Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Viia Keriso​—le Tupu Mamalu!

Ia Viia Keriso​—le Tupu Mamalu!

“O lou matagofie e te alu atu ai ma le manuia.”​SALA. 45:4.

1, 2. Aiseā e tatou te naunau ai e iloiloina le Salamo e 45?

UA TIʻETIʻE mai se tupu mamalu i le upu moni ma le lotomaulalo, ua alu atu e faatoʻilalo ona fili. A māeʻa ona faatoʻilalo ona fili, ona faia lea o lana faaipoipoga. O le a manatua ma viiviia lea tupu e tupulaga o le a fai mai. O le matua lenā o le Salamo e 45.

2 Peitaʻi, e lē o tau ina faamatalaina i le Salamo e 45 se tala e manaia lona taunuuga. Ua taʻua ai ni mea e tutupu e iai sona aafiaga iā i tatou, ma e mafai ona aafia ai o tatou olaga i le taimi lenei ma le lumanaʻi. O lea, seʻi o tatou uaʻi atu i le iloiloina o lenā salamo.

“UA PUNA MAI I LOʻU LOTO MEA LELEI”

3, 4. (a) O le ā le “mea lelei,” ma e faapefea ona aafia ai o tatou loto? (e) O le ā le feʻau o loo tatou talaʻia ʻe faatatau i le tupu,’ ma e faapefea ona avea o tatou laulaufaiva e pei o le peni a le failautusi tomai?

3 Faitau le Salamo 45:1. O le “mea lelei” na “puna” pe pāʻia ai le loto o le faisalamo, o ni tala e faatatau i se tupu. O le upu Eperu ua faaliliuina mai ai le faaupuga “puna mai,” e faasino atu i se mea o loo “pupuna.” O lona uiga, sa matuā olioli le loto o le faisalamo e faatatau i lenei tala lelei, e pei ai o se mea o loo pupuna i lona loto, ma ua avea ai foʻi lona laulaufaiva e pei o se “peni a le tusiupu tomai.”

4 Ae faapefea i tatou? Ua avea le tala lelei o le Malo o se mea lelei e pāʻia ai o tatou loto. Ae i le 1914, sa sili ai ona avea le feʻau o le Malo o se “mea lelei.” Talu ai, na lē toe avea ai o se feʻau e faatatau i se malo o le a oo mai, peitaʻi ua avea o se pulega ua amata ona pule i le lagi. O le ʻtala lelei lenā o le malo’ o loo tatou talaʻia atu “i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma.” (Mata. 24:14) Po ua “puna” pe pāʻia o tatou loto i lenā feʻau? Po o tatou talaʻi atu ma le maelega le tala lelei o le Malo? E pei o le faisalamo, o la tatou “galuega [pese] e faatatau i se tupu,” po o le Tupu o Iesu Keriso. Ua tatou faalauiloa atu ua avea o ia ma Tupu o le Malo faa-Mesia. E lē gata i lea, ua tatou valaaulia tupu uma ma tagatānuu ina ia gauaʻi atu iā te ia. (Sala. 2:1, 2, 4-12) O le a avea o tatou laulaufaiva e pei o le “peni a le failautusi tomai,” e ala i lo tatou faaaogā o le Tusi Paia i le galuega talaʻi i taimi uma.

E tatou te folafola atu ma le olioli le tala lelei e faatatau i lo tatou Tupu o Iesu Keriso

UA MASAA IFO I ONA LAUGUTU UPU E LOGOLELEI

5. (a) O ā itu na “aulelei” ai Iesu? (e) Na faapefea ona ʻlogolelei upu a le Tupu,’ ma e faapefea ona tatou mulimuli i lana faaaʻoaʻoga?

5 Faitau le Salamo 45:2. E lē tele ni faamatalaga i le Tusi Paia e faatatau i foliga vaaia o Iesu. E mautinoa o ia o se tagata “aulelei,” auā e lelei atoatoa o ia. Peitaʻi, o le itu na sili ai ona aulelei Iesu o lona tumau faapea le faamaoni i le Atua. E lē gata i lea, na ia talaʻia atu ma le “logolelei” le feʻau o le Malo, ma faaaogā faaupuga e pāʻia ai loto o tagata. (Luka 4:22; Ioa. 7:46) Po o tatou taumafai e mulimuli i lana faaaʻoaʻoga i le talaʻiga, ma taumafai e faaaogā faaupuga e pāʻia ai loto o tagata?​—Kolo. 4:6.

6. Na faapefea ona faamanuiaina e faavavau e Ieova Iesu?

6 O le tuutoina atu ma le lotoatoa o Iesu, na faamanuia ai e Ieova lana faiva a o iai i le lalolagi, ma tauia o ia ina ua mavae lona maliu faataulaga. Na tusi le aposetolo o Paulo: “Ina ua ia [Iesu] iloa o ia lava ua foliga o se tagata, ua faamaulalo iā te ia lava, ma iʻu ai ina usiusitaʻi e oo i le oti, ioe, o le oti lea i le laau na faapuapuagatia ai o ia. O le mea lea ua faaeaina ai foʻi o ia e le Atua i se tulaga e sili ona maualuga, ma avatu ma le agalelei iā te ia le suafa e sili i isi igoa uma, ina ia tootutuli tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o i latou o i le lagi, ma i latou o i le lalolagi, ma i latou o i lalo ifo o le eleele, ma ia taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma o Iesu Keriso o le Alii, ina ia faamamaluina ai le Atua le Tamā.” (Fili. 2:8-11) Na faamanuia e faavavau e Ieova Iesu, e ala i le faatūina aʻe o ia i le ola e lē mafai ona oti.​—Roma 6:9.

E SILI ATU O IA I LO O “ISI TUPU”

7. Na faapefea ona sili atu le faauuina o Iesu nai lo o “isi tupu”?

7 Faitau le Salamo 45:6, 7O le naunau o Iesu i le amiotonu ma le ʻinoʻino i so o se mea e lē faamamaluina ai lona Tamā, na faauuina ai e Ieova o ia e avea ma Tupu i le Malo faa-Mesia. Na faauuina Iesu i le “suāuu o le olioli,” e sili atu ai nai lo o “isi tupu,” po o tupu o Iuta lea na auala mai i le gafa tautupu o Tavita. I le ā le itu? O Ieova lava ia na faauuina Iesu. Na faauu foʻi e Ieova Iesu e avea ma Tupu ma Ositaulaga Sili. (Sala. 2:2; Epe. 5:5, 6) E lē gata i lea, na faauuina Iesu i le agaga paia ae lē o se suāuu, ma o lana pulega e mai le lagi ae lē o le lalolagi.

8. Aiseā e tatou te mautinoa ai e amiotonu le pulega a Iesu, ma o le ā le uiga o ʻle Atua o le nofoālii o Iesu’?

8 Na faanofotupu e Ieova lona Alo e avea ma Tupu faa-Mesia i le lagi i le 1914. ʻO le tootoo o lona malo, o le tootoo o le amiotonu,’ o lea e tonu ma amiotonu lana pulega. O lana pulega o se pulega faaletulafono, ona ʻo le Atua o lona nofoālii lea.’ O lona uiga, o Ieova e faavae ai lana pulega. E lē gata i lea, e “oo i le faavavau” lona nofoālii. Pe e tatou te lē mitamita ea e auauna iā Ieova i lalo o le pulega a lana Tupu tofia?

UA FUSI E LE TUPU LANA PELU

9, 10. (a) O anafea na fusi ai e Iesu lana pelu, ma na faapefea ona faaaogā lana pelu? (e) O le ā faapefea ona faaaogā e Iesu lana pelu i le lumanaʻi?

9 Faitau le Salamo 45:3. Ua faatonu e Ieova lana Tupu e ʻfusi lana pelu i lona ogāvae,’ o lea ua tuu atu ai iā Iesu le pule e siitaua atu ai iā i latou e tetee i le pule a Ieova, ma aumaia le faaumatiaga iā i latou. (Sala. 110:2) Talu ai e lē mafai ona faatoʻilalo le Tupu-Toa o Iesu, o lea ua taʻua ai o ia o le “tagata malosi.” O le 1914 na ia fusia ai lana pelu, ina ua ia faatoʻilaloina Satani ma ana temoni ma lafo mai i le lalolagi.​—Faaa. 12:7-9.

10 Ua na o se amataga lenā o le tiʻetiʻega manumalo a le Tupu, ma o le a faaauau pea seʻia oo ina “manumalo aʻiaʻi.” (Faaa. 6:2) O loo faaloloʻi mai le faaumatiaga a Ieova i vaega uma o le faiga o mea a Satani i le lalolagi, ma o le a saisaitia ai Satani ma ana temoni. Muamua, o le a faaumatia Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sesē. O le a faaaogā e Ieova faigāmalo faapolotiki e faaumatia le “fafine talitane” leaga. (Faaa. 17:16, 17) A māeʻa lenā, ona faaumatia lea e le Tupu o faigāmalo faapolotiki o le lalolagi a Satani. O le a manumalo aʻiaʻi Keriso pe a ia lafo Satani ma ana temoni i le tō e lē gata. O le māfuaaga lea ua taʻua ai o ia “o le agelu o le tō.” (Faaa. 9:1, 11; 20:1-3) O lea, seʻi o tatou iloiloina le auala ua valoia mai ai e le Salamo e 45 nei mea mataʻina.

UA TIʻETIʻE LE TUPU “I LE ALA O LE UPU MONI”

11. E faapefea ona tiʻetiʻe Keriso “i le ala o le upu moni”?

11 Faitau le Salamo 45:4. E lē faia le osofaʻiga a le Tupu ina ia fāoa ai ni laueleele, pe ina ia pulea ai tagata. Peitaʻi, e iai māfuaaga tāua e māfua ai ona ia siitaua. E tiʻetiʻe o ia “i le ala o le upu moni ma le lotomaulalo ma le amiotonu.” O le upu moni e sili ona tāua e tatau ona puipuia, o le Pule Silisili a Ieova i le aoao o mea. Na luʻia e Satani le aiā a Ieova e pule ai ina ua ia fouvale i le Atua. Talu mai lenā taimi, na teena ai e temoni ma tagata le pule a Ieova. O lea, ua oo i le taimi e tiʻetiʻe ai le Tupu faauuina a Ieova e faaalia le tonu o le pule a Ieova.

12. O le ā le auala e tiʻetiʻe ai le Tupu ʻi le ala o le lotomaulalo’?

12 E tiʻetiʻe foʻi le Tupu o Iesu ʻi le ala o le lotomaulalo,’ e ala i le faataatia o se faaaʻoaʻoga mataʻina o le lotomaulalo, ma gauaʻi faamaoni i le pule a lona Tamā. (Isa. 50:4, 5; Ioa. 5:19) E tatau i tagatānuu faamaoni uma a le Tupu ona mulimuli i lana faaaʻoaʻoga, ma gauaʻi ma le lotomaulalo i le pule a Ieova i so o se vala. E pau na o tagata o le a ola i le lalolagi fou a le Atua i le lumanaʻi.​—Saka. 14:16, 17.

13. E faapefea ona tiʻetiʻe Iesu ʻi le ala o le amiotonu’?

13 E tiʻetiʻe foʻi Keriso ʻi le ala o le amiotonu.’ O le a puipuia e le Tupu le “amiotonu a le Atua,” po o tapulaa a le Atua i le mea saʻo ma le mea sesē. (Roma 3:21; Teu. 32:4) Na valoia mai e le perofeta o Isaia: “O le a pule le tupu [Iesu Keriso] ma le amiotonu.” (Isa. 32:1) A o faagasolo lana pulega, o le a aumaia e Iesu le lagi fou ma le lalolagi fou, lea o le a mau ai le amiotonu. (2 Pete. 3:13) E faatalitalia tagata uma o le a mau i le lalolagi fou e ola e ōgatusa ma tapulaa a Ieova.​—Isa. 11:1-5.

E FAATAUNUU E LE TUPU “MEA MATAʻUTIA”

14. O le a faapefea ona faataunuu e le aao taumatau o Iesu “mea mataʻutia”? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

14 A o tiʻetiʻe mai le Tupu, o loo fusi lana pelu i lona itu. (Sala. 45:3) Peitaʻi, ua lata mai le taimi o le a ia seʻi aʻe ai le pelu, ma faaaogāina i lona lima taumatau. Na valoia e le faisalamo e faapea: ʻE faatonu foʻi e lou aao taumatau mea mataʻutia.’ (Sala. 45:4) O le faaupuga Eperu mo le upu “faatonu,” e uiga atu i le “faataunuu.” O lea, o le a faataunuu e Iesu “mea mataʻutia” i ona fili, pe a ia tiʻetiʻe mai e aumaia le sala faafaamasinoga a Ieova iā Amaketo. E tatou te lē iloa po o ā auala o le a faaaogā e Iesu e aumaia ai le iʻuga i le faiga o mea a Satani. Peitaʻi, o lenā gaoioiga o le a matataʻu ai tagata e lē o utagiaina le lapataʻiga, e gauaʻi atu i le pulega a le Tupu. (Faitau le Salamo 2:11, 12.) I le valoaga a Iesu e faatatau i le iʻuga, na ia faapea mai ai: “E matapogia foʻi tagata ona o le fefefe ma faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi uma, auā e lūlūina mea malolosi i le lagi. Ona latou vaaia lea o le Atalii o le tagata o loo sau i le ao ma le mana ma le mamalu tele.”​—Luka 21:26, 27.

15, 16. O ai o le a faia aʻe ai le “ʻautau” a Iesu?

15 Na faasilasila mai le afio mai o le Tupu “ma le mana ma le mamalu tele,” e faaoo mai le faasalaga e faapea: “Ona ou iloa lea o le lagi ua avanoa, faauta foʻi! o se solofanua paʻepaʻe. O lē e o loo tiʻetiʻe ai e taʻua e Faamaoni ma Moni, ma e na te faamasino ma tau ai i le taua i le amiotonu. Ua mulimuli atu foʻi ʻautau o le lagi iā te ia i solofanua papaʻe, ma ua latou oofu i ʻie lino papaʻe, e mamā ma lelei. Ua ia taia foʻi atunuu i le pelu maʻai umī ua sau mai i lona fofoga, ma e pule foʻi o ia iā i latou i le tootoo uʻamea. E na te solia foʻi le soligavine o le toʻasā matuā mamafa o le Atua, o Lē e ona le malosi uma lava.”​—Faaa. 19:11, 14, 15.

16 O ai o le a faia aʻe ai le “ʻautau” faalelagi o le a tauina ma Iesu le taua? Na aufaatasi agelu ma Iesu ina ua ia faaaogā lana pelu e tutuliesea ai Satani ma ana temoni mai le lagi. (Faaa. 12:7-9) O lea, e mafai ona tatou faapea atu, o le a aofia ai foʻi agelu i le ʻautau a Iesu e tauina le taua iā Amaketo. Pe e aofia ai ma nisi i lenā ʻautau? Na folafola atu e Iesu i ona uso faauuina e faapea: “O lē foʻi e manumalo ma mulimuli i aʻu galuega seʻia oo i le iʻuga, ou te tuuina atu iā te ia le pule i atunuu, ma e pule foʻi o ia i tagata i le tootoo uʻamea, ina ia faaumatia i latou e pei ona nutililiiina o ipu ʻele, e pei ona ou maua mai i loʻu Tamā.” (Faaa. 2:26, 27) E oo atu i le taimi lenā ua faatutūina i le lagi uso faauuina uma o Iesu, ma o le a aofia ai foʻi i latou i le ʻautau faalelagi a Iesu. O le a iai i ona autafa ona uso faauuina, a o ia faataunuuina “mea mataʻutia” e faaumatia ai atunuu.

O LE A MANUMALO AʻIAʻI LE TUPU

17. (a) O le ā ua faaāta mai i le tiʻetiʻe o Iesu i le solofanua paʻepaʻe? (e) O le ā ua faaāta mai e le pelu ma le ʻaufana?

17 Faitau le Salamo 45:5. Ua faapea mai le Faaaliga 6:2: “Ona ou vaai ai lea, faauta foʻi! o le solofanua paʻepaʻe ma lē o loo tiʻetiʻe ai ua iai lana ʻaufana; ma ua tuuina atu iā te ia le pale, ua alu atu o ia ina ia manumalo, ma e oo ina manumalo aʻiaʻi.” O le tiʻetiʻe mai o Iesu i le solofanua paʻepaʻe, ua faaāta mai ai se taua e paia ma tonu i le silafaga a Ieova. (Faaa. 19:11) E lē gata o le a faaaogā e Iesu le pelu, ae o le a ia faaaogāina foʻi le ʻaufana. O le pelu ma le ʻaufana, ua faaāta mai ai auala o le a faaaogā e Iesu e faaoo mai ai le faasalaga i ona fili.

O le a faamamāina e manulele le lalolagi (Tagaʻi i le palakalafa 18)

18. O le a faapefea ona faamaonia le “maamaʻai” o “aū” a Iesu?

18 Na valoia mai e le faisalamo i se auala faafaatusa e faapea, e ʻmaamaʻai aū a le Tupu, e tuia ai loto o fili,’ ma “paʻuʻū ai tagata” i ona luma. O le faaumatiaga a Ieova o le a aafia ai le lalolagi atoa. Na valoia mai e le perofeta o Ieremia e faapea: “O i latou e fasia e Ieova i lea aso, e amata mai lava i le tasi pito o le lalolagi e oo atu i le isi pito o le lalolagi.” (Iere. 25:33) Ua valoia mai e se isi valoaga e talitutusa ma lenā valoaga e faapea: “Ua ou vaaia foʻi se agelu o loo tū i le lā, ma ua alaga atu o ia ma le leotele ma faapea atu i manu uma o loo felelei i le taulotoaʻiga o le lagi: ʻInā ō mai ia, ia faapotopoto faatasi mai i le faigaʻai tele i le afiafi a le Atua, ina ia outou aai ai i tino o tupu, ma tino o taʻitaʻiʻau, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua ma i latou o tiʻetiʻe ai, ma isi tino uma, ma tino o tagata saʻoloto, faapea foʻi ma pologa, ma ē e faatauvaa, ma ē e sili.’”​—Faaa. 19:17, 18.

19. O le a faapefea ona manumalo aʻiaʻi Keriso?

19 Pe a māeʻa ona faaumatia e Keriso le faiga o mea a Satani i le lalolagi, ona ia alu atu lea ʻi lona matagofie’ ma “le manuia [manumalo].” (Sala. 45:4) O le a manumalo aʻiaʻi Iesu pe a ia lafoina Satani ma ana temoni i le tō e lē gata, mo le umi e Afe Tausaga o le pulega. (Faaa. 20:2, 3) O le saisaitia o le Tiapolo ma ana agelu, o le a saʻoloto ai tagata mai i aafiaga faa-Satani, ma gauaʻi atoatoa atu ai i le Tupu manumalo. A o leʻi faasolo ina avea le lalolagi ma parataiso, o le a iai se isi māfuaaga e latou te olioli ai i lo latou Tupu ma le 144,000. O le a iloiloina lenā mea mataʻina i le mataupu o sosoo mai.