xi koasenkaoli jme ndiaa xi kʼuínyai ngantsjai (Sal. 71:5).

4. Jméni xi kʼoati nʼio chjíle xi chjoéjin xi kʼoati kʼoetʼale josʼin tinixálai Niná.

4 Josʼin nga meli kuijnai nichxin xi nroaján ali tsa tokuijin nga Niná si̱xálai, kʼoati tjíosa jmeni xi chjoéjin. Tobʼelañá, tjínneli chjoéjin jósʼin kuijnyíʼai yaoli, tjínneli chjoéjin tsa meli kuixain kʼoa tsa mai kʼoa kʼoati tjínneli chjoéjin ʼyáni xi kuixankoai. Ningalani nʼio chjíle ngayeje jebi, tonga je xi títjon machjén nga sʼiain kuinga je Jeobá si̱xálai kao ngayeje ni̱ma̱li (Deut. 30:19, 20). Ánni. Kuinga kʼoati ya majngokao je xi jekanikʼaxkiaa. Kʼiatsa meli kuixain kʼoa tsa mai kʼoa kao jmeni xá xi sʼiain kʼoati kʼoetʼale josʼin tinixálai Niná (Tingósonkoai Lucas 14:16-20). Kʼiatsa meli nga Niná si̱xálai kʼoati kui xi kuitsoni ʼyani xi kuixankoai kʼoa jme xá xi chjoéjin. Kuinga machjénsíni nga kui títjon chjoéjin xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin (Filip. 1:10TNM).

JMÉNI XI SʼIAIN NGA SʼA XTI

5, 6. Tʼeyanajmí tʼatsʼe jngo ndsʼee xi bakó nga nʼio tse kjoanda tje̱nkao nga kui chjoejiaan xi ngisa ndatjín.

5 Kʼianga jekʼoakabʼai tokuin nga Niná si̱xálai, chjónangilai yaoli jméni xi mele je Niná nga sʼiain kʼoa chjoéjin jósʼin meli nga si̱xálai. Jngo ndsʼee xi Japón tsʼe i kitso: “Kʼianga sʼa teño nóna jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín kitjo̱koa nga tsangínkʼinyasuinjin kʼoa tsabe nga tsín tsjoa sʼena nga xinyasoan. Kʼoa ngasin nganda i̱ kitsona: Ji Yuichiro, tosa tʼinni niʼyali. Tijnai kʼoa tikjaʼaitsjenjin jme kjoanda xi títsjoáli Jeobá. Kʼoakisʼian jokitsona je ndsʼee. Nkjín nichxin nga kʼoakisʼian kʼoa tsakʼetsʼoakaonile Jeobá. Tobijbi tsʼantjaiya kjoafaʼaitsjenna kʼoa chan koantsjoake̱ nga kisixále je Jeobá. Kʼoa nga nʼio tsjoake̱ nga bʼexkia tʼatsʼe xi misionero sʼin tjíosíxá chan kisikjaʼaitsjen nga ngisa tse sixále Niná”.

6 Je Yuichiro itsosa: “Tosa kʼoatsakʼe tokoan nga kui skoéjian jmeni xi koasenkaona nga kjaʼaí naxinandá kjuísixále Jeobá. Tobʼelañá, én inglés kiskotʼaya. Kʼianga jekitjoa skuela tochoa ora kisixá nga xki̱ xomana, inglés kixinya ánni nga koan precursor sʼin kisixásíña. Kʼianga kan nóna kui kiskotʼaya je én mongol. Kʼoa xijekoan, jngo jtín xi tsʼe én mongol kisixatʼa. Kʼoa xi koanni jao nó nga nó 2007 i kinroa i̱ Mongolia. Kʼianga kitjoxinyasoan kao je ndsʼee xi precursor ma tsaʼbeña nga nʼio nkjín chjota xi mele nga skoe̱ tʼatsʼe Niná, kʼoa koanmena nga i̱ koatejna, kuinga ki ijngokʼasíña Japón nga koa̱n i̱ kjuinroa i̱ Mongolia. Precursor sʼin tisixá i̱ Mongolia tje̱n nó 2008. Ñʼai chon ibi tonga nʼio nkjín chjota xi tjíonrʼoé je énnda chjotse, kʼoa an tibasenkoa nga tjíosíchriantʼale Jeobá. Ñaki tjínjngo tokoan nga kui xi ngisa ndatjín kiskoejian”.

7. 1) Jméni xi ñásoa chjoéjiaan. 2) Jmé choa̱ xi tsakʼéjnaná Moisés.

7 Nga jngó jngóní je testigole Jeobá xi kuitsoni jmeni xi mele sʼin (Jos. 24:15). Alikui koa̱n nga jin kʼoakʼuínlaijin tsa kuixain kʼoa tsa mai, kʼoati tsín jin kʼoakʼuínlaijin ʼya xi kuixankoai, kʼoa tsakuije̱ jme xá xi kuijnyí. A kui xá chjoéjin xi tsín nʼio tse kjoachjine machjénle. Jon ndsʼe xi sʼa xtio, tjínkʼa xi ya tiyo ya jñani nʼio ma̱ chon; kʼoa tjínkʼa xi ya tiyo ya ciudad, jñani nga tjín xá. Kjaʼaí kjaʼaí kjoaon, kjaʼaí kjaʼaí kji tje̱n bichó nganʼiono jmeni xi nʼiao, kjaʼaí kjaʼaí kji tje̱n bichó kjoafaʼaitsjenno, kjaʼaí kjaʼaínile xi mandosinno, kʼoa kjaʼaí kjaʼaínile xi meno kuichotjenngio tʼatsʼe Niná. Tsakui nichxin kʼoati mao jokoan je xti israelita xi ya tsakatio ya naxinandá Egipto. Tobʼelañá, je Moisés nʼio tse kjoanda kisʼele ya jña tíbatéxoma je rey, kʼoa je xti xi ngikʼa to choʼnda sʼin tsakatio (Éx. 1:13, 14; Hech. 7:21, 22). Joni tsa jon, kʼoati nʼio chjíle nichxin nga tsakatio (Éx. 19:4-6). Kʼoa nga jngó jngó tjínnele kiskoejin tsa je Jeobá sixále kao ngayeje ni̱ma̱le. Je Moisés kui kiskoejin xi ngisasa chjíle (tʼexkiai Hebreos 11:24-27).

8. Jméni xi koasenkao je xi sʼa xti nga kui skoéjin je xi ndatjín.

8 Jé Jeobá koasenkaoli nga kui chjoéjin jmeni xi ndatjín. Tsjoáli kjoafaʼaitsjen xi koa̱nchjénli (Sal. 32:8). Xi ijngosani, kʼoati koasenkaoli je xijcháli kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín josʼin koa̱n si̱chjain kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia (Prov. 1:8, 9). Janla kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia kataʼyaa, xi koasenkaoli nga kui chjoéjin xi ndatjín.

JAN KJOAFAʼAITSJEN XI FAʼAITʼA BIBLIA XI NʼIO KOASENKAOLI

9. 1) Jósʼin bakóná kjoaxkóntokon je Jeobá. 2) Jméni xi koa̱n sʼin xi kui títjon síkʼéjna xi tʼatsʼe Niná.

9Kui títjon tjasjai je kjoatéxomale Niná kao kjoakixile (tʼexkiai Mateo 6:19-21, 24-26, 31-34). Je Jeobá bakóli kjoaxkóntokon kʼianga tsjoáʼndeli nga ji chjoéjin josʼin si̱chjain nichxinli. Alikui je kʼoatsoli jotjín ora kʼuínyasuin nga sʼa xti. Tonga je Jesús kʼoasʼin tsakakóyaná nga kui títjon si̱kʼéjnaa je xále Niná. Kʼiatsa kʼoasʼiain, nʼio nkjín koya josʼin koa̱n koakui nga tsjoachai je Niná, nga mandosinli xi ngikʼa kʼoa nga bʼailai kjoanda je Niná tʼatsʼe kjoachoya xi títsjoáli nga koa̱n kuijnai tokʼia saʼndani. Kʼianga kui nikjaʼaitsjain xi tʼatsʼe kjoabixan kʼoa tsa tʼatsʼe xá, a kui ngisa ʼmini xi tʼatsʼe Niná tikʼoajinni je tsojmi xi tjín sonʼnde.

10. Jméni xi tsjoa tsakáya kon je Jesús kʼoa jméni xi kʼoati tsjoa koaya tokuin tsanda ji.

10Tsjoa sʼe̱ tokuin nga si̱xálai xi ngikʼa (tʼexkiai Hechos 20:20, 21, 24, 35). Je Jesús ñaki nda tsakakóya kjoafaʼaitsjen jebi. Nʼio tsjoa kisʼe kon nga kui kʼoakisʼin josʼin nga mele je Nʼaile ʼndele nga kui kʼoakisʼin josʼin nga mele je. Kʼoati tsjoa kisʼele nga kinrʼoé énnda chjotse je chjota xi ndʼé kisatio kon (Luc. 10:21; Juan 4:34). Tsakui nichxin kʼoati jeʼyai jokji tsjoa sʼe tokoán kʼianga binyakoaa je chjota. Kʼiatsa kuenta sʼiain je kjoafaʼaitsjen xi tsakakóya je Jesús kʼianga jmeni xi chjoéjin, ngisa tsjoa sʼe̱ tokuin kʼoa tsjoa kjoáyai ni̱ma̱le Jeobá (Prov. 27:11).

11. Ánni nga tsín titsjoa kisʼesíni kon je Baruc, kʼoa jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale je Jeobá.

11 Xi ngisa nʼio tsjoa bʼé tokoán kuinga je Jeobá nixálee (Prov. 16:20). Je Baruc, xi secretariole koanni je Jeremías, tochale kichajinle xi tʼatsʼe jebi. Kichoka nichxin nga tsín tikʼoakji tsjoa kisʼeyani kon jme xá xi tísʼín tʼatsʼe Niná. Je Jeobá i kitsole: “Tonga ji, tosi tonda kui tifasjai je tsojmi xi nʼio jeya kjoan. Ali tsa tosi tondajin kui fasjai. Nga̱ kjoañʼai kjoaʼaikaone je chjota [...] kʼoa tjóʼali yaoli tojñani nga kʼuín” (Jer. 45:3, 5). Jósi ngái ji, jméni xi ngisa tsjoa koaya kon je Baruc. A kuinga tokui koasjai jmeni xi mele, axo kuinga kjoaʼatojin je kjoaxkón xi kuichone Jerusalén kʼianga kixi koaitʼale je Niná (Sant. 1:12).

12. Jméni xi kiskoejin je Ramiro xi ñaki tsjoa tsakáya kon.

12 Jngo ndsʼee xi Ramiro ʼmi xi ya Bolivia tsʼe nʼio tsjoa tjínle kʼianga binyakao xi ngikʼa kʼoa itso: “Je familiana nʼio ma̱ tjío ya ʼnde jñani tinijcháijin yaonajin. Kʼianga jekʼoakitsona je ndsʼe xi majchínga nga jé kʼoechjí nga universidad kjuía, koan kʼoakisʼian tsa an xi koanmena. Nga kui nichxin, tokʼia chrian kisʼenngindá tonga jngo kjoanda xi tokʼoa jekisʼejnabasenna. Jngo ndsʼee xi precursor sʼin tísíxá xi tokʼoa jekʼoakitsona nga ya kjuíkoa jngo ʼnde jñani nga títsoyason. Kikaoña, kʼoa xijekoan, chan koanna tsakʼejoan kʼoa jngo peluquería tsakʼejna xi tsakajngiʼaña yaona. Nʼio nkjín chjota xi koanjyole kiskotʼaya je Biblia. Xijekoan, yaa kitsjoanganʼioa jngo jtín xi kʼia kisʼejna chjotse xi ényo̱ma̱ nchja̱. Kʼoa ndʼaibi, nga jete nó tjínle nga to xále Niná tisʼian, ʼbeña nga nijngojinsa xá xi kʼoasʼin tsjoa koaya tokoan jokji tsjoa tjínna nga tibasenkoa je chjota nga kao én xi male tjíobeni je énnda chjotse”.

Je Ramiro nʼio tsjoa tjínle nga Jeobá tísíxále saʼnda nga sʼa xti (Chótsenlai párrafo 12)

13. Ánni nga ngisa nda nixánilee je Jeobá kʼianga sʼa xtiaa.

13Je Jeobá tixálai nga sʼa xti kʼoa ñaki tsjoa sʼe̱ya tokuin (tʼexkiai Eclesiastés 12:1). * Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga títjon kjoanla jngo xá katasokóli jñani nda kuinje̱li kʼoa kʼia nʼio si̱xálai je Jeobá. Kʼianga koa̱n si̱xálai je Jeobá ndʼainí ndʼaibi, tongileni nga kjesa familia tjínjinli, nga kje jme chʼin tjínjinli kʼoa nga tjínsali nganʼio nga koa̱n kʼoasʼiain xá xi ai tíjna. Jméni xi meli sʼiain xi kao Jeobá kʼianga sʼa xtisai. A meli nga precursor koai̱n. A meli nga xin ʼnde kʼuínkʼinyasuin. Axo meli nga ngisasa nʼio si̱xái ya jtín jñani tijnai. Tojmeni xá xi meli kuichotjenngi xi tʼatsʼe Niná, kʼoati machjénli nga kuijnyíʼai yaoli. Jmé xá xi sʼiain. Jmé kjoachjine xi koa̱nchjénli.

KʼIANGA KUI CHJOÉJIN XI NDATJÍN KUI KOASENKAOLI JE KJOAFAʼAITSJEN XI FAʼAITʼA BIBLIA

14. Je xi sʼa xti, jméni xi nda sikuindale yaole jmeni xi mele sʼin nichxin xi nroaján.

14 Nga jan kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi kaʼyaa ibi kui xi koasenkaoli jméni xá xi sʼiain. Tochale ngisa nda be je chjota xi síxá ya ndʼiaskuelali jmeni xá xi tjín jñani tijnai. Tsakui nichxin ya periódiko koa̱nsjaitʼali xá kʼoa tsa jngo chjota xi beje̱ kʼoakuitsoli jme xá xi tjín ya jñani tijnai kʼoa tsa ya jñani meli kʼuínnixálai je Niná. Ninga koa̱nchjénlanili jmeni xi kuitso je periódiko kʼoa tsa chjota, tjínnele nga nda si̱kuindai je yaoli. Je chjota xi tsín tsjoake je Jeobá koaanle kui simekonli jmeni xi chon sonʼnde (1 Juan 2:15-17). Kʼoa tsakui si̱mekuin jmeni xi tjín sonʼnde, je ni̱ma̱li sasa kʼoanachanili (tʼexkiai Proverbios 14:15; * Jer. 17:9).

15, 16. ʼYáni xi koa̱nle nga nda kjoafaʼaitsjen tsjoáli xi tʼatsʼe xá.

15 Kʼianga jejchai jmeni xá xi meli sʼiain, kʼoati machjénli nga kʼoaili kjoafaʼaitsjen (Prov. 1:5). ʼYáni xi koa̱n tsjoáli kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia tʼatsʼe xá xi meli sʼiain. Jéní chjota xi tsjoake je Jeobá, je chjota xi tsjoakeli kʼoa xi nda be josʼin nga tijnai. Kʼoakuitsoli tsa kuitjosonli xá xi kachjoejin, nga̱ be jmeni xi mali nʼiai kʼoa jmeni xi mai. Kʼoa kui xi koasenkaoli nga ijngokʼa si̱kjaʼaitsjenjin jmeni xi meli sʼiain. Kʼoati nʼio tse kjoanichikontʼain tje̱nkao kʼiatsa tsjoake Jeobá je xijcháli. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati nda be jmeni xi tso je Biblia kʼoa kʼoati koa̱n koasenkaoli. Xi ijngosani, kʼoati koa̱n kuinókjoakaonajmí je xi precursor tjíosíxá kao xi superintendente xi tsʼe circuito kao distrito sʼin tjío. Koaan chjónangilai ánni nga ñaki to xále Niná tjíosʼínsíni. Ánni nga precursor koansíni kʼoa jméni xi kisʼin nga tsakajngiʼa yaole. Jmé kjoatsjoa xi tjínle kʼianga Niná tjíosíxále (Prov. 15:22).

16 Je xi bexkonli nda kjoafaʼaitsjen tsjoáli. Tobʼelañá, kʼiatsa sʼa skuela titomjai kʼoa tsín timenile chótʼayai nga ai mali kʼoa tosa meli nga precursor koai̱n, je chjota xi tsjoakeli skoele kon anni nga menili si̱kʼéjnai je skuela kʼoa kʼoakitsoli nga tsín tokjoan nikʼéjnai. Nga̱ tsa chókjoali kui xi koasenkaoli nga̱ kʼoati chókjoali nga nʼio nda si̱xálai je Jeobá (Sal. 141:5; Prov. 6:6-10).

17. Jméni xi kʼoéchjoalee yaoná jmeni xi chjoéjiaan.

17 Ngatsʼiaa je xi Niná nixálee sakʼoaa bitjatojiaan kjoa xi síkinroajen kjoamakjainná kʼoa xi síkinyátʼaxínná tʼatsʼe Jeobá (1 Cor. 15:33; Col. 2:8). Tonga tjín xá xi ngisa xkón síkatíoná. A ʼyaxkonní jngo ndsʼee xi jekinroajen kjoamakjainle xi totʼatsʼe nga jngo xá kiskoé (1 Tim. 1:19). Jméni xi bakóyali choa̱le ndsʼee jebi. Kuinga nʼio nda si̱kuindai je yaoli nga tsínkui chjoéjin jmeni xi xkón sikʼéjnali ngixko̱n Niná (Prov. 22:3).

ÑAKI TSJOA KATASʼELI NGA JEOBÁ SI̱XÁLAI

18, 19. Jméni xi koa̱n sʼin je xti tsa tsín kʼoatjío kon nga nʼio nda sixále Niná.

18 Kʼiatsa ñaki kʼoatjín je ni̱ma̱li nga Jeobá si̱xálai, tixálai kʼianga sʼa xtisai nga nkjín kjoanda tjíosatíobasenli. Ndʼaibi nga koa̱n kui chjoéjin nga si̱xálai je Jeobá (Sal. 148:12, 13).

19 Tonga tsa tsín kʼoatjín tokuin nga je Jeobá nʼio nda si̱xálai, ali tsa nikinroajenjin je tokuin, tosi tonda titajai je kjoamakjainli. Kʼianga jekʼoakitso je pastro Pablo jokji tsakʼénele yaole kʼianga nda kisixále Niná, i kitso: “Tsa kjaʼaí kjaʼaí kʼoáo takon kʼoati koakono jebi Niná. Tonga je xi jejichotjenngilee, tokʼoasʼin séndiaa kjuinkaosaa tongóson kʼoétakoán” (Filip. 3:15, 16). Tikjaʼaitsjain jokji tsjoakeli je Jeobá. Tikjaʼaitsjenjin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Jé Jeobá xi ngisa nda koasenkaoli nga kui xi ndatjín chjoéjin kʼianga sʼa xtisai.

^ párr. 13 Eclesiastés 12:1: “Tikjaʼaitsjain ndʼaibi nga sʼa xtisai, je xi kisindali, nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nli kʼoa nga kjesa bichójin je nó nga i̱sí: Likui titsjoa tjínni tokoan nga tijna”.

^ párr. 14 Proverbios 14:15: “Toʼyani xi tsín nkjín kon tomakjainyejele tojme énni, tonga je xi sínkjínle kon kosonnile josʼin binyá ndso̱ko̱”.