Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Hivilika Kristu—Ohamba Yankhimana!

Hivilika Kristu—Ohamba Yankhimana!

 Hivilika Kristu, Ohamba Yankhimana!

“Mounene wove utualako nokufinda.”SAL. 45:4.

ONONTHELE MBAKOLELA PALA OKUHINANGELA

Oñgeni Jeova alembula Jesus monkhalelo yavilapo ‘kuvakuavo’?

Onalupi Kristu amaneka omutunga wae, oñgeni aundapesa omutunga oo, iya onalupi makaundapesa vali omutunga oo?

Otyili patyi tyakolela Ohamba Jesus Kristu aamena?

1, 2. Omokonda yatyi o Salmo 45 yakolela pala onthue hono?

OHAMBA imwe yankhimana ikalwa pala okuamena otyili nouviuki iya ikahi nokuenda opo ikafinde onondyale mbayo. Tyina yamafindi, mainepe ondombwa umwe omuwa unene. Ohamba ihinangelwa nokuhivilikwa apeho. Ovio, ovipuka vimwe oviwa viahonekwa mo Salmo 45.

2 Mahi, o Salmo 45 kaipopi vala omahipululo omawa amanuhuka nehambu. Etyi tyapopiwamo, tyakolela kuonthue mokonda muakutikinya omuenyo wetu pahetyino, no komutwe wandyila. Tutehelelei nawa putyina tulilongesa o salmu ei.

“OMUTIMA WANGE ULUKAUKA MOKONDA YOTYIPUKA OTYIWA”

3, 4. (a) “Otyipuka otyiwa” omuhoneki wono salmu ahonekele oityi, iya oñgeni tyipondola okukalesa omutima wetu? (b) Ombupi onondaka tuivisa “konthele yohamba”? Oñgeni elaka lietu likala ngatyina olapi?

3 Tanga Salmo 45:1. “Otyipuka otyiwa” tyalingisa omutima womuhoneki wo no salmu “okulukauka,” ovipuka oviwa konthele yohamba. Mo Hebreu, ondaka yapitiyua “okulukauka” ihangununa “okufiluka.” Omuhoneki wo no salmu ankho wahambukua unene okuiva ovipuka ovio oviwa, ongatyina  omutima wae ankho ukahi nokufiluka. Tupu tyalingisile elaka liae okukala ngatyina “olapi yomuhoneki ukopiyala.”

4 Otyo tyilekesa tyi kuonthue? Onondaka onongwa Mbouhamba wa Mesiya otyipuka otyiwa tyihika komutima wetu. Onondaka Mbouhamba mbakala “onongwa” haunene mo 1914. Mokonda yatyi? Omokonda okupolelela mo 1914 ankho katupopi vali konthele Youhamba komutwe, mahi pahe okonthele youtumini wotyotyili ukahi nokutumina keulu. Ombo “onondaka onongwa Mbouhamba” tukahi nokuivisa “kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho.” (Mat. 24:14) Okuti omutima wetu “ulukauka,” ine wahambukua mokonda yonondaka ombo Mbouhamba? Okuti tukahi nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba nombili? Ngomuhoneki wono salmu, “oviimbo vietu vipopia konthele Yohamba” yetu Jesus Kristu. Tuivisa onondaka mbokuti Jesus pahe Omutumini Wouhamba keulu. Tukahi nokukonga aveho, alo umwe ovatumini vouye uno opo vetavele Ouhamba wa Jesus. (Sal. 2:1, 2, 4-12) Tyina tuundapesa Ombimbiliya movilinga viokuivisa, elaka lietu likala ngatyina “olapi yomuhoneki ukopiyala.”

‘ONONDAKA ONONGWA MBUTUNDA KOMILUNGU VIOHAMBA’

5. (a) Omononkhalelo patyi Jesus ankho “omuwa”? (b) Oñgeni Jesus aivisile noluembia, iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

5 Tanga Salmo 45:2. Ovihonekwa kavipopi unene konthele yolupe lwa Jesus. Mokonda ankho utupu onkhali, ankho omulume “omuwa.” Mahi, oukuatyili wae nekolelo mu Jeova wemulingisa okukala vali omuwa. Tupu, Jesus waivisile onondaka Mbouhamba noluembia, nokuundapesa onondaka mbuhika komutima wovanthu. (Luc. 4:22; João 7:46) Okuti tulinga ononkhono mbokuhetekela Jesus movilinga vietu viokuivisa?Col. 4:6.

6. Oñgeni Huku ayambele Jesus “pala apeho”?

6 Mokonda Jesus wakalele nekolelo nohole onene na Tate yae, Jeova wayambele ovilinga viae viokuivisa pano pohi iya emuyambe vali etyi aava omuenyo wae ngotyilikutila. Apostolu Paulu wahonekele konthele ya Jesus okuti: “Etyi [Jesus] eya okukala omunthu pano pohi, weliola omutima oe muene akala omutaveli alo kononkhia, okunkhila momuti wemone. Moluotyo, Huku wemunkhimaneka, nokumuavela enyina liankhimana komanyina atyo aeho, opo ovanthu aveho keulu, nokombanda yohi, navina vikahi mombuelo yohi, vaikile konongolo menyina lia Jesus. Opo omalaka aeho anoñgonoke nawa okuti Jesus Kristu o Tatekulu, pala enkhimano lia Huku, Tate.” (Fil. 2:8-11) Jeova wayamba Jesus “pala apeho” mokumututilisa nomuenyo wahankhi keulu.Rom. 6:9.

OHAMBA YAPAKWA VALI KOUNENE TYIPONA ‘VAKUAVO’

7. Omononkhalelo patyi Huku alembula Jesus monkhalelo yavilapo ‘kuvakuavo’?

7 Tanga Salmo 45:6, 7Jeova walembula Jesus akale Ohamba Youhamba wa Huku mokonda Jesus uhole unene ouviuki, iya uyele atyiho tyipondola okupenyesa Tate yae. Jesus walembulua “nomulela wenkhimano,” moluotyo wavilapo “kuvakuavo,” konohamba  mbo Judaa tupu vatundile mombunga ya David. Ñgeni ngotyo? Tete, o Jeova yatyo muene walembula Jesus. Vali, Jeova walembula Jesus akale Ohamba, Nomunene-nakwa. (Sal. 2:2; Heb. 5:5, 6) Tatu, Jesus kalembulilwe nomulela, mahi walembulua nospilitu sandu iya ouhamba wae kaukahi pano pohi mahi ukahi keulu.

8. Omokonda yatyi tukalela nonthumbi yokuti Jesus makatumina nouviuki? Omokonda yatyi tupopila okuti Huku otyipundi tya Jesus?

8 Mo 1914, Jeova walembula Omona wae akale Ohamba keulu. “Omphangoti” youhamba wa Jesus, “omphangoti youviuki,” ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti outumini wae apeho maukakala wouviuki. Jesus watokala okukala Ohamba mokonda Huku otyipundi tyae, otyo tyilekesa okuti o Jeova wemulembula akale Ohamba. Outumini wa Jesus mautualako ‘apeho.’ Tyituhambukiswa unene okuumbila Jeova nombatelo Yohamba aholovona!

OHAMBA ‘IMANEKA OMUTUNGA WAYO’

9, 10. (a) Onalupi Kristu amaneka omutunga wae, iya oñgeni aundapesa omutunga oo? (b) Oñgeni Kristu makaundapesa omutunga wae komutwe?

9 Tanga Salmo 45:3. Jeova wapopila Ohamba imaneke omutunga wayo. Ngotyo, Huku ankho ukahi nokuavela Jesus epondolo opo akaluise, nokuhanyako vana veyele outumini Wae. (Sal. 110:2) Kristu wiihanua okuti ‘omunene’ mokonda Ohamba Yovita yahafindwa. Wamaneka omutunga wae mo 1914 etyi afinda Satanasi novilulu viae, evetahela pano pohi.Rev. 12:7-9.

10 Otyo ankho onthyimbi vala yetyi Ohamba mailingi. Ankho nkhele “kainemanuhule okufinda.” (Rev. 6:2) Jeova watokola okuhanyako ovanthu aveho vouye wa Satanasi, iya Satanasi novilulu viae vena okupoluako. Tete mamaneko Ombambilonia Onene, onongeleya ambuho mbomatutu. Jeova maundapesa ovatumini opo vahanyauneko “ekunga” olio endingavivi. (Rev. 17:16, 17) Okulandulako, Kristu makamanako ovatumini aveho vouye wa Satanasi. Iya Kristu wiihanua okuti ‘oandyu yokaleya,’ makamanuhula okufinda tyina amayumbu Satanasi novilulu viae mokaleya. (Rev. 9:1, 11; 20:1-3) Tutalei oñgeni ovipuka ovio vihambukiswa viapopiwa mo Salmo 45.

OHAMBA ITUALAKO “OKUAMENA OTYILI”

11. Oñgeni Kristu atualako “okuamena otyili”?

11 Tanga Salmo 45:4. Ohamba kailuila ovilongo ine opo ipake ovanthu moupika. Mahi ina omahunga omawa. Ohamba itualako “okuamena otyili, nouviuki, no vomutima weliola.” O Jeova vala watokala okutumina ouye auho. Otyo, otyo “otyili” tyakolela vali unene tyina okuamenwa. Etyi Satanasi akala omphuki, ankho ukahi nokupopia okuti Jeova katokalele okutumina. Tunde opo, ovanthu novilulu veliwaneka na Satanasi, kavetavela otyili otyo tyakolela. Pahe ou omuvo opo Ohamba yaholovonwa na Jeova iyakulile otyili nokulekesa okuti Jeova oe vala watokala okutumina.

12. Oñgeni Ohamba itualako okuamena “vomutima weliola”?

12 Ohamba tupu itualako okuamena “vomutima weliola.” Jesus apeho waavelele ongeleka ongwa yokuliola omutima nokutavela ku Tate yae. (Isa. 50:4, 5; João 5:19) Ovaumbili aveho vekolelo Vohamba, vena okulandula ongeleka yae, nokuliola omutima putyina vetavela Jeova Omutumini wavo movipuka aviho. Vana vetyilinga, ovo vala mavakakala mouye omupe wa Huku.Zac. 14:16, 17.

13. Oñgeni Kristu atualako okuamena “ouviuki”?

 13 Tupu Kristu utualako okuamena “ouviuki.” Ouviuki ukahi nokuamenwa Nohamba, “ouviuki wa Huku,” ine ovitumino via Jeova konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga. (Rom. 3:21; Deu. 32:4) Omuuli Isaia waulile konthele ya Jesus Kristu okuti: “Ohamba imwe maikatumina pala ouviuki.” (Isa. 32:1) Mokueenda kuoutumini wae, Jesus makaeta “eulu epe nohi omphe” omu aveho mavakalinga etyi tyaviuka. (2 Ped. 3:13) Otyo tyilekesa okuti mouye omupe, aveho mavakaendela movitumino via Jeova konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga.Isa. 11:1-5.

OHAMBA ILINGA “OVIPUKA VIHUVISA”

14. Oñgeni okulio kwa Kristu makukalinga “ovipuka vihuvisa”? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

14 Omuhoneki wono salmu wapopia okuti Ohamba yavelama konkhambe nomutunga wayo. (Sal. 45:3) Ohamba yakuata omutunga nokulio kuayo iya aihimbika oku-uundapesa. Omuhoneki wono salmu waulile konthele ya Jesus okuti: “Okulio kuove makulingi ovipuka vihuvisa.” (Sal. 45:4) Tyina Jesus Kristu ameya okuhanyako ouye wa Satanasi no nondyale mbae mo Armagedom, malingi ovipuka vihuvisa. Katutyii nawa oñgeni Ohamba maihanyeko ouye wa Satanasi. Mahi tutyii okuti etyi Jesus malingi matyietela owoma vana vehetavela omalondolo a Huku, noutumini Wohamba. (Tanga Salmo 2:11, 12.) Meulo liae konthele yonthyulilo, Jesus wapopile okuti ovanthu “mavakaambuka nowoma, mokonda yovipuka mavikeya kombanda yohi, tyetyi ononkhono mbo keulu mambukanyengwa.” Ayawisako okuti: “Iya mamumono Omona womulume uya mekaka, nepondolo nenkhimano enene.”Lucas 21:26, 27.

15, 16. Ovalie “onongombo mbovita” mavalandula Kristu movilwa?

15 Ohamba maiya “nepondolo nomunkhima omunene” pala okufinda onondyale mba Huku, yapopiwa momukanda wa Revelação okuti: “Iya ame namona eulu liaikuka, nonkhambe ituela. Una wavelamako utiwa o Wekolelo no Wotyotyili, iya oe ukoyesa nokulwisa nouviuki. Tupu, ankho ukahi nokulandulwa no nongombo mbovita mbo keulu mbavelama kononkhambe onongonga, iya vavala omivalo viomusinya omuwa, omungonga nokuayela. Komulungu wae kutundilila omutunga omule watua, opo avange nao omalongo, iya oe ekeventhita nomphangoti yotyivela. Oe tupu uliata motyikohelo tyovinyu yenumano nonyengo onene ya Huku, Wepondolo Aliho.”Rev. 19:11, 14, 15.

16 Ovalie “onongombo mbovita” keulu mavalandula Kristu movilwa? Jesus ankho wali no noandyu etyi tete amanekele omutunga wae, ataata Satanasi novilulu viae keulu. (Rev. 12:7-9) Ngotyo, tyimoneka nawa okuti movilwa vio Armagedom, onoandyu mbekolelo mambukalwa kumwe na Kristu. Okuti pena vali ovakuavo mavakalwa kumwe na Kristu? Jesus walaele ovakuatate vae ovalembulwa okuti: “Una ufinda, nokutavela ovilinga viange alo konthyulilo, mandyimupe outumini womalongo. Iya makanthita ovanthu nomphangoti yotyivela. Moluotyo, mavakatyatyaulwa ngombiya yoluma, ngetyi natambula ku Tate yange.” (Rev. 2:26, 27) Ngotyo, onondenge mba Kristu ovalembulwa vatutiliswa opo vaye keulu, tupu mavalingi onthele mo nongombo mbae keulu. Ovalembulwa mavakakala ponthele  ya Jesus tyina alinga “ovipuka vihuvisa” pala okuhanyako omalongo.

OHAMBA IMANUHULA OKUFINDA

17. (a) Onkhambe ongonga kuavelama Kristu ilekesa tyi? (b) Omutunga nonkhondyi vilekesa tyi?

17 Tanga Salmo 45:5. Revelação 6:2, yati: “Namona onkhambe imwe ongonga, iya una wavelamako ankho una onkhondyi, iya apewa ekolowa, watunda nokufinda opo akamanuhule okufinda.” Onkhambe ongonga kuavelama Ohamba, ilekesa ovilwa viouviuki viapandwa na Jeova. (Rev. 19:11) Onkhondyi nomutunga, vilekesa ononkhalelo Kristu makaundapesa opo ahanyeko onondyale mbae.

18. Oityi matyikamoneka tyina Kristu amaundapesa “onohevo” mbae?

18 Omuhoneki wono salmu waulile konthele Yohamba okuti: “Onohevo mbove mbatwa unene, mbutokesa ovanthu ponthele yove, mbuhika komitima vionondyale mbohamba.” Makukakala ehanyu enene mouye auho. Jeremia waulile okuti: “Vana mavaipawa na Jeova monthiki ina mavakatuka konthele imwe yohi alo konthele onkhuavo yohi.” (Jer. 25:33) Eulo ekuavo lielifwa nolio liati: “Ame tupu namona oandyu imwe itai pekumbi, iya aikaluluka nondaka yaya peulu, aipopila oviila aviho vinthanana mokati keulu aiti: “Endyuei kuno, liongiyei pala ondalelo ya Huku. Opo mulie onohitu mbo nohamba, no nohitu mbovatumini vomafualali, no nohitu mbovalume ovanene, no nohitu mbo nonkhambe na vana vavelama ko, no nohitu mbaaveho, mbovapika na vana vehevapika, mbovatutu novanene.’”Rev. 19:17, 18.

19. Oñgeni Kristu makamanuhula okufinda?

19 Tyina amahanyeko ouye wovivi wa Satanasi, Ohamba yenkhimano Kristu “matualako okufinda.” (Sal. 45:4) Makamanuhula okufinda tyina amapake mokaleya Satanasi novilulu viae. Mavakalamo mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwi Vioutumini wa Kristu. (Rev. 20:2, 3) Tyina Eliapu novilulu viae vamapakwa mokaleya, matyikala ngatyina vankhia, mokonda kamavetyivili vali okuetela nawike ononkhumbi. Aveho pano pohi mavakahambukwa noutumini Wohamba, mokonda kamavahongiliyua vali na Satanasi novilulu viae okulinga ovivi. Putyina nkhele ohi aiho ihenekale omphangu yombembwa, mavakakala nehunga ekuavo opo vahambukwe kumwe Nohamba, novo 144.000. Otyipuka otyo tyihambukiswa matyikapopiwa monthele ilandulako.

[Omapuko Elongeso]

1, 2. Omokonda yatyi o Salmo 45 yakolela pala onthue hono?

3, 4. (a) “Otyipuka otyiwa” omuhoneki wono salmu ahonekele oityi, iya oñgeni tyipondola okukalesa omutima wetu? (b) Ombupi onondaka tuivisa “konthele yohamba”? Oñgeni elaka lietu likala ngatyina olapi?

5. (a) Omononkhalelo patyi Jesus ankho “omuwa”? (b) Oñgeni Jesus aivisile noluembia, iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

6. Oñgeni Huku ayambele Jesus “pala apeho”?

7. Omononkhalelo patyi Huku alembula Jesus monkhalelo yavilapo ‘kuvakuavo’?

8. Omokonda yatyi tukalela nonthumbi yokuti Jesus makatumina nouviuki? Omokonda yatyi tupopila okuti Huku otyipundi tya Jesus?

9, 10. (a) Onalupi Kristu amaneka omutunga wae, iya oñgeni aundapesa omutunga oo? (b) Oñgeni Kristu makaundapesa omutunga wae komutwe?

11. Oñgeni Kristu atualako “okuamena otyili”?

12. Oñgeni Ohamba itualako okuamena “vomutima weliola”?

13. Oñgeni Kristu atualako okuamena “ouviuki”?

14. Oñgeni okulio kwa Kristu makukalinga “ovipuka vihuvisa”? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

15, 16. Ovalie “onongombo mbovita” mavalandula Kristu movilwa?

17. (a) Onkhambe ongonga kuavelama Kristu ilekesa tyi? (b) Omutunga nonkhondyi vilekesa tyi?

18. Oityi matyikamoneka tyina Kristu amaundapesa “onohevo” mbae?

19. Oñgeni Kristu makamanuhula okufinda?

[Onondaka Mbavilapo pefo 4]

Tuahambukwa okuivisa onondaka onongwa konthele Yohamba yetu Jesus Kristu