Skip to content

Skip to table of contents

Serbí Jeová antes loron susar mosu mai

Serbí Jeová antes loron susar mosu mai

“Hanoin bá ó-nia Kriadór Boot.”—ECLESIASTES (PENGKHOTBAH) 12:1.

1, 2. (a) Liurai Salomão hatoʼo Maromak nia konsellu saida ba joven sira? (b) Tanbasá mak ema kristaun ho tinan 50 liu mós presiza hanoin didiʼak kona-ba Salomão nia konsellu neʼe?

 LIURAI SALOMÃO hatoʼo Jeová nia liafuan ba ema joven sira, hodi dehan: “Hanoin bá ó-nia Kriadór Boot iha ó-nia tempu joven, antes loron susar mosu mai.” “Loron susar” mak kona-ba saida? Salomão uza liafuan hanesan poezia hodi esplika kona-ba saida mak akontese kuandu ita idade ona. Ita-nia liman no ain nakdedar, nehan monu, matan haree la moos, tilun diuk, fuuk mutin, no isin sai bonko. Tan neʼe mak Salomão hatete katak ita presiza hanoin ita-nia Kriadór Boot kuandu ita sei joven!—Lee Eclesiastes (Pengkhotbah) 12:3-5. a

2 Ema kristaun barak ho tinan 50 liu sei forte hela. Balu fuuk mutin ona maibé seidauk sai fraku hanesan Salomão hatete. Entaun, ema kristaun neʼebé idade hanesan neʼe mós bele ‘hanoin Kriadór Boot’ hodi halo tuir Salomão nia konsellu ba joven sira ka lae? Ulukliu, mai ita hanoin konsellu neʼe katak sá.

3. ‘Hanoin ita-nia Kriadór Boot’, neʼe katak sá?

3 Maski ita serbí Jeová tinan barak ona, maibé diʼak atu para uitoan hodi hanoin didiʼak ita-nia Kriadór boot toʼo iha neʼebé. Nia fó moris hanesan prezente neʼebé furak. Nia kria moris ho matenek neʼebé susar ba ita atu komprende. Jeová fó buat oioin neʼebé halo ita hakfodak no moris haksolok. Kuandu ita hanoin didiʼak kona-ba buat neʼebé nia kria, ida-neʼe fó-hanoin mai ita katak nia mak Maromak neʼebé iha domin, matenek no kbiit. (Salmo [Mazmur] 143:5) Hanoin ita-nia Kriadór Boot mós katak hanoin kona-ba buat neʼebé nia hakarak ita atu halo. Hodi hanoin kleʼan buat hirak-neʼe sei book ita atu hatudu agradese ba Jeová no hakaʼas an atu serbí nia iha ita-nia moris tomak.—Eclesiastes (Pengkhotbah) 12:13.

OPORTUNIDADE ÚNIKU KUANDU IDADE ONA

4. Ema kristaun neʼebé iha esperiénsia barak ona bele husu pergunta saida ba sira-nia an? Tanbasá?

4 Se Ita mak ema neʼebé iha esperiénsia barak ona no sei iha isin-diʼak, husu ba Ita-nia an: “Saida mak haʼu sei halo iha haʼu-nia moris?” Nuʼudar ema kristaun neʼebé iha esperiénsia ona, Ita iha oportunidade furak neʼebé ema seluk la iha. Porezemplu, Ita bele hatutan buat neʼebé Ita aprende ona husi Jeová ba Ita-nia maluk neʼebé idade kiʼik liu ita. Ita mós bele ajuda ema seluk hodi fahe esperiénsia neʼebé Ita hetan ona iha serbisu ba Jeová. Liurai David halo orasaun hodi buka oportunidade atu halo nuneʼe. Nia hatete: “Oh, Maromak, Ita mak hanorin haʼu husi haʼu-nia tempu joven . . . Toʼo haʼu katuas no fuuk mutin, oh, Maromak, labele husik haʼu, toʼo haʼu fó-hatene buat neʼebé Ita-nia liman halo ba jerasaun neʼe, ba sira hotu neʼebé atu mai, kona-ba Ita-nia kbiit.”—Salmo (Mazmur) 71:17, 18.

5. Oinsá mak ema kristaun neʼebé idade ona bele fahe buat neʼebé sira aprende ho ema seluk?

5 Oinsá mak Ita bele fahe matenek neʼebé ita iha ona? Ita bele konvida ema neʼebé joven atu ransu hamutuk iha Ita-nia uma hodi fó laran-manas ba malu. Ita bele halo arranju atu haklaken ho sira hodi sira bele haree haksolok neʼebé Ita hetan nuʼudar Ita serbí Jeová. Eliú hatete: “Husik ema neʼebé idade ona koʼalia bá, no sira neʼebé tinan barak ona fó sai matenek.” (Jó [Ayub] 32:7) Apóstolu Paulo hatete ba feto kristaun sira neʼebé iha esperiénsia barak atu fó laran-manas ba ema seluk liuhusi sira-nia liafuan no sira-nia ezemplu. Nia hakerek: “Ferik sira sei . . . sai mestra diʼak bá.”—Tito 2:3.

SAIDA MAK ITA BELE HALO ATU AJUDA EMA SELUK?

6. Tanbasá mak Jeová nia povu presiza ema kristaun neʼebé idade ona?

6 Se Ita mak ema kristaun neʼebé iha esperiénsia barak ona, Ita bele halo buat barak atu ajuda ema seluk. Hanoin toʼok kona-ba buat neʼebé Ita komprende agora neʼebé uluk Ita la hatene. Porezemplu, Ita hatene oinsá atu uza Bíblia nia matadalan kuandu hasoru situasaun oioin iha Ita-nia moris. Ita hatene oinsá atu book ema seluk nia laran ho lia-loos husi Bíblia. Se Ita mak katuas kongregasaun ida, Ita hatene oinsá atu ajuda irmaun-irmán sira neʼebé foti desizaun neʼebé la matenek. (Galasia 6:1) Karik Ita iha esperiénsia kona-ba dirije atividade sira iha kongregasaun, ajuda ho preparasaun ba reuniaun boot sira ka harii Reuniaun-Fatin. Karik Ita hatene oinsá atu koʼalia ba doutór sira kona-ba tratamentu neʼebé la uza raan. Maski Ita foin hetan batizmu, Ita mós iha esperiénsia barak iha Ita-nia moris. Porezemplu, se Ita iha oan, esperiénsia neʼe fó matenek ba Ita. Sin, Jeová nia povu presiza irmaun-irmán sira neʼebé idade ona tanba sira bele hanorin no fó laran-manas ba sira-nia maluk.—Lee Jó (Ayub) 12:12. b

7. Iha dalan saida deʼit mak irmaun-irmán sira neʼebé idade ona bele fó treinu ba joven sira?

7 Iha dalan saida tan mak Ita bele uza Ita-nia matenek atu ajuda ema seluk? Ita bele hanorin joven sira atu komesa estuda ho ema. Se Ita mak irmán ida, Ita bele ajuda inan sira atu serbí Maromak Jeová ho badinas nafatin nuʼudar sira haboot oan. Se Ita mak irmaun ida, Ita bele hanorin irmaun joven sira atu hatoʼo diskursu ho laran-manas no atu haklaken liafuan diʼak iha dalan neʼebé diʼak liután. Ita bele hatudu ba sira oinsá Ita fó laran-manas ba katuas-ferik sira kuandu Ita bá vizita sira. Maski Ita la iha forsa barak hanesan uluk, maibé Ita iha oportunidade furak atu fó treinu ba joven sira. Bíblia hatete: “Buat furak ba mane joven mak sira-nia forsa no buat furak ba katuas mak sira-nia fuuk mutin.”—Provérbios (Amsal) 20:29.

MUDA BA FATIN NEʼEBÉ PRESIZA HAKLAKEN-NAʼIN

8. Saida mak apóstolu Paulo halo nuʼudar nia sai katuas?

8 Durante tempu neʼebé apóstolu Paulo katuas ona, nia nafatin okupadu hodi halo serbisu ba Jeová. Maizumenus iha tinan 61 kuandu nia sai husi dadur iha sidade Roma, nia iha ona esperiénsia barak no hasoru ona susar oioin iha ninia moris nuʼudar misionáriu. Tuir loloos, nia bele hili atu moris hakmatek hodi haklaken iha Roma deʼit. (2 Korinto 11:23-27) No irmaun sira iha Roma mós gosta tebes Paulo atu hela ho sira no aprende husi nia. Maibé Paulo hatene katak iha fatin seluk mós presiza ema atu haklaken. Tan neʼe, nia hamutuk ho Timóteo no Tito halo viajen ba Éfeso, depois Kreta no karik mós Masedónia. (1 Timoteo 1:3; Tito 1:5) Ita la hatene se nia mós bá España, maibé nia planu duni atu bá neʼebá.—Roma 15:24, 28.

9. Bainhira mak Pedro muda ba rai seluk hodi haklaken? (Haree dezeñu iha pájina 22.)

9 Apóstolu Pedro mós karik tinan 50 liu kuandu nia muda ba rai seluk atu haklaken. Oinsá mak ita hatene ida-neʼe? Se Pedro nia tinan mak hanesan ho Jesus ka boot liu uitoan, neʼe katak nia maizumenus tinan 50 kuandu nia hasoru apóstolu sira seluk iha Jerusalém iha tinan 49. (Apostolu 15:7) Liutiha tempu uitoan, Pedro bá hodi hela iha Babilónia, karik atu haklaken ba ema judeu sira neʼebé hela iha área neʼebá. (Galasia 2:9) Kuandu nia hela iha Babilónia, nia hakerek ninia karta primeiru iha tinan 62. (1 Pedro 5:13) Klaru katak laʼós fasil atu muda ba rai seluk liuliu se idade ona, maibé Pedro nafatin serbí Jeová ho laran tomak.

10, 11. Saida mak irmaun ida no ninia feen halo kuandu sira idade ona?

10 Ohin loron, ema kristaun barak neʼebé tinan 50 liu mós komesa serbí Jeová iha dalan foun tanba sira-nia situasaun moris nian troka. Ema balu muda ba fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin tan. Porezemplu, irmaun ida naran Robert ho ninia feen, kuandu sira tinan 55, sira haree katak sira iha oportunidade foun barak atu serbí Jeová. Sira-nia oan mesak sai ona husi uma no sira-nia inan-aman mós mate ona. Kuandu sira simu liman-rohan, sira hanoin katak, se sira faʼan sira-nia uma, sira bele selu fali sira-nia debe no iha osan neʼebé natoon toʼo Robert simu pensaun. Sira rona katak ema barak iha rai-Bolívia gosta estuda Bíblia, no iha neʼebá moris mak baratu. Nuneʼe, sira deside atu muda ba neʼebá. Robert hatete: “La fasil atu sai toman ba ami-nia fatin foun. Buat hotu la hanesan ho ami-nia rai iha Amérika. Maibé ami-nia hakaʼas-an lori bensaun barak mai ami.”

11 Robert hatutan tan: “Agora, iha ami-nia moris, ami sempre envolve an ho atividade kongregasaun nian. Ema balu neʼebé ami fó estuda hetan batizmu ona. Ami estuda ho família kiak ida neʼebé hela iha suku neʼebé dook tebes. Maski susar ba sira atu tuir reuniaun, maibé semana-semana família neʼe sempre tuir. Ami kontente tebes atu haree família neʼe laʼo ba oin no ikusmai sira-nia oan boot mós foti pioneiru.”

HAKLAKEN HODI UZA LÍNGUA SELUK

12, 13. Kuandu irmaun ida para serbisu, saida mak nia ho ninia feen halo?

12 Irmaun-irmán sira neʼebé idade ona bele ajuda tebes iha kongregasaun no grupu sira neʼebé uza língua seluk. No sira bele kontente tebes hodi serbí iha kongregasaun no grupu hanesan neʼe. Porezemplu, irmaun Brian husi rai-Bretaña hatete katak kuandu nia tinan 65 no para ona serbisu, nia no ninia feen sente baruk iha sira-nia moris. Brian hatete: “Ami-nia oan sira sai ona husi uma, no ami ladún hetan ema neʼebé hakarak estuda Bíblia ho ami. Depois, haʼu hasoru mane ida husi rai-Xina neʼebé estuda iha universidade iha ami-nia fatin. Ami konvida nia atu tuir reuniaun no nia bá. Haʼu komesa estuda Bíblia ho nia. Depois semana balu, nia lori ninia kolega Xina ba reuniaun hamutuk ho nia. Semana rua liutiha neʼe, nia lori ida tan, depois neʼe, nia lori mós ida tan.

13 “Kuandu ema Xina naʼin-lima mak husu ona atu estuda Bíblia, haʼu hanoin: ‘Maski haʼu tinan 65 ona, maibé neʼe la dehan katak haʼu presiza para iha Jeová nia serbisu.’ Tan neʼe, haʼu husu ba haʼu-nia feen, neʼebé mós tinan besik hanesan haʼu-nian, se nia hakarak aprende lia-xinés. Hodi halo nuneʼe, ami rona ba kursu hodi uza kasete. Ida-neʼe mak tinan sanulu liubá. Haklaken hodi uza língua seluk, neʼe halo ami sente hanesan joven fali. Toʼo agora, ami estuda Bíblia ho ema Xina naʼin-112, no sira barak tuir ona reuniaun. Sira ida haklaken hamutuk ho ami nuʼudar pioneiru ida.”

Maski idade ona, maibé ita bele nafatin aumenta ita-nia serbisu ba Jeová (Haree parágrafu 12, 13)

KONTENTE HO BUAT NEʼEBÉ ITA BELE HALO

14. Saida mak ema kristaun neʼebé idade ona la bele haluha? Sira bele aprende saida husi apóstolu Paulo nia ezemplu?

14 Tanba ema ida-idak nia situasaun la hanesan, laʼós ema kristaun hotu neʼebé idade ona bele halo buat foun iha Jeová nia serbisu. Ema balu nia saúde ladún diʼak, no balu tan presiza tau matan ba oan sira ka inan-aman neʼebé idade liu ona. Maibé la haluha katak Jeová hafolin buat neʼebé ita halo ba nia. Tan neʼe, duké sente triste kona-ba buat neʼebé ita la bele halo, hakaʼas an atu sai kontente ho buat neʼebé ita bele halo. Hanoin toʼok kona-ba apóstolu Paulo. Ba tinan barak, nia sai ema dadur no la bele kontinua ninia viajen misionáriu nian. Maibé kuandu ema vizita nia, nia koʼalia ba sira kona-ba eskritura sira no fó laran-manas ba sira atu serbí Jeová ho laran-metin nafatin.—Apostolu 28:16, 30, 31.

15. Tanbasá mak katuas-ferik kristaun sira iha folin boot?

15 Jeová mós hafolin tebes buat neʼebé katuas-ferik sira halo atu serbí nia. Salomão hatete katak “loron susar” mak tempu neʼebé la fasil, maibé Jeová haree buat neʼebé sira halo atu hahiʼi nia. (Lucas 21:2-4) Katuas-ferik kristaun sira hatudu ezemplu kapás kona-ba fiar-metin no tahan hasoru problema oioin, no ema hotu iha kongregasaun hafolin sira-nia ezemplu.

16. Oportunidade saida deʼit mak Ana la konsege hetan? Maibé saida mak nia halo atu serbí Maromak?

16 Bíblia konta kona-ba feto-faluk ida naran Ana neʼebé laran-metin ba Jeová. Kuandu Jesus moris mai, nia tinan 84. Tanba ferik ona, karik nia mate antes Jesus hahú ninia knaar iha rai. Karik Ana la sai Jesus nia dixípulu, la hetan kose-mina ho espíritu santu, no mós la haklaken hamutuk ho Jesus. Maibé nia kontente atu serbí Jeová iha dalan seluk. Porezemplu, loroloron, iha dadeer no loraik, nia bá templu hodi halo orasaun nonook ba Jeová ba minutu 30, nuʼudar amlulik sunu insensu. Bíblia hatete katak nia “la husik templu, maibé serbí Maromak kalan loron”. (Lucas 2:36, 37) Loron ida, kuandu nia bá templu, nia haree bebé Jesus. Nia hatete ba ema hotu katak nia sei sai Mesias no lori salvasaun ba ema iha Jerusalém.—Lucas 2:38.

17. Oinsá mak kongregasaun bele ajuda katuas-ferik kristaun sira hodi hola parte iha adorasaun?

17 Ohin loron, ita presiza buka oportunidade atu ajuda irmaun-irmán sira neʼebé idade ona ka moras. Iha katuas-ferik kristaun barak neʼebé hakarak tuir reuniaun ka reuniaun boot sira maibé la bele. Oinsá mak kongregasaun bele ajuda sira? Iha fatin balu, kongregasaun bele halo arranju hodi katuas-ferik sira bele rona ba reuniaun liuhusi telefone iha uma. Maibé iha fatin balu la bele halo hanesan neʼe. Maski katuas-ferik balu la bele tuir reuniaun, maibé sira bele hola parte hodi apoia adorasaun neʼebé loos. Porezemplu, sira bele halo orasaun hodi kongregasaun bele laʼo ba oin nafatin.—Lee Salmo (Mazmur) 92:13, 14. c

18, 19. (a) Oinsá mak ema kristaun neʼebé idade ona bele fó laran-manas ba ema seluk? (b) Sé deʼit mak bele halo tuir konsellu kona-ba ‘hanoin ó-nia Kriadór Boot’?

18 Ema kristaun sira neʼebé idade ona fó laran-manas tebes ba ema seluk maski dala ruma sira la hatene. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba Ana neʼebé bá templu loroloron atu adora Jeová ba tinan barak. Nia la hatene katak ninia ezemplu no domin ba Jeová sei hakerek iha Bíblia laran no fó laran-manas ba ita ohin loron. Hanesan neʼe mós, ita-nia maluk sira iha kongregasaun sei la haluha domin neʼebé ita hatudu ba Jeová. Bíblia hatete: “Fuuk mutin mak hanesan koroa furak ba ema kuandu laʼo iha dalan neʼebé loos.—Provérbios (Amsal) 16:31.

19 Ita ida-idak nia situasaun la hanesan kona-ba adora Jeová. Maibé durante tempu neʼebé ita sei iha forsa, mai ita hakaʼas an atu ‘hanoin ita-nia Kriadór Boot, antes loron susar mosu mai’.—Eclesiastes (Pengkhotbah) 12:1.

a Eclesiastes 12:3-5: “3 Iha loron neʼebé guarda sira uma nian nakdedar, no mane sira neʼebé iha forsa makaʼas sai bonko, no feto sira para atu dulas fini tanba sira uitoan deʼit ona, no feto sira neʼebé hateke husi janela haree buat hotu sai nakukun ona. 4 . . . lian dulas nian sai fraku . . . 5 . . . No ai-améndua fó funan, no gafañotu sira dada sira-nia an. . . .”

b Jó 12:12: “Ema idade ona mak matenek, loos ka lae? No ema neʼebé moris naruk mak bele komprende.”

c Salmo 92:13, 14: “13 Sira moris iha Jeová nia uma, sira buras iha ita-nia Maromak nia templu. 14 Maski sira idade ona, sira sei buras nafatin. Sira sei forsa no nurak nafatin.”