Skip to content

Al lor tablo konteni

Servi Jéhovah Avan Ki Bann Zour Difisil Vini

Servi Jéhovah Avan Ki Bann Zour Difisil Vini

“Rapel to Gran Kreater.”​—ECCL. 12:1.

1, 2. (a) Ki konsey Bondie ti inspir Salomon pou ekrir bann zenn? (b) Kifer konsey ki Salomon ti done interes osi bann ki ena plis ki 50 an?

 BONDIE ti inspir Lerwa Salomon pou ekrir bann zenn sa bann parol-la: “Rapel to Gran Kreater pandan to zenes, avan ki bann zour difisil vini.” Ki ete sa “bann zour difisil” la? Salomon ti servi enn langaz poetik pou dekrir bann difikilte ki bann dimounn aze gagne. Par exanp, zot lame tranble, zot lipie feb, zot perdi zot ledan, zot trouv som, zot pa tro tande, zot seve vinn blan, ek zot ledo kourbe. Me fode pa nou atann ki nou dan sa sitiasion-la pou koumans servi Jéhovah.​—Lir Ecclésiaste 12:1-5.

2 Boukou Kretien ki ena plis ki 50 an, ankor ena bien lafors. Kitfwa zot ena inpe seve blan, me zot ankor ena enn bon lasante, zot pa kouma Salomon ti dekrir. Eski sa bann Kretien ki ena lexperyans la kapav tir profi ar konsey ki Salomon ti donn bann zenn: “Rapel to Gran Kreater”? Ki vedir sa konsey-la?

3. Ki sa vedir rapel nou Gran Kreater?

3 Mem si pandan plizir lane nou finn servi Jéhovah, li bon ki detanzantan nou pran letan pou reflesi lor ki kantite nou Kreater Li pwisan. Lavi se enn don extraordiner, pa vre? Li difisil pou bann dimounn konpran bien fason ki Bondie inn kree lavi parski li bien konplike. Gras-a sa kantite kitsoz extraordiner ki Jéhovah inn kree la, nou kapav apresie lavi dan plizir fason. Kan nou medit lor kreasion Jéhovah, sa fer nou ena plis rekonesans pou so lamour, so sazes ek so pwisans. (Ps. 143:5) Me pou rapel nou Gran Kreater, sa inplik osi ki nou reflesi lor seki Li demann nou. Kan nou medit lor sa bann kitsoz-la, sa pous nou pou montre nou rekonesans pou nou Kreater. Nou montre sa kan nou servi Li otan ki nou kapav pandan toutlong nou lavi.​—Eccl. 12:13.

BANN LAVANTAZ KAN NOU PLI AZE

4. Ki kestion bann Kretien ki ena enn gran lexperyans kapav demann zotmem, ek kifer?

4 Si ou ena plizir lane lexperyans, ou kapav demann oumem: ‘Ki mo pou fer asterla alor ki mo ankor ena lafors ek kouraz?’ Antan ki enn Kretien ki ena lexperyans, ou ena bann posibilite ki lezot pena. Ou kapav partaz seki ou finn aprann lor Jéhovah, avek bann zenn. Ou kapav ankouraz lezot kan ou rakont bann lexperyans ki ou finn fer dan ou servis pou Jéhovah. Lerwa David ti priye pou gagn posibilite pou fer sa. Li ti ekrir: “Ah Bondie, to finn ansegn mwa depi ki mo ti zenn . . . Mem ziska lavieyes ek bann seve blan, ah Bondie, pa abandonn mwa. Les mwa fer prosin zenerasion konn to pouvwar ek tou bann ki pou vini apre, konn to pwisans.”​—Ps. 71:17, 18.

5. Kouma bann Kretien pli aze kapav partaz avek lezot seki zot finn aprann?

5 Kouma ou kapav partaz sazes ki ou finn gagne avek letan? Eski ou kapav invit bann zenn Kretien kot ou pou pas bann moman ki pou ankouraz zot? Eski ou kapav demann zot pou akonpagn ou dan predikasion ek montre zot lazwa ki ou gagne kan ou servi Jéhovah? Élihou ti dir: “Les laz koze, ek les boukou lane fer konn lasazes.” (Job 32:7) Lapot Paul ti ankouraz bann ser ki ena lexperyans pou ankouraz lezot par zot parol ek zot lexanp. Li ti ekrir ki ‘bann fam aze bizin ansegn seki bon.’​—Tite 2:3.

SEKI OU KAPAV FER POU ED LEZOT

6. Kifer fode pa ki bann Kretien ki ena boukou lane lexperyans souzestim zot kapasite?

6 Si ou enn Kretien ki ena lexperyans, ou kapav fer boukou pou ed lezot. Reflesi lor seki ou kone asterla ki ou pa ti kone ena 30 ouswa 40 an. Ou kapav aplik pli bien bann prinsip Biblik dan ou lavi. Pena dout ki ou ena kapasite pou tous leker lezot avek bann verite ki sorti dan Labib. Si ou enn ansien, ou kone kouma pou ed bann frer ki finn pran bann move desizion. (Gal. 6:1) Kitfwa ou finn aprann pou ranpli bien bann responsabilite dan kongregasion, pou organiz bann lasanble, ouswa konstriksion bann Lasal. Kitfwa ou kone kouma pou ankouraz bann dokter pou servi bann teknik medikal kot pa servi disan. Mem si ou finn fek pran batem, ou ena enn gran lexperyans dan lavi. Par exanp, si ou finn elve bann zanfan, ou kone dan la pratik kouma pou azir avek sazes. Bann Kretien ki pli aze, zot kapav enn gran lankourazman pou pep Bondie kan zot ansegn, gid ek ankouraz bann frer ek ser.​—Lir Job 12:12.

7. Ki formasion pratik bann Kretien ki pli aze kapav donn bann ki pli zenn?

7 Kouma ou kapav servi ou bann kapasite pli bien? Kitfwa ou kapav montre bann ki pli zenn kouma pou koumans ek pou kondir bann letid Labib. Si ou enn ser, eski ou kapav donn bann sigzesion bann zenn mama lor fason ki zot kapav gard zot lekilib ant zot servis pou Jéhovah ek zot responsabilite pou elve zot zanfan? Si ou enn frer, eski ou kapav montre bann zenn frer kouma pou fer bann diskour avek antouziasm ek kouma pou vinn bann proklamater pli efikas? Eski ou kapav montre sa bann zenn-la kouma ou ankouraz bann frer ek ser aze lor plan spiritiel kan ou vizit zot? Mem si ou pena mem lafors fizik ki ou ti ena avan, ou ena boukou posibilite pou form bann ki pli zenn. Parol Bondie dir: “Laglwar bann zennzan, se zot lafors, ek bote bann zom aze, se zot seve blan.”​—Prov. 20:29.

SERVI KOT BIEN BIZIN PROKLAMATER

8. Ki lapot Paul ti fer plitar dan so lavi?

8 Lapot Paul ti res bien okipe dan servis Jéhovah mem kan li ti pli aze. Li ti pas boukou lane dan servis misioner ek li ti gagn boukou leprev. Apre ki li libere dan prizon dan Rome, anviron 61 Nou Lepok, li ti kapav swazir pou ena enn lavi pli fasil dan Rome ek kontign prese. (2 Cor. 11:23-27) Pena dout ki bann frer dan Rome ti pou bien kontan ki Paul res avek zot ek soutenir zot. Me Paul ti kone ki ti ena enn pli gran bezwin dan lezot landrwa. Alor, li ti repran so laktivite misioner avek Timothée ek Tite. Zot ti al Éphèse, Crète ek kitfwa Macédoine. (1 Tim. 1:3; Tite 1:5) Nou pa kone si li ti vizit l’Espagne, me li ti ena lintansion pou fer sa.​—Rom. 15:24, 28.

9. Ki laz kitfwa Pierre ti ena kan li ti al servi kot ti bizin plis proklamater? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

9 Lapot Pierre kitfwa ti ena plis ki 50 an kan li ti al servi kot ti bizin plis proklamater. Kouma nou konn sa? Si li ti ena mem laz ki Jésus ouswa enn tipe pli aze, kitfwa li ti ena anviron 50 an kan li ti zwenn bann lezot zapot dan Jérusalem an 49 Nou Lepok. (Actes 15:7) Inpe letan apre sa renion-la, Pierre ti al res Babylone, sirman pou pres avek boukou Zwif ki ti res dan sa rezion-la. (Gal. 2:9) Li ti pe res laba kan li ti ekrir so premie let ki inspire, ver lane 62 Nou Lepok. (1 Pierre 5:13) Kitfwa li pa fasil pou adapte dan enn pei etranze, me Pierre pa ti les so laz anpes li gagn lazwa pou servi Jéhovah afon.

10, 11. Rakont seki Robert ek so madam ti fer plitar dan zot lavi.

10 Zordi, boukou Kretien ki ena plis ki 50 an ek bann ki pli aze, trouve ki zot sitiasion finn sanze ek ki zot kapav servi Jéhovah dan bann nouvo fason. Sertin finn demenaze pou al res dan bann landrwa kot bizin plis proklamater. Par exanp, Robert ekrir: “Mo madam ek mwa, nou ti ena inpe plis ki 50 an kan nou ti realize ki nou ti ena boukou posibilite devan nou. Nou sel garson ti nepli res ar nou, nou ti nepli ena bann paran aze pou okipe, ek nou ti gagn enn ti leritaz. Mo ti kalkile ki si nou ti vann nou lakaz, nou ti pou gagn ase kas pou ranbours nou loan ek pou aste seki nou ti bizin pou viv ziska ki mo gagn pansion. Nou ti tann dir ki dan Bolivie, boukou dimounn ti aksepte pou etidie Labib, ek ki lavi pa ti ser laba. Alor, nou ti deside pou demenaze. Li pa ti fasil pou nou adapte ar nou nouvo lanvironnman. Tou kitsoz ti bien diferan ar lavi ki nou ti ena an Amérique dinor. Me Jéhovah ti bien rekonpans nou bann zefor.”

11 Robert azoute: “Tou nou lavi asterla tourn otour bann aktivite dan kongregasion. Sertin parmi bann dimounn avek ki nou ti fer letid Labib inn pran batem. Nou ti fer letid avek enn fami ki res dan enn vilaz plizir kilomet pli lwin, ek ki viv dan bann kondision bien modes. Me sak semenn, sa fami-la fer enn vwayaz bien difisil pou asiste renion dan lavil. Eski ou kapav mazinn lazwa ki nou ti resanti kan nou ti trouv bann progre ki sa fami-la ti pe fer ek kan zot pli gran garson ti pran servis pionie?”

SERVI DAN BANN TERITWAR ETRANZE

12, 13. Apre ki Brian ti pran retret, ki li ek so madam ti fer?

12 Bann kongregasion ek bann group ki koz enn lot lang kapav gagn bann gran bienfe ar lexanp bann frer ek ser ki pli aze. Anplis, ena enn gran lazwa pou travay dan sa kalite teritwar-la. Par exanp, Brian ekrir: “Mo madam ek mwa nou ti santi nou lavi bien monotonn kan mo ti pran retret laz 65 an, dapre lalwa an Angleterre. Nou bann zanfan ti nepli res avek nou, ek bien rar nou ti zwenn bann dimounn ki interese pou etidie Labib. Enn zour, mo ti zwenn enn zenn Sinwa ki ti pe fer bann resers dan liniversite, dan nou landrwa. Li ti aksepte linvitasion pou asiste renion, ek mo ti koumans enn letid Labib avek li. Apre de-trwa semenn, li ti amenn enn koleg travay Sinwa avek li renion. De semenn plitar, li ti amenn enn trwaziem, ek apre enn katriem.

13 “Kan enn sinkiem Sinwa ti demann pou etidie Labib, mo ti dir ar momem: ‘Se pa parski mo ena 65 an ki mo bizin pran mo retret dan servis Jéhovah.’ Alor, mo ti demann mo madam, ki de-z-an pli zenn ki mwa, si li ti pou kontan aprann Sinwa. Nou ti servi enn lanrezistreman lor kaset pou aprann sa lang-la. Inn gagn di-z-an depi ki sa inn pase. Pres dan enn teritwar etranze finn fer nou santi nou zenn. Depi sa, nou finn etidie Labib avek 112 Sinwa! Laplipar finn asiste renion. Asterla, enn parmi zot pe fer pionie ansam avek nou.”

Ou pa tro aze pou fer plis dan ou minister (Get paragraf 12 ek 13)

APRESIE SEKI OU KAPAV FER

14. Ki fode pa bann Kretien ki pli aze bliye, ek kouma lexanp Paul kapav ankouraz zot?

14 Mem si boukou Kretien ki ena inpe plis ki 50 an ena posibilite pou servi Jéhovah dan bann nouvo fason, pa zot tou ki kapav fer sa. Sertin parmi zot pena enn bon lasante, ek lezot bizin pran swin bann paran aze ouswa bann zanfan. Pa bliye ki Jéhovah apresie tou seki ou fer dan so servis. Alor, olie ki ou dekouraze parski ou pa kapav fer sertin kitsoz, apresie seki ou kapav fer. Reflesi lor lexanp lapot Paul. Pandan plizir lane, li ti prizonie dan enn lakaz, li pa ti kapav kontign so bann vwayaz misioner. Me li ti koz lor bann Lekritir avek tou dimounn ki ti vinn vizit li, ek li ti fortifie zot lafwa.​—Actes 28:16, 30, 31.

15. Kifer bann Kretien aze ena enn gran valer?

15 Jéhovah apresie osi seki bann Kretien aze kapav fer dan so servis. Salomon ti rekonet ki “bann zour difisil,” setadir kan enn dimounn inn vinn vie, se pa pli bon lepok dan lavi. Me Labib dir ki Jéhovah akord enn gran valer ar seki bann Kretien aze kapav fer pou loue Li. (Luc 21:2-4) Bann manb dan kongregasion apresie bon lexanp bann Kretien ki’nn servi Jéhovah depi lontan.

16. Ki bann privilez kitfwa Anne pa ti gagne, me ki li ti kapav fer pou ador Bondie?

16 Labib rakont lexanp enn fam aze ki ti apel Anne ek ki ti kontign servi Jéhovah avek fidelite malgre so laz. Li ti ena 84 an ek li ti enn vev kan Jésus ti ne. Li posib ki li pa ti viv ase lontan pou vinn enn disip Jésus, pou vinn enn parmi bann ki ena lesperans pou al dan lesiel, ouswa pou pres bonn nouvel lor Rwayom Bondie. Pourtan, Anne ti apresie seki li ti kapav fer. Labib dir: “Zame [li] pa ti absan dan tanp. Li ti pe ofer enn servis sakre lanwit lizour.” (Luc 2:36, 37) Pandan ki enn pret ti ofer lansan dan tanp toule gramatin ek toule tanto, Anne ti ansam avek lafoul dan lakour tanp pou priye an silans pandan apepre trant minit. Kan li ti trouv Jésus tibaba, li ti koumans “koz lor sa zanfan-la ar tou seki ti pe atann delivrans Jérusalem.”​—Luc 2:38.

17. Kouma nou kapav ed bann Kretien aze ek malad pou soutenir vre ladorasion?

17 Zordi, nou bizin rod bann fason pou ed bann Kretien aze ouswa malad. Sertin ti pou bien kontan asiste renion ouswa lasanble, me bien rar zot kapav fer sa. Dan sertin landrwa, bann kongregasion fer bann laranzman pou ki bann Kretien aze kapav ekout bann renion par telefonn. Dan lezot landrwa, kitfwa li pa posib pou fer sa. Malgre sa, bann Kretien ki pa kapav asiste renion, kapav kanmem soutenir vre ladorasion. Par exanp, zot kapav priye pou ki tou mars bien dan kongregasion.​—Lir Psaume 92:13, 14.

18, 19. (a) Kouma bann Kretien aze kapav ankouraz lezot? (b) Kisannla kapav aplik konsey: “Rapel to Gran Kreater”?

18 Kitfwa bann Kretien aze pa rann zot kont ki kantite zot ankouraz lezot. Par exanp, mem si Anne ti al dan tanp pandan boukou lane, kitfwa li pa ti kone ki so lexanp ti pou ankor ankouraz lezot Kretien, plizir siek plitar. Labib koz lor lamour ki Anne ti ena pou Jéhovah. Pena dout ki ou bann frer ek ser pa pou bliye lamour ki ou ena pou Bondie. Li pa etonan ki Parol Bondie dir: “Bann seve blan, zot kouma enn kouronn bote kan zot dan semin lazistis”!​—Prov. 16:31.

19 Dan nou servis pou Jéhovah, nou tou nou ena bann limit. Me bann ki ankor ena lafors ek kouraz bizin bien deside pou “rapel [zot] Gran Kreater . . . avan ki bann zour difisil vini.”​—Eccl. 12:1.