Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Pakuru Kristo, Ruoth Momi Duong’!

Pakuru Kristo, Ruoth Momi Duong’!

“Dhi adhiya kiidho farasi, kirwakori gi lep duong’, mondo ilo.”ZAB. 45:4, The Bible in Luo, 1976.

1, 2. Ang’o momiyo onego wanon adimba weche mayudore e Zaburi sula mar 45?

RUOTH moro maduong’ kedo gi jowasike e lweny moro mondo adiera koda tim makare obedie. Bang’ loyo jowasikego duto e lweny mogik, okendo miaha moro ma jachia. Ruodhno iparo kendo imiyo nyinge duong’ nyaka chieng’. Mago e moko kuom weche madongo miwuoyoe e Zaburi sula mar 45.

2 Kata kamano, Zaburi sula mar 45, oting’o weche moko mathoth maok mana sigana mamit makelo mor. Gik miwacho ei zaburino mulo ngimawa gie sani koda e kinde mabiro. We wanonuru adimba weche mayudore ei zaburini.

“NITIE WACH E CHUNYA MA BERNA”

3, 4. (a) ‘Wach maber’ mamulo ngimawa en mane, to wachno miyo wawinjo nade e chunywa? (b) ‘Weche ruoth,’ ma walando gin mage to ere kaka lewwa bedo kaka kalam mar jandiko?

3 Som Zaburi 45:1. ‘Wach maber’ ma ne moro jandik-zaburini ma ne ‘ok onyal ling’go’ e chunye ne en wach ruoth moro. Wach ruodhno nomiyo chuny jandik-zaburi  oil kendo miyo lewe obedo ka “kalam mar jandiko molony.”

4 To nade wan? Donge wach maber mar Pinyruodh Mesia en wach mamulo chunywa ahinya? Wach Pinyruodhno nobedo ‘maber’ moloyo e higa 1914. Kochakre kindeno, koro ok ne waland ne ji ni Pinyruodhno pod biro to ne walando ni en sirkal masie masani locho e polo. Ma e ‘wach maber mar Pinyruoth’ ma walando “e pinje duto, mondo obed ranyis ni ogendini duto.” (Math. 24:14) Be wach maberni miyo chunywa bedo moil? Be walando wach maber mar Pinyruodhni gi kinda? Mana kaka jandik-zaburi, wan bende walando ‘weche e wi ruoth’, ma en Ruodhwa Yesu Kristo. Walando ni Yesu sani koro en Ruoth mar Pinyruodh Mesia e polo. E wi mano, wagwelo ji duto moriwo koda joloch mag pinyni mondo orwak loch mare. (Zab. 2:1, 2, 4-12) Kendo lewwa chalo mana gi “kalam mar jandiko molony” sama watiyo adimba gi Muma e tijwa mar lendo.

Walando wach maber e wi Ruodhwa Yesu Kristo gi ilo

‘WECHE MANG’WON’ WUOK E DHO RUOTH

5. (a) Yesu ne en ‘jachia’ e yore mage? (b) Weche ‘mang’won’ nowuok e dho Ruoth e yo mane, to wan wanyalo timo ang’o mondo waluw ranyisi mareno?

5 Som Zaburi 45:2. Muma ok nyiswa weche mathoth kuom kaka Yesu ne nenore gi oko. Yesu ne en dhano maok onyuol e richo mar Adam, omiyo adier ne en ‘jachia.’ Kata kamano chia mare maduong’ moloyo nonenore ka nochung’ motegno kendo makore chuth gi Jehova. E wi mano, Yesu nolando wach maber mar Pinyruoth kotiyo gi weche ‘mang’won.’ (Luka 4:22; Joh. 7:46) Be watemo kar nyalowa mondo sama walendo waluw ranyisi maber ma Yesu noketonwa kuom tiyo gi weche mang’won kendo mamulo chuny ji?—Kol. 4:6.

6. Nyasaye nogwedho Yesu “nyaka chieng’” e yo mane?

6 Nikech Yesu nochiwore gi chunye duto, Jehova nogwedho tije mar lendo e pinyka, kendo miye mich bang’ chiwo ngimane kaka misango. Jaote Paulo nondiko kama: “Kendo ka nonenore kaka dhano, nobet mamuol, kodoko ng’a ma winjo wach nyaka tho; ee, tho [e yadh-sand]. E momiyo Nyasaye ne oting’e malo ahinya, kendo ne omiye nying’ moloyo nying’ duto, ni mondo e nying Yesu gik moko duto ogo chonggi piny, gik manie polo, kod gik manie piny, kod gik manie bwo piny, kendo lep ka lep ohul ni Yesu Kristo en Ruoth, mondo Nyasaye Wuoro omi duong’.” (Fili. 2:8-11) Jehova nogwedho Yesu “nyaka chieng’” kuom chiere e ngima maok notho kendo.—Rumi 6:9.

RUOTH YUDO DUONG’ MOLOYO ‘JOWADGI’

7. Nyasaye nowiro Yesu moloyo ‘jowadgi’ e yo mane?

7 Som Zaburi 45:6, 7To nikech hera ma Yesu oherogo tim makare kendo osin gi gimoro amora manyalo ketho nying Wuon mare, Jehova nowire mondo obed Ruoth mar Pinyruodh Mesia. Yesu nowir gi ‘mo mar mor moloyo jowadgi,’ matiende ni noyudo duong’  moloyo ruodhi duto mag Juda e anyuola mar Daudi. E yore mage? Mokwongo, Jehova owuon ema nowiro Yesu. Mar ariyo, Jehova nowire mondo obed Ruoth koda Jadolo Maduong’. (Zab. 2:2; Hib. 5:5, 6) Mar adek, Yesu ok ne owir gi mo masie, to nowire gi roho maler, kendo obiro locho ka en e polo to ok ka en e pinyka.

8. Ang’o momiyo wanyalo wacho ni Yesu obet e ‘kom ruoth,’ to ang’o momiyo wanyalo bedo gadier ni pinyruodhe nobed pinyruoth makare?

8 Jehova noketo Wuode obed Mesia Ruoth e polo e higa 1914. ‘Ludh pinyruoth’ ma Yesu lochogo en ‘luth mar pimo tim mowinjore,’ omiyo wan gadier ni ndalo duto loch mare nobed loch masiro tim makare. En gi ratiro mar bedo Ruoth nikech obet e “kom ruoth” ma Nyasaye ema nokete. Mano tiende ni, Jehova e mise mar pinyruodhe. E wi mano, loch mar Yesu biro siko “nyaka chieng’.” Donge wamor tiyo ne Jehova ka wan e bwo Ruoth ma en owuon ema noyiero?

RUOTH ‘RIDO LIGANGLA E NUNGONE’

9, 10. (a) En karang’o ma Kristo norido ligangla e nungone, to nochako tiyo kode mapiyo nade? (b) Kristo biro tiyo nade gi liganglane e kinde mabiro?

9 Som Zaburi 45:3. Jehova chiko Ruoth moketo mondo ‘orid ligangla e nungone,’ matiende ni omiyo Yesu chik mondo okel kum kogoyo lweny gi jogo duto makwedo loch mar Nyasaye. (Zab. 110:2) To nikech Kristo en ruoth maok nyal lo, idende ni Ruoth ‘manyalone duong’.’ Norido liganglane e higa 1914 ka noloyo Satan gi jochiendene ma owitogi e piny.—Fwe. 12:7-9.

10 Mano ne en mana chakruok mar kedo mondo olo wasike. Pod odhi nyime kedo nyaka ‘otiek loyo’ wasike. (Fwe. 6:2) Jehova oseramo ni gimoro amora motudore gi loch Satan e piny nyaka kethi, kendo Satan gi jochiendene nyaka gol oko. Babulon Maduong’ ma en dinde duto mag miriambo, ema ibiro kwong kethi. Jehova ochano mar tiyo gi jotend siasa mondo okethgo “jaterruokno.” (Fwe. 17:16, 17) Bang’ mano, Ruodhno biro ketho chuth sirkande duto mayudore e piny ma Satan lochoeni. Kristo, ma bende iluongo ni “malaika mar Bur Matut,” biro tieko lwenyno kuom tweyo Satan gi jochiendene kendo witogi e bur matut matiende ni abiso. (Fwe. 9:1, 11; 20:1-3) We wane ane kaka weche madongogi ne okor e Zaburi 45.

RUOTH IDHO FARAS MONDO OKEDNE “ADIERA”

11. Ere kaka Kristo kedo ne “adiera”?

11 Som Zaburi 45:4. Ruoth ok ked e lweny ni mondo oyar tong’ mar lochne kata mondo ochun jomoko obed e bwo lochne. En gi gimomiyo okedo e lweny makareno. Okedo ne “adiera gi muolo gi tim matir.” Adiera maduong’ie moloyo ma nyaka kedne en ratiro ma Jehova nigo mar bedo jaloch e wi piny gi polo. Satan nokwedo ratiro ma Jehova nigo mar bedo jaloch ka nong’anyo ne Jehova. Chakre kindeno, jochiende kaachiel gi dhano osebedo kakwedo adiera makendeno. Magi e kinde ma Ruoth ma Jehova owalo, kedo e lweny mondo onyisgo ni Jehova kende ema nigi ratiro mar bedo jaloch e wi piny gi polo.

12. Ruoth kedo ne “muolo” e yo mane?

12 Ruoth bende kedo ne “muolo.” Kaka Wuowi ma miderma, Yesu oseketo ranyisi maber chuth mar nyiso  muolo koda bolruok ne loch mar Wuon mare. (Isa. 50:4, 5; Joh. 5:19) Raia duto mabolore ne Ruodhno nyaka luw ranyisi mare mar bolruok mondo giriw lwedo ratiro ma Jehova nigo mar bedo jaloch e wi gik moko duto. Mana joma timo kamano ema ibiro yienegi odag e piny manyien ma Nyasaye nosingo.—Zek. 14:16, 17.

13. Ere kaka Kristo kedo ne “tim matir”?

13 Kristo bende kedo ne “tim matir.” Tim matir ma Ruoth kedone en “tich makare mar Nyasaye,” ma gin chike ma Jehova oketo mar pogo ber gi rach. (Rumi 3:21; Rapar 32:4) Isaya nokoro niya e wi Ruoth Yesu Kristo: “Ruoth moro nobedi gi loch gi tim makare.” (Isa. 32:1) Loch mar Yesu biro kelo ‘polo manyien gi piny manyien, kama wach makare nodagie.’ (2 Pet. 3:13) Ng’ato ang’ata ma nodag e piny manyienno biro dwarore ni oluw chike Jehova.—Isa. 11:1-5.

RUOTH TIMO ‘GIK MADONGO’

14. Lwet Kristo ma korachwich biro timo “gik madongo” e yo mane? (Ne picha manie chak sulani.)

14 Jandik-zaburi wacho ni Ruoth orido ligangla e nungone. (Zab. 45:3) Kata kamano kinde biro chopo ma koro omako liganglane e lwete ma korachwich mondo otigo. Jandik-zaburi nokoro niya: “[Lweti ma korachwich] biro miyo itimo timbe madongo.” (Zab. 45:4, The Bible in Luo, 1976) E kinde ma Yesu Kristo biro ketho piny mar Satan e Har–Magedon, obiro timo “gik madongo” miwuoro koloyo wasigu. Pod ok wang’eyo ni obiro tiyo gang’o koketho piny mar Satan. Kata kamano, okang’ mobiro kawono biro kelo luoro maduong’ e chuny ji duto motamore bolore e bwo lochne. (Som Zaburi 2:11, 12.) Ka nokoro weche motudore gi ndalo giko, Yesu nowacho ni “chuny ji noa nikech luoro gik ma biro timore e piny, kendo teko mag polo noyiengni.” Nomedo wacho niya: “Eka ginine Wuod dhano ka biro e boche polo gi teko gi duong’ mang’ongo.”—Luka 21:26, 27.

15, 16. Gin jomage ma nobed “ogend lweny” makonyo Kristo e kedo?

15 Kolando kaka Ruoth nobi gi “teko gi duong’ mang’ongo” mondo okel kum, bug Fweny wacho kama: “Eka naneno polo koyawore; kendo naneno ambuor marachar, to Jal moidhe iluongo ni Ng’a Migeno, kendo Jadier, nikech ong’ado bura kare, kendo okedo kare. Ogend lweny me polo ne luwo bang’e, ka giidho ambuoche marachere kendo girwakore gi nanga mayom, marachar kendo maler. To ligangla mabith wuok e dhoge, mochwogo ogendini. Nologi gi ludh nyinyo, kendo nonyon rabi mar mirima mager mar Nyasaye Manyalo Duto.”—Fwe. 19:11, 14, 15.

16 Gin ng’a gini ma nobed “ogend lweny” mabiro konyo Kristo e kedo? Kane Yesu okwongo tiyo gi liganglane mowito Satan gi jochiendene oa e polo, ne en kanyachiel gi ‘malaikene.’ (Fwe. 12:7-9) Omiyo en gima owinjore wacho ni e lweny mar Har–Magedon, ogend lweny mag Kristo biro riwo koda malaike maler. Be nitie jolweny mamoko mabiro riwogi lwedo? Yesu nosingone owetene mowal niya: “To ng’at molocho, kendo morito tichna nyaka giko, anamiye teko mondo olo ogendini, kaka an bende nanwang’o teko kuom Wuora. Enologi gi ludh nyinyo, kotoyogi kaka itoyo agulu.” (Fwe. 2:26, 27) Kuom mano jolweny mag  Kristo manie polo biro riwo koda owetene mowal kuom roho, mabiro bedo koseyudo mich margi e polo. Owetego mowal gi roho nobed gi Yesu sama obiro timo “gik madongo” kotayo ogendini gi ludh nyinyo.

RUOTH TIEKO LOYO JOWASIKE

17. (a) Faras marachar ma Kristo oidho ochung’ne ang’o? (b) Ligangla gi atung’ ochung’ne ang’o?

17 Som Zaburi 45:5. Ruoth oidho faras marachar mochung’ne lweny makare e wang’ Jehova. (Fwe. 6:2; 19:11) Mopogore gi ligangla, oting’o atung’ bende. Fweny 6:2 wacho kama: “Ka narango to naneno ambuor marachar, kendo ng’at moidhe noting’o atung’. Osimbo nomiye, mi nowuok kolocho, kendo mondo olochi.” Ligangla kod atung’ ochung’ne yo ma Kristo biro tiyogo koketho jowasigu.

Ibiro luong winy mondo ocham ringre joma ibiro negi (Ne paragraf mar 18)

18. “Aserini” mag Kristo biro bedo ‘mabitho’ e yo mane?

18 Kowuoyo e yor ngero, jandik-zaburi nokoro ni ‘aserini mag Ruoth bitho; ji podho e tiende kendo githir e chuny jowasike.’ Ruoth biro ketho jowasigu duto manie piny mangima. Jeremia nokoro kama: “Kendo jo monegi gi luet Jehova ndalono, nobedi e kuonde duto nyaka ka ma piny ogikoe.” (Yer. 25:33) Weche mamoko mokor maket gi mago wacho kama: “Eka naneno malaika moro kochung’ e wang’ chieng’; nokok gi dwol maduong’ ni winy duto ma huyo e kor polo niya, ‘Chokreuru, ubi e sawo maduong’ mar Nyasaye; mondo ucham ring ruodhi, gi ring jodong lweny gi joteko, kod ring ji duto; jo man thuolo gi jo motue misumbini, jo matindo gi jo madongo.’”—Fwe. 19:17, 18.

19. Ere kaka Kristo biro tieko loyo wasike?

19 Bang’ ketho piny marach mar Satanni, Kristo biro ‘idho faras korwakore gi lep duong’ mondo olo’ wasike. (Zab. 45:4) Yesu biro tieko loyo jowasike chuth kotweyo Satan gi jochiendene e abiso kuom Higini Aluf Achiel mar Lochne. (Fwe. 20:2, 3) Bang’ kosetwe Jachien gi jochiendene e abiso, gibiro bedo maonge gi nyalo moro amora mar wuondo kata hinyo ji. Kuom mano dhano biro dak kobolore chuth ne Ruodhgi. Kata kamano, kapok gineno kaka piny ibiro los mos mos mabed paradis, nitie gima chielo mabiro miyo gibed mamor ka gin gi Ruoth kaachiel gi joma biro konye locho e polo. Wachno ibiro non e sula maluwo.