Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Pak Kricito​—Kabaka ma Kiketo Deyo i Kome!

Pak Kricito​—Kabaka ma Kiketo Deyo i Kome!

“Ring ngwec me loc kikome ki deyo ka lweny.”​—JAB. 45:4.

1, 2. Pingo omyero waketu cwinywa i lok ma tye i Jabuli 45?

 KABAKA ma kiketo deyo i kome tye ka ngwec ki aguragura pi ada dok pi gwoko kit ma atir ki dok me tyeko lukworre. I nge loyo lweny me agikki i komgi, en binyomo nyako ger maber adada. Kabaka-ni kibipo i kome ki dok kibipakke pi nakanaka. Magi aye lok mogo ma pigi tego ma kicoyogi i Jabuli 45.

2 Kadi bed kumeno, Jabuli 45 pe obedo mere ododo mo ma gik ki yomcwiny keken. Ento bene lok ma iye pire tek botwa pien gudo kwowa i kareni ki dok i anyim. Pi meno, waketu cwinywa adada ka wanyamo jabuli man.

“CWINYA OPONG KI LOK MABECO ADADA”

3, 4. (a) “Lok mabeco” ango ma laco jabuli ocoyo pire dok man gudo cwinywa nining? (b) Kwena ango ma watito madok i kom “kabaka,” dok lebwa doko calo leb kalam nining?

3 Kwan Jabuli 45:1. “Lok mabeco” madok i kom kabaka ogudo cwiny laco jabuli adada. Meno aye gin mumiyo cwinye “opong” ki miti madit dok lebe odoko “bit calo leb kalam pa karan ma ladiro.”

4 Wan kono? Kwena maber me Ker pa Meciya obedo gin maber ma gudo cwinywa adada. Kwena me Ker-ri odoko ‘ber’ tutwalle i 1914. Nicakke i kare meno, kwena-ni onongo dong pe kwako lok i kom Ker ma biloc i anyim ento onongo loko i kom gamente ma dong ocako loc i polo. Man aye “kwena maber me ker pa Lubanga” ma watito “i wi lobo ducu, me bedo caden bot rok ducu.” (Mat. 24:14) Tika cwinywa “opong” ki yomcwiny pi kwena me Ker-ri? Tika watito kwena maber me Ker-ri ki mit kom? Calo laco jabuli, wan bene ‘waloko i kom kabaka’​—Yecu Kricito. Watito pire ni en aye Kabaka ma kiketo i polo me loyo Ker pa Meciya. Medo i kom meno, walwongo dano ducu​—luloc ki jo ma kiloyogi​—me mine ite locce. (Jab. 2:1, 2, 4-12) Lebwa odoko calo “leb kalam pa karan ma ladiro” pien watiyo ki Baibul teretere i ticwa me tito kwena.

Watito ki yomcwiny kwena maber madok i kom Kabakawa, Yecu Kricito

‘LOK MA KABAKA LOKO OBEDO ME KICA’

5. (a) Yecu onongo ‘ber’ i yo macalo mene? (b) ‘Lok ma Kabaka oloko obedo me kica’ nining, dok wan watwero lubo lanenne nining?

5 Kwan Jabuli 45:2. Ginacoya pe tittiwa jami mapol madok i kom kit ma Yecu onongo nen kwede. Ento, kit macalo en obedo pe ki roc-ci, watwero bedo labongo akalakala ni Yecu onongo nen ‘maber kato co mukene-gu woko.’ Ento, berre-ni obino tutwalle pien en obedo lagen dok pe oturo cik pa Jehovah. Medo i kom meno, Yecu otito kwena me Ker-ri i yo me “kica.” (Luka 4:22; Jon 7:46) Tika watute me lubo lanenne-ni i ticwa me pwony kun bene watemme me tic ki lok ma gudo cwiny dano?​—Kol. 4:6.

6. Lubanga omiyo mot marii “matwal” bot Yecu nining?

6 Pien Yecu otiyo pi Lubanga ki cwinye ducu, Jehovah ogoyo laa i kome i kare ma en tye ka tito kwena i lobo ki dok omiye mot i nge cerre. Lakwena Paulo ocoyo ni: “Ka dong [Yecu] okatti macalo dano, omwolle woko gire kene, obedo lawiny nio wa i to, nio bene wa i to i kom yatariya [“yat,” NW]. Pi meno, Lubanga omiye dit ma malo twatwal, dok bene omiye nying ma tye malo makato nying mukene ducu, wek gin ducu ma tye i polo ki i lobo, kadi gin ducu ma tye piny i te lobo, gurum conggi piny me woro nying Yecu, leb ducu myero otuc bene ni, Yecu Kricito aye Rwot, kun kelo deyo bot Lubanga Won.” (Pil. 2:8-11) Jehovah omiyo mot marii “matwal” bot Yecu kun cerre ki kom me cwiny ma pe to.​—Rom. 6:9.

KIKETO KABAKA ME BEDO DIT MAKATO ‘LUWOTE MUKENE DUCU’

7. I yo macalo mene ma Lubanga owiro Yecu makato ‘luwote mukene ducu’?

7 Kwan Jabuli 45:6, 7. Pien Yecu onongo tye ki mar matut pi kit ma atir dok dag gin ma balo nying Wonne, Jehovah owire me bedo Kabaka ma loyo Ker pa Meciya. Kiwiro Yecu ki “moo me yomcwiny” makato ‘luwote mukene ducu,’ ma gin aye kabaka mapat pat me Juda ma gia ki i doggola pa Daudi. I yo macalo mene? Mukwongo, Jehovah aye owiro Yecu en kikome. Medo i kom meno, Jehovah owire me bedo Kabaka ki dok Lalamdog Madit. (Jab. 2:2; Ibru 5:5, 6) Ki bene, pe kiwiro Yecu ki moo kikome ento ki cwiny maleng, dok locce bibedo i polo ento pe i lobo.

8. Pingo kiromo wacci Yecu tye ki twero me bedo Kabaka, dok pingo waromo bedo ki gen ni en biloc i yo ma atir?

8 Jehovah oketo Wode me bedo Kabaka ma loyo Ker pa Meciya i polo i 1914. ‘Odoo kerre aye odoo me kit ma atir,’ pi meno, watwero bedo ki gen ni en biloc i yo ma atir dok pe bipoko dano. En tye ki twero me bedo Kabaka pien Jehovah aye tye guti me locce. Medo i kom meno, ker pa Yecu birii “nakanaka.” Pud dong cwinywa yom ya, me tic pi Jehovah ite loc pa Kabaka ma en ocimo!

KABAKA ‘OTWEYO PALA LUCWANNE I EME’

9, 10. (a) Awene ma Yecu otweyo iye pala lucwanne i eme, dok en otiyo kwede cutcut nining? (b) Kricito dok bitic ki pala lucwanne nining?

9 Kwan Jabuli 45:3. Jehovah owaco bot Kabakane ni ‘otwe pala lucwanne i eme,’ ma man nyuto ni en omiyo twero bot Yecu me lweny i kom jo ducu ma gijemo i kom loc pa Lubanga ki dok me ngolo kop i komgi. (Jab. 110:2) Kilwongo Kricito ni “twon oteka” pien en tye Lalweny dok Kabaka ma pe kitwero loyone. En otweyo pala lucwanne i eme i 1914 i kare ma oloyo lweny i kom Catan kacel ki jogine ci obologi piny i lobo.​—Yabo 12:7-9.

10 Meno obedo acakki me loyo lweny pa Kabaka ma tye ka ngwec ki aguragura-ni. En myero kong ‘olo lweny.’ (Yabo 6:2) Jehovah bingolo kop i kom dul mapat pat ma tye i lobo pa Catan-ni, dok bene Catan ki jogine kibikwanyogi woko. Me acel, kibinginyo Babilon Madit, twon ker malac me dini goba me wi lobo. Jehovah bitic ki luloc me lobo-ni me jwero dako ma “lakwele-ni.” (Yabo 17:16, 17) I ngeye, Yecu bioto lweny i kom gamente me lobo-ni kun jwerogi woko liweng. Kricito, ma bene kilwongo ni “lamalaika me bur matut ma tere pe gik,” biloyo lweny kun bolo Catan kacel ki jogine i bur ma tere pe gik. (Yabo 9:1, 11; 20:1-3) Kong wanenu kit ma kitito kwede jami magi i Jabuli 45.

KABAKA ‘LWENYO PI ADA’

11. Kricito ‘lwenyo pi ada’ nining?

11 Kabaka ma Lalweny-nyi pe tye ka cito ka lweny me loyo lobo moni nyo mako dano me bedo opii. En tye ki tyen lok matir ma lubbe ki lweny man. En lwenyo ‘pi ada, mwolo dok pi gwoko kit ma atir.’ (Jab. 45:4) Lok ada ma pire tek ma en bilweny pire aye twero me loc pa Jehovah. Catan opyem i kom twero me loc pa Jehovah i kare ma en ojemo i Kome. Cakke i kare meno, jogi kacel ki dano gukwero loc pa Jehovah. Kare dong otyeko romo pi Kabaka ma Jehovah owiro me lweny pi ada kun moko ka maleng twero me loc pa Jehovah.

12. I yo ango ma Kabaka tye lanen maber me mwolo?

12 Kabaka bene tye lanen maber me mwolo. Macalo Wod acel keken ma Lubanga ocweyo en kikome, en oweko lanen maber adada me mwolo ki dok me mine ite loc pa Wonne. (Ic. 50:4, 5; Jon 5:19) Jo ducu ma gimine ite loc pa Kabaka man myero gulub lanenne me mwolo kun giwinyo dog Jehovah macalo lalocgi i jami ducu. Jo ma gitimo man keken aye gibikwo i lobo manyen ma Lubanga ociko pire.​—Jek. 14:16, 17.

13. Kricito lwenyo pi “gwoko kit ma atir” nining?

13 Kricito bene lwenyo pi “gwoko kit ma atir.” Kit ma atir ma Kabaka tye ka lweny pire-ni aye ‘kit ma atir pa Lubanga’​—cik pa Jehovah i kom gin matir ki marac. (Rom. 3:21; Nwo. 32:4) Icaya oloko i kom Kabaka Yecu Kricito ni: “Kabaka biloyo loc ki kit [ma] atir.” (Ic. 32:1) Loc pa Yecu bikelo “polo manyen” ki “lobo manyen” ma kiciko pire-ni, ka ma “kit ma atir bedo iye.” (2 Pet. 3:13) Jo ducu ma gibikwo i lobo meno myero gulok kwogi ma lubbe ki cik pa Jehovah.​—Ic. 11:1-5.

KABAKA BITIMO ‘JAMI MA KELO LWORO’

14. Cing Kricito malacuc bitimo ‘jami ma kelo lworo’ nining? (Nen cal ma tye i pot karatac 8.)

14 I kare ma Kabaka ocako ngwec ki aguragura matar me cito ka loyo lweny, en otweyo pala lucwanne i eme. (Jab. 45:3) Ento, kare bibino ma en bimako pala lucwanne i cinge tung acuc ci cako tic kwede. Laco jabuli otito ni: ‘Cingi malacuc bitimo jami ma kelo lworo.’ (Jab. 45:4) Yecu Kricito bitimo ‘jami ma kelo lworo’ i kom lumonene ka nongo lwenyo i Armagedon wek etyek lobo pa Catan-ni. Gin ma en bitimone me tyeko lobo pa catan-ni pud pe wangeyo. Ento, ginne bikelo lworo i cwiny jo ma gukwero winyo Lubanga kacel ki jolo loc pa Kabaka. (Jab. 2:11, 12.) I kare ma tye ka lok i kom kare me agikki, Yecu owacci kom dano “bimyel ki lworo, ka gibitamo gin ma bipoto i kom lobo; pien twer ducu ma i polo biyenge.” En omedo ni: “Lacen gibineno Wod pa dano kun bino i wi pol ki tek ki deyo madit.”​—Luka 21:26, 27.

15, 16. Angagi ma gitye “lwak mony mapol” me polo ma gilubo kor Kricito me cito ka lweny-nyi?

15 Ma lubbe ki kit ma Kabaka-ni bibino kwede “ki tek ki deyo madit” me tyeko jo maraco, buk me Niyabo tito ni: “Lacen aneno polo oyabbe, cut atugi neno aguragura matar! Ngat ma obedo i wiye gilwongo ni ngat ma Genne, dok me Ada, gin ma en timo ducu tye atir i ngolo kop kadi wa i lweny bene . . . Lwak mony mapol me polo ma guruko bongo camanini maberre, matar dok maleng, gulubo kore ma giringo ki aguragura matar. Pala lucwan mabit okatti ki i doge, ma en bineko ki lurok woko ducu, ka dong bibedo ka loyogi ki odoo nyonyo; en binyono bur me biyo kongo vino me akemo pa Lubanga mager ma en Won Twer Ducu-ni.”​—Yabo 19:11, 14, 15.

16 Angagi ma gitye “lwak mony mapol” me polo ma gilubo kor Kricito me cito ka lweny-nyi? I kare ma en otweyo pala lucwanne i eme pi tyen mukwongo wek eryem Catan kacel ki jogine ki i polo, Yecu onongo tye ki “lumalaikane.” (Yabo 12:7-9) Pi meno, pore me wacone ni lumalaika maleng gibibedo i kin lumony pa Kricito i lweny me Armagedon. Jo mukene tika gibibedo i kin lumonye? Yecu ocikke bot omegine ma kiwirogi ni: “Ngat ma loyo, dok ma obedo ka tiyo ticca nio i agikki, abimiye twero me loyo lurok. En biloyogi ki odoo nyonyo, calo ngat ma goyo agulu ngidogi woko matinotino, kit macalo an bene alimo twero ki bot Wora.” (Yabo 2:26, 27) Pi meno, utmege pa Kricito ma dong gunongo motgi me nicer i polo bene gibibedo i kin monnye me polo. Jo ma kiwirogi gibibedo kacel ki Yecu ka en tyeko lobo pa Catan-ni kun ‘timo jami ma kelo lworo.’

KABAKA BILOYO LWENY

17. (a) Aguragura matar ma Kricito ngweco kwede-ni cung pi gin ango? (b) Atero ki atum kono gicung pi gin ango?

17 Kwan Jabuli 45:5. Kabaka tye ka ngwec ki aguragura matar, ma man cung pi lweny maleng dok matir i wang Jehovah. (Yabo 6:2; 19:11) Medo i kom pala lucwan, en omako atum. Wakwano ni: “Aneno aguragura matar, ki ngat ma ngweco kwede onongo omako atum. Gimiye lalukana, ci en ocito woko kun loyo lweny, dok bene ni wek ebed ka loyo lweny.” Pala lucwan ki atum gicung pi jami ma Kricito bitic kwedgi me tyeko lukworre.

Kibilwongo winyi wek gulony lobo obed maleng (Nen paragraf me 18)

18. ‘Atero’ pa Kricito bibedo “bit” nining?

18 Laco jabuli otiyo ki leb ma gudo cwiny dano kun loko i kom Kricito ma en aye Kabaka-ni kit man: “Ateroni bit, icelo ateroni tuco aduno pa lukworri woko pil; lwak me rok ducu gipoto i te locci.” Lweny man bibedo i twok lobo ducu. Lanebi Jeremia otito con ni: “I nino meno kom jo ma ginekogi gibikeyo woko ata i but lobo ducu.” (Jer. 25:33) Lok mukene pa lanebi bene wacci: “Ka dok aneno lamalaika mo ocung i ceng. En olwongo kwa winyo ducu mapatpat ma gituk i dye yamo ki dwan malongo ni, ‘Wubin, wugurre kacel ka camo cam me otyeno ma Lubanga oyubo, ka camo ringo kom luker, ki ringo kom ludito wi mony, ki ringo kom jo ma yam gin oteka, ringo aguragura ki ringo kom jo ma ngweco kwedgi, ki ringo kom dano ducu, jo ma gilone kengi kacel ki opii, jo matino ki madito ducu.’”​—Yabo 19:17, 18.

19. Kricito bityeko loyo “lweny” nining?

19 I nge tyeko lobo pa Catan-ni, Kricito bingwec ki “deyo” ka loyo “lweny.” (Jab. 45:4) En bityeko lwenye kun bolo Catan kacel ki jogine i bur ma tere pe gik pi Mwaka Alip Acel me Loc. (Yabo 20:2, 3) Ka dong Larac-ci kacel ki lumalaikane kibologi woko i bur ma tere pe gik, dano gibibedo labongo ayela pa Catan ki dok gibibedo luwiny i te loc pa Kabaka ma oloyo lweny dok kiketo deyo i kome-ni. Ento, ma peya lobo ducu odoko paradic, gin gibibedo ki tyen lok mukene me bedo ki yomcwiny kacel ki Kabaka ki dong jo 144,000. Wabinyamo tyen lok mumiyo gibibedo ki yomcwiny ipwony ma lubo man.