Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova—Omuavi Nomuameni Wetu

Jeova—Omuavi Nomuameni Wetu

 Jeova Omuavi Nomuameni Wetu

“Mokonda una ohole na ame, ame mandyimuyovola. Ame mandyimuamena, mokonda wanoñgonoka enyina liange.”SAL. 91:14.

OÑGENI MOKUMBULULA?

Omokonda yatyi tupopila okuti Jeova Omuavi Omunene?

Oityi Jesus alingile opo tutyivile okukala nombembwa na Huku?

Oñgeni Jeova aamena vana vemutavela nokuna ohole nae?

1, 2. Oñgeni tuelikalela mombunga, nomonkhalelo tuelilongesa otyili?

JEOVA oe waetako ombunga. (Efé. 3:14, 15) Atuho tuna ovituwa, nonkhalelo yomuenyo yelikalela namphila tuatunda mombunga ike vala. Vamwe hamwe vekula novohe. Ovakuavo, ovohe hamwe vankhia mokonda youvela, ine otyiponga tyimwe tyevemonekela. Nkhele vakuavo alo umwe kavei ovohe.

2 Atuho tukahi mombunga yovafendi va Jeova, tuelilongesa otyili mononkhalelo mbelikalaila. Hamwe watekulua novoho vekulongesa okuendela movitumino Viombimbiliya. (Deu. 6:6, 7) Ine hamwe ove umwe povanthu ovanyingi velilongesa otyili mokonda ovaumbili va Jeova vapopia navo movilinga viokuivisa.Rom. 10:13-15; 1 Tim. 2:3, 4.

3. Ovipuka patyi vielifwa atuho tuna?

3 Namphila tuatunda monombunga mbelikalela, atuho tuna ovipuka vimwe vielifwa. Mokonda Andau ketavelele ku Huku, atuho tuapiñgana onkhali nononkhia. (Rom. 5:12) Nongotyo, mokonda tuvafendi votyotyili, tupondola okuihana Jeova okuti o “Tate yetu.” Kohale, Huku waholovonene ovanthu vapopie onondaka mbukahi mu Isaías 64:8 okuti: “Ove Jeova, ove, ove Tate yetu.” Tupu, Jesus wahimbikile elikuambelo alongesile ovalongwa vae nonondaka ombu: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe.”Mat. 6:9.

4, 5. Oityi matulilongesa matyiyawisa ohole tuna na Tate yetu keulu Jeova?

 4 Tate yetu keulu utekula ombunga yae yovafendi votyotyili nokuveavela eameno vesukisa. Ngetyi tyapopia omuhoneki wono salmu, Jeova wati: “Mokonda [omufendi umwe wotyotyili] una ohole na ame, ame mandyimuyovola. Ame mandyimuamena, mokonda wanoñgonoka enyina liange.” (Sal. 91:14) Tyotyili, Jeova Huku noluembia uyovola ovanthu vae nokuveyakulila konondyale mbavo, opo vehevenyimeko.

5 Opo ohole tuna na Tate yetu keulu Jeova, iliyawise, tutalei oñgeni Jeova (1) Omuavi wetu, (2) Omuameni wetu iya (3) Epanga lietu liotyotyili. Putyina tulilongesa ononthele ombo ononthatu, tusokei nawa konthele youpanga wetu na Huku, nokulilongesa oñgeni tupondola okumuhivilika ngatyina o Tate yetu. Tupu, tusokei kononkhano onongwa Jeova alaa okuavela vana vafuena kwe.Tia. 4:8.

JEOVA OMUAVI OMUNENE

6. Omokonda yatyi tupopila okuti Jeova Omuavi wa kese “otyiawa otyiwa”?

6 Omulongwa Tiagu wahoneka okuti: “Kese otyiawa otyiwa notyali tyafuapo, tyitunda keulu, tyetyi tyitunda ku Tate yovimimi vio keulu.” (Tia. 1:17) Omuenyo otyiawa tyimwe tyihuvisa tuapewa na Jeova. (Sal. 36:9) Inkha tuundapesa omuenyo wetu pala okulinga ehando lia Jeova, matupewa ononkhano ononyingi onongwa pahetyino, nomuenyo wahapu mouye omupe. (Pro. 10:22; 2 Ped. 3:13) Mahi, oñgeni matuyambwa tyina atuho tuapiñgana onkhali nononkhia ku Andau?

7. Oñgeni Huku aikula ondyila opo tukale noupanga omuwa nae?

7 Jeova Omuavi Omunene mononkhalelo ononkhuavo. Mongeleka, okankhenda kae okanene kemulunda opo etuyovole. Atuho tulinga onkhali mokonda tueipiñgana ku Andau. (Rom. 3:23) Mahi, mokonda yoluembia lwae, Jeova waikula ondyila opo tukale noupanga omuwa nae. Apostolu João wahoneka okuti: “Moluotyo, oluembia Huku ena nonthue lualekeswa. Mokonda Huku watuma Omona wae wongunga pano pohi, opo tukamone omuenyo menyina liae. Oluembia omonkhalelo ei, hakuti onthue tuakala nohole na Huku, mahi oe wakala noluembia nonthue iya atumu Omona wae opo alinge otyilikutila tyononkhali mbetu.”1 João 4:9, 10.

8, 9. Oñgeni Jeova alekesile okuti Omuavi Omunene pomuvo wa Abraiau na Isake? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

8 Motyita 19 puetyi Jesus nkhele ehenetyitwe, ovipuka vimwe viamonekele momuenyo wa Abraiau, vialekesile oñgeni Jeova noluembia maavela omuenyo wahapu ovanthu aveho ovataveli. Hebreus 11:17-19, ihangununa okuti: “Nekolelo etyi Abraiau alolwa, apakula Isake, iya omulume ankho wetavela nehambu omilao, ahande okuava omona wae wongunga. Namphila apopililwe okuti: ‘Etyi matyiihanwa okuti ‘ombuto yove’ omenyina lia Isake.’ Mahi, oe ankho usoka okuti Huku una epondolo liokumupindulapo kononkhia. Iya tupu emutambula ngo tyilekeso.” Ngetyi Abraiau aavele omona wae Isake, Jeova waava Omona wae Jesus Kristu, opo ayovole ovanthu.Tanga João 3:16, 36.

9 Upondola okusoka oñgeni Isake elitehelelele etyi anoñgonoka okuti kamankhi? Tyotyili, wahambukilue unene etyi Huku akumana otyilikutila nongi imwe ankho ikahi popepi yakutilwa momuti. (Gên. 22:10-13) Abraiau aluku omphangu oyo okuti “Jeová-Jiré,” ihangununa okuti “Jeova Maavela.”Gên. 22:14, onondaka pokatoi.

 ETYI HUKU ALINGA OPO TUKALE VALI NOMBEMBWA NAE

10, 11. Ovalie vekahi komutwe “movilinga viokuwaneka vali,” iya oñgeni vekahi nokuvilinga?

10 Tyina tusokolola kuatyiho Jeova etulingila, tuimbuka okuti inkha hatyilikutila tya Jesus ñgeno katuetyivilile okukala omapanga a Huku. Paulu wahoneka okuti: “Etyi otyo tuanoñgonoka, okuti omunthu wike wankhila aveho, mokonda aveho vankhile. Iya oe wankhila aveho, opo vana vena omuenyo vahakaleko vali pala avo muene, mahi o pala una wevenkhila iya atutiliswa.”2 Cor. 5:14, 15.

11 Mokonda Ovakristau votete ankho vehole Huku nokuapandula unene mokonda yelao liokumuumbila, vetavelele nehambu “ovilinga viokuwaneka vali.” Ovilinga ovio viokuivisa ankho viikula ondyila opo ovanthu vakale nombembwa na Huku, nomapanga ae, nokukala ovana va Huku keulu. Hono, ovaumbili ovalembulwa va Jeova valinga ovilinga ovio. Vaundapa ngatyina ovatumwa pala Huku na Kristu. Ovilinga viavo viokuivisa, viikula ondyila opo ovanthu ovakuatyili nokuna omutima weliola vafuene ku Jeova avakala ovaumbili vae.Tanga 2 Coríntios 5:18-20; João 6:44; Atos 13:48.

12, 13. Oñgeni matulekesa okuti tuapandula mokonda yovipuka aviho Jeova etuavela?

12 Mokonda onongi ononkhuavo vapandula Jeova tyetyi Omuavi Omunene, veliwaneka novalembulwa movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. Movilinga ovio viokuivisa, tuundapesa Ombimbiliya, otyiawa otyikuavo otyiwa Huku etuavela. (2 Tim. 3:16, 17) Tyina tuundapesa nounongo Ombimbiliya movilinga viokuivisa, tuavela omphitilo vakuetu opo vakale nomuenyo wahapu. Tupu Jeova utuavela ospilitu sandu yae. Atuho tuyumbei onthumbi mospilitu sandu opo itukuateseko movilinga viokuivisa. (Zac. 4:6; Luc. 11:13) Ngetyi ono Anuario mbo Nombangi mba Jeova mbulekesa, ovilinga viokuivisa vikahi nokueta ehambu enene. Elao limwe enene ngatyi okuundapa movilinga ovio vihivilika Tate yetu tupu Omuavi!

13 Mokonda Huku wetuavela ovipuka ovinyingi, tuesukisa okulipula okuti: ‘Ndyikahi umwe nokulinga atyiho ndyivila movilinga viokuivisa opo ndyilekese ku Jeova okuti napandula mokonda yovipuka aviho andyavela? Oityi ndyipondola okulinga opo ndyiivise vali nombili onondaka onongwa?’ Inkha tupaka Ouhamba tete momuenyo wetu, matulekesa okuti tuapandula mokonda yovipuka aviho Huku etuavela. Tyotyili, inkha tulinga ngotyo, Jeova apeho metuavela atyiho tuesukisa. (Mat. 6:25-33) Mokonda Huku ututekula noluembia, tuhanda okulinga atyiho tuvila opo tumuhambukiswe.Pro. 27:11.

14. Oñgeni Jeova akala Omuyovoli wovanthu vae?

14 David omuhoneki wono salmu waimbile okuti: “Nahepa nokuhena epondolo. Jeova una esuko naame. Omuyovoli wange nomukuatesiko wange.” (Sal. 40:17) Ovikando ovinyingi, Jeova wakala Omuyovoli wovanthu vae, haunene tyina ankho vamonesua ononkhumbi ononene no nondyale mbavo. Tupandula unene Huku utuavela apeho etyi tuesukisa opo tutualeko nekolelo mwe momivo viepuiya!

JEOVA OMUAMENI

15. Ava ongeleka yoñgeni he umwe woluembia ayovolele omona wae.

15 He woluembia kaavela vala ovana vae etyi vesukisa, mahi tupu uveamena. Inkha vekahi motyiponga, wovola okuveyovola liwa-liwa. Omukuatate umwe uhinangela oñgeni tate yae emuamenene  etyi ankho omukuendye omututu. Nthiki imwe vaile na he movilinga viokuivisa, pokukondoka keumbo ankho vena okuyauka omulola weyula omeva, mokonda komuhuka ombila yaloka unene iya ondongi yaeta. Opo vayauke, ankho vena vala okulombokela pomamanya amwe omanene ankho ekahipo. Omukuendye apiti komutwe wa tate yae, iya ehetyivili okulomboka atokela momeva, anyingila kohi yomeva ovikando vivali. Omukuendye oo wapandulile unene etyi tate yae alombokela liwa-liwa momeva emukuate emuyaulamo. Tupu Tate yetu keulu, utuyakulila koviponga viouye uno wovivi, no komutumini wao Satanasi. Atuho tuhanda okukala Nomuameni omuwa nga Jeova.Mat. 6:13; 1 João 5:19.

16, 17. Oñgeni Jeova akuatesileko nokuamena ova Isilayeli etyi valuile nova Amaleke?

16 Jeova noluembia waamenene ovanthu vae menima 1513 P.K.E. Ankho wayovolale ova Isilayeli koupika, eveamena puetyi vayauka Elunga Enkhuhu. Etyi valamba oluhandya okuenda no Komphunda Sinai, ova Isilayeli vehika ko Refidim.

17 Mokonda eulo lia Gênesis 3:15 ankho nkhele kalinefuiswepo, Satanasi ankho uhanda unene okulwisa ova Isilayeli ankho vamoneka ngoti vetupu omuameni. Opo etyilinge, waundapesile ova Amaleke, ankho onondyale mbovanthu va Huku. (Núm. 24:20) Tala etyi Jeova alingile menyina liovalume vekuana vekolelo Josue, na Moisesi, na Arau na Hur. Puetyi Josue nomafualali ae ankho valwisa ova Amaleke, Moisesi, na Arau na Hur ankho vekahi komphunda popepi nopo. Putyina Moisesi ayelula omaoko ae, Jeova ankho ukuatesako ova Isilayeli opo vafinde onondyale mbavo. Tyina omaoko a Moisesi aoka, Arau  na Hur ankho vayaka omaoko ae opo akale tyayeluka. Ngotyo, nombatelo neameno lia Jeova, “Josue wafindile Amaleke, novanthu vae.” (Êxo. 17:8-13) Konyima yotyo, Moisesi atungupo omutala wovilikutila, alukupo okuti “Jeová-nissi,” tyihangununa okuti “Jeova Omphandyi Yange Yenyingilikilo.”Tanga Êxodo 17:14, 15; onondaka pokatoi.

LIYOVOLA KOMALIVA A SATANASI

18, 19. Oñgeni Huku aamena ovaumbili vae mononthiki mbuno?

18 Jeova wamena vana vemutavela nokuna ohole nae. Ngova Isilayeli ko Refidim, tuyumbei onthumbi mu Huku opo etuyovole konondyale mbetu. Jeova apeho utuyakulila, iya matualako okutuyovola pomaoko Eliapu. Soka kovikando ovinyingi Huku aamena ovakuatate vetu Ovakristau vamoneswa emone mokonda yokuhelipake mopulitika. Otyo tyaendele ko Alemanha no kovilongo ovikuavo etyi o Nazista ankho ikahi nokutumina mo 1930 alo konthyimbi yo 1940. Okutanga nokusokolola komahipululo omuenyo Wovakristau mo Anuario, nomikanda omikuavo vipopia oñgeni Huku aamena ovanthu vae tyina vamoneswa ononkhumbi, matyipameka onthumbi yetu mu Jeova.Sal. 91:2.

19 Jeova tupu utuamena mokutuavela noluembia omahinangeleso pokati keongano liae nomikanda. Soka oñgeni omahinangeleso oo etukuatesako mononthiki mbuno. Ovanthu mouye vasukalala vali notyihola, novikunwa, nokutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola. Mahi, Jeova ukahi nokutuavela omahinangeleso omawa nokuayandyuluka opo etuamene kokulinga ovipuka vipondola okunyona oupanga wetu nae. Mongeleka, momanima okualamba, Tate yetu keulu wetuavela omalondolo opo tulityilike omapanga omavi mo Internete. *1 Cor. 15:33.

20. Eameno patyi nehongolelo tuvasa momawaneno etu?

20 Oñgeni matulekesa okuti tyilityili tukahi “nokulongeswa na Jeova”? Omokutavela ovitumino viae. (Isa. 54:13) Omawaneno etu omphangu yapama omu tuvasa eameno nehongolelo. Omo muna ovakulu vewaneno vetuavela ombatelo, nomalondolo Ombimbiliya. (Gál. 6:1) Jeova uundapesa ‘ovakulu ovo vewaneno’ opo vetutekule noluembia. (Efé. 4:7, 8) Ngotyo, oityi tuna okulinga inkha ovakulu vewaneno vetulondola? Tuesukisa okutavela. Inkha tulinga ngotyo, Huku metuyambe.Heb. 13:17.

21. (a) Tuesukisa okutokola okulinga tyi? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

21 Moluotyo, tutokolei okuyumba onthumbi mospilitu sandu opo itukuateseko, nokutavela ehongolelo lia Tate yetu keulu. Tupu tuesukisa okusokolola komuenyo wa Jesus Kristu, nokulinga ononkhono opo tulandule ongeleka yae ongwa. Jesus wapeua ondyambi onene mokonda “wakala omutaveli alo kononkhia.” (Fil. 2:5-11) Tupu, nonthue matuyambwa inkha tuyumba onthumbi mu Jeova nomutima wetu auho. (Pro. 3:5, 6) Moluotyo, tuovolei apeho Jeova, Omuavi, Nomuameni wetu uhaelekwa nomunthu nawike. Okumuumbila elao limwe enene litukalesa nehambu! Mahi, oñgeni Jeova Epanga lietu liotyotyili? Ohole yetu mwe mailiyawisa putyina tukumbulula epulo olio monthele ilandulako.

[Onondaka Poutoi]

^ palag. 19 Tupondola okuvasa omahinangeleso oo monthele yati, “Internet—Como Usar Bem Esse Instrumento Global” mo Sentinela 15 ya Agosto yo 2011 pomafo 3-5, no mononthele mbati, “Lunguka Komaliva Eliapu!,” “Kala Tyapama Nokulityilika Omaliva a Satanasi!” mbukahi Momutala Womulavi 1 ya Kwenye Kunene yo 2012, pomafo 23-32.

[Omapuko Elongeso]

1, 2. Oñgeni tuelikalela mombunga, nomonkhalelo tuelilongesa otyili?

3. Ovipuka patyi vielifwa atuho tuna?

4, 5. Oityi matulilongesa matyiyawisa ohole tuna na Tate yetu keulu Jeova?

6. Omokonda yatyi tupopila okuti Jeova Omuavi wa kese “otyiawa otyiwa”?

7. Oñgeni Huku aikula ondyila opo tukale noupanga omuwa nae?

8, 9. Oñgeni Jeova alekesile okuti Omuavi Omunene pomuvo wa Abraiau na Isake? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

10, 11. Ovalie vekahi komutwe “movilinga viokuwaneka vali,” iya oñgeni vekahi nokuvilinga?

12, 13. Oñgeni matulekesa okuti tuapandula mokonda yovipuka aviho Jeova etuavela?

14. Oñgeni Jeova akala Omuyovoli wovanthu vae?

15. Ava ongeleka yoñgeni he umwe woluembia ayovolele omona wae.

16, 17. Oñgeni Jeova akuatesileko nokuamena ova Isilayeli etyi valuile nova Amaleke?

18, 19. Oñgeni Huku aamena ovaumbili vae mononthiki mbuno?

20. Eameno patyi nehongolelo tuvasa momawaneno etu?

21. (a) Tuesukisa okutokola okulinga tyi? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?