Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Iehova, to tatou Atua horoa e Paruru

Iehova, to tatou Atua horoa e Paruru

“No te mea, te hinaaro maira oia ia ˈu, e faaora vau ia ˈna; e faateitei au ia ˈna i nia, no te mea te haapao ra oia i to ˈu nei iˈoa.”—SAL. 91:14.

1, 2. Te ite nei tatou i teihea mau taa-ê-raa i roto i te oraraa utuafare e te ravea i haapii mai ai tatou i te parau mau?

 O IEHOVA te tumu o te oraraa utuafare. (Eph. 3:14, 15) Noa ˈtu râ e e melo tatou o te hoê â utuafare, mea taa ê iho â to te tahi e te tahi huru, oia atoa te tupuraa. Ua paari paha oe e to oe na metua. Ua pohe paha to vetahi mau metua no te maˈi aore ra no te tahi atu ati. Area vetahi ê, aitâ ratou i ite atura o vai to ratou metua.

2 I rotopu i to Iehova utuafare e haamori ra ia ˈna, mea taa ê to te tahi e te tahi iteraa mai i te parau mau. Peneiaˈe ua paari oe i roto i te parau mau e ua haapii tamau atu to mau metua i te mau aratairaa a Iehova. (Deut. 6:6, 7) Aore ra ua haapii paha oe i te parau mau mai e tausani taata, oia hoi maoti te ohipa pororaa a te tahi atu mau tavini a Iehova.—Roma 10:13-15; Tim. 1, 2:3, 4.

3. Eaha te mea e taai ra ia tatou pauroa?

3 Noa ˈtu râ te mau taa-ê-raa i faahitihia ˈtu, te mauiui nei tatou paatoa i te mau faahopearaa o te faaroo ore o Adamu. E taata tia ore tatou pauroa o te hara e te pohe. (Roma 5:12) Noa ˈtu râ, ei tavini taiva ore a Iehova, e nehenehe tatou e pii ia ˈna ‘to tatou Metua.’ Ia au i te Isaia 64:8, i parau na te nunaa maitihia o te Atua i tahito ra: “E Iehova, o oe to matou metua.” Ua omua atoa Iesu i ta ˈna pure tuiroo ma te parau: “E to matou Metua i te ao r[a], ia raa to oe iˈoa.”—Mat. 6:9.

4, 5. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai no te here roa ˈtu â i to tatou Metua i te raˈi ra o Iehova?

4 E aupuru e e paruru to tatou Metua i te raˈi i te feia e tiaoro ra i to ˈna iˈoa ma te faaroo. Ia au i te fatu salamo, te parau ra Iehova: “No te mea, te hinaaro maira oia [te hoê tavini taiva ore] ia ˈu, e faaora vau ia ˈna; e faateitei au ia ˈna i nia, no te mea te haapao ra oia i to ˈu nei iˈoa.” (Sal. 91:14) Ma te here, e faaora e e paruru te Atua ra o Iehova i to ˈna nunaa i to ratou mau enemi. Eita ïa ratou e haamouhia.

5 No te here roa ˈtu â i to tatou Metua i te raˈi, e hiˈopoa anaˈe e toru tuhaa faufaa: (1) O to tatou Metua to tatou Atua horoa. (2) O Iehova to tatou Paruru. (3) O te Atua to tatou Hoa rahi. A hiˈopoa ˈi i teie mau tuhaa, e feruri maite anaˈe i to tatou taairaa e te Atua. Oia atoa i te ravea e faahanahana ˈi ia ˈna ei Metua no tatou e i te mau haamaitairaa ta ˈna e fafau ra i te feia o te haafatata ˈtu ia ˈna.—Iak. 4:8.

E ATUA HOROA IEHOVA

6. Eaha te tahi ravea e faaite ai Iehova e o ˈna te horoa mai i ‘te mau mea maitatai’?

6 Ua papai te pǐpǐ Iakobo: “Te mau mea maitatai i ho-mai-hia mai, e te mau mea tia roa e maitai roa ˈi, no nia ïa, mai nia mai ïa i te Metua o te maramarama.” (Iak. 1:17) E ô faahiahia mau te ora no ǒ mai ia Iehova ra. (Sal. 36:9) E faaohipa anaˈe i to tatou oraraa no te rave i to ˈna hinaaro. E fanaˈo ïa tatou i te mau haamaitairaa rahi i teie nei â e i te ora mure ore i roto i te ao apî. (Mal. 3:10; Pet. 2, 3:13) E nafea râ i te mea hoi e te faaruru nei tatou i te mau faahopearaa o te faaroo ore o Adamu?

7. Ua aha te Atua ia nehenehe tatou e faatupu i te taairaa piri e o ˈna?

7 E Atua horoa Iehova i roto i te tuhaa e rave rahi roa. Ei hiˈoraa, no to ˈna aroha hamani maitai, ua faaora mai oia ia tatou. Oia mau, no Adamu i riro ai tatou paatoa ei taata hara e te tia ore. (Roma 3:23) No to Iehova râ here, ua horoa mai o ˈna i te hoê ravea e faatupu ai tatou i te taairaa piri e o ˈna. Ua papai te aposetolo Ioane: “Ua itea to te Atua aroha ia tatou nei, o te Atua i tono mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi i te ao nei, ia ora tatou ia ˈna. O te aroha mau teie, e ere râ e na tatou i aroha ˈtu i te Atua, oia râ tei aroha mai ia tatou nei, e ua tono mai i ta ˈna Tamaiti ei taraehara i ta tatou nei hara.”—Ioa. 1, 4:9, 10.

8, 9. I te tau o Aberahama e Isaaka, mea nafea Iehova i te faaiteraa e e Atua horoa o ˈna? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

8 I te area matahiti 1893 hou te Mesia, ua faaite atea te hoê tupuraa e nafea Iehova e horoa ˈi ma te here i te ora mure ore i te huitaata faaroo. Te faataa ra te Hebera 11:17-19: “No te faaroo i pûpû ai Aberahama ia Isaaka, a tamatahia ˈi oia ra; e te taata i noaa ia ˈna te parau i parauhia maira, ua pûpû ïa i ta ˈna tamaiti fanau tahi, no ˈna te parau i parauhia ra e, Ei ia Isaaka to oe ra huaai e noaa ˈi. I parau hoi oia e, e tiâ i te Atua ia faatia faahou mai ia ˈna mai te pohe maira; e mai te mea hoi e mai te pohe maira te noaa-faahou-raa ia ˈna.” Mea ohie ia ite i te taairaa. Ua pûpû Iehova i ta ˈna Tamaiti ra o Iesu Mesia no te faaora i te huitaata.—A taio i te Ioane 3:16, 36.

9 Mea papu e ua oaoa Isaaka e eita o ˈna e pohe ei tusia! Aita e ore e ua mauruuru atoa o ˈna i te Atua i te horoaraa mai i te hoê mamoe oni i pihaiiho noa mai no te mono ia ˈna. (Gen. 22:10-13) No reira tera vahi i parauhia ˈi “Iehova-Irae,” oia hoi “E horoa Iehova” na roto i te reo Hebera.—Gen. 22:14.

RAVEA NO TE FAAFAITE I TE ATUA

10, 11. O vai na mua tei rave i “te toroa faafaite,” e ua nafea ratou?

10 E mauruuru tatou i ta Iesu Mesia i rave a feruri ai mea nafea Iehova i te faaiteraa e e Atua horoa o ˈNa. Ua papai Paulo: “Te parau nei matou e, i pohe te hoê no te taata atoa, e pohe to te taata atoa i reira; e i pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no ratou.”—Kor. 2, 5:14, 15.

11 No to ratou here i te Atua e te mauruuru no te fanaˈoraa taa ê e tavini ia ˈna, ua farii te mau Kerisetiano matamua i “te toroa faafaite” ma te oaoa. Ua poro ratou e ua faariro i te taata ei pǐpǐ. Ua tia ïa i te feia aau haavare ore ia fanaˈo i te hau e te Atua, ia riro ei hoa no ˈna e i te pae hopea ei tamarii pae varua na ˈna. I teie mahana, te na reira atoa nei te mau tavini faatavaihia a Iehova. Maoti ta ratou e rave nei ei vea na te Atua e te Mesia i tia ˈi i te taata aau farii e tano ia haafatata ˈtu ia Iehova e ia tavini ia ˈna.—A taio i te Korinetia 2, 5:18-20; Ioa. 6:44; Ohi. 13:48.

12, 13. E nafea ia faaite i to tatou mauruuru no te mau mea atoa ta Iehova i horoa mai?

12 No to ratou mauruuru rahi ia Iehova ei Atua horoa, te poro nei te mau mamoe ê atu e te mau Kerisetiano faatavaihia. A poro ai, e faaohipa tatou i te Bibilia, te tahi atu ô faahiahia no ǒ mai i te Atua ra. (Tim. 2, 3:16, 17) Ma te faaohipa maitai i te reira i roto i ta tatou taviniraa, e nehenehe vetahi e fanaˈo atoa i te ora mure ore. No te tauturu ia tatou, te horoa atoa nei Iehova i te tahi atu ô: te varua moˈa. (Zek. 4:6; Luka 11:13) Ia au i ta tatou mau buka matahiti (Annuaire des Témoins de Jéhovah), mea faahiahia mau te mau faahopearaa. E fanaˈoraa taa ê mau â ia apiti i teie ohipa no te arue i to tatou Metua e Atua horoa!

13 No te mau mea atoa ta te Atua i horoa mai, e uiui anaˈe: ‘Te rave ra anei au i tei tia ia ˈu i roto i te taviniraa no te faaite i to ˈu mauruuru ia Iehova? E nafea vau e nehenehe ai e riro ei taata poro aravihi aˈe?’ No te faaite i to tatou mauruuru no te mau ô ta Iehova i horoa mai, e haapao anaˈe i te mau ohipa taaihia i te Basileia na mua roa. E horoa mai ïa Iehova i ta tatou e hinaaro mau ra. (Mat. 6:25-33) No to te Atua here, e hinaaro iho â tatou e rave i tei nehenehe no te faaoaoa i to ˈna aau.—Mas. 27:11.

14. Mea nafea Iehova i te riroraa ei faaora no to ˈna nunaa?

14 Ua himene Davida: “E ati e te veve to ˈu, te manaˈo maira râ Iehova ia ˈu. O oe tau tauturu e tau ora.” (Sal. 40:17) E rave rahi taime to Iehova riroraa ei faaora no to ˈna nunaa ei pǔpǔ, i te taime iho â râ a hamani-ino-hia ˈi e a tapapahia ˈi ratou e to ratou mau enemi. Te mauruuru mau nei tatou i te Atua no ta ˈna tauturu e no te mau ô pae varua atoa ta ˈna e horoa noa mai nei!

E PARURU IEHOVA

15. A faataa na mea nafea te hoê metua tane î i te here i te parururaa i ta ˈna tamarii.

15 Eita noa te hoê metua tane î i te here e horoa i ta ta ˈna tamarii e hinaaro ra. E paruru e e faaora atoa râ o ˈna ia ratou a faaruru ai i te fifi atâta. Te haamanaˈo nei te hoê taeae i te tahi tupuraa taa maitai i to ˈna tamariiraa. Te hoˈi ra raua to ˈna papa i te fare i muri aˈe i te pororaa. No te ûa puai râ i tera poipoi, ua tahe puai te anavai e na reira hoi raua ia haere. Hoê noa ravea: e ouˈa i nia i te mau ofai no te tapae i te tahi atu paeau. Ua na mua ˈtu o ˈna i to ˈna papa. Aita râ o ˈna i mau i nia i te hoê ofai e topa aˈera. Fatata o ˈna i te paremo a haru oioi ai to ˈna papa ia ˈna. Ua mauruuru mau teie tamaiti i to ˈna papa i te faaoraraa ia ˈna! E faaora atoa to tatou Metua i te raˈi ia tatou i te mau fifi atâta o teie nei ao ino e i to ˈna faatere ra o Satani. O Iehova iho â te paruru maitai roa ˈˈe.—Mat. 6:13; Ioa. 1, 5:19.

16, 17. Mea nafea Iehova i te tautururaa e te parururaa i te mau Iseraela a aro ai ratou ia Amaleka?

16 I 1513 hou te Mesia, ua paruru Iehova i te mau Iseraela ma te here. Ua faaora o ˈna ia ratou i te faatîtîraa i Aiphiti e ua paruru semeio ia ratou a na roto ai i te miti Uteute. I muri iho, i to ratou haereraa i te mouˈa Sinai na te medebara, ua tapae te nunaa i Rephidima.

17 No te parau tohu o te Genese 3:15, peneiaˈe ua hinaaro mau Satani e aro i te mau Iseraela, e au ra hoi e aita ratou i paruruhia. O ta ˈna iho â i rave na roto i te mau ati Amaleka, e enemi hoi o te nunaa o te Atua. (Num. 24:20) A hiˈo na i ta Iehova i rave na roto i na tane taiva ore e maha ra o Iosua, Mose, Aarona e Hura. A aro ai Iosua ia Amaleka, tei nia Mose, Aarona e Hura i te hoê mouˈa tapiri. A hopoi ai Mose i to ˈna na rima i nia, mea puai aˈe te mau Iseraela. A teimaha ˈi te reira, na Aarona e Hura i turu i to ˈna na rima. Maoti te tauturu e te paruru a Iehova, “pau ihora Amaleka e to ˈna atoa ra mau taata ia Iosua.” (Exo. 17:8-13) Faatia aˈera Mose i te hoê fata i reira e ua tuu i te iˈoa ‘Iehova-Nisi.’ Teie te auraa na roto i te reo Hebera, “O Iehova to ˈu haapuraa.”—A taio i te Exodo 17:14, 15.

FAAORAHIA I TE MAU ARORAA A SATANI

18, 19. E nafea te Atua e paruru ai i ta ˈna mau tavini i teie mahana?

18 E paruru Iehova i te feia e here e e faaroo ra ia ˈna. Mai te mau Iseraela i Rephidima, e imi tatou i ta Iehova parururaa i mua i te enemi. Ua tauturu pinepine Iehova ia tatou ei pǔpǔ e ua faaora mai i te mau aroraa a te Diabolo. A feruri na ehia taime to ˈna parururaa i to tatou mau taeae tei tapeahia no to ratou tiaraa amui ore Kerisetiano. Mai i te tau Nazi i Heremani e i te tahi atu mau fenua i te mau matahiti 1930 e i te omuaraa o te mau matahiti 1940. E taio e e feruri maite anaˈe i to ratou mau aamu, oia atoa i te mau faatiaraa i roto i te buka matahiti (Annuaire). E tiaturi atu â ïa tatou ia Iehova ei haapuraa no tatou.—Sal. 91:2.

E nehenehe Iehova e faaohipa i to tatou mau hoa haamori no te tauturu mai ia vai taiva ore i te tau fifi (A hiˈo i na paratarafa 18-20)

19 Na roto i ta Iehova faanahonahoraa e i ta tatou mau papai, te fanaˈo nei tatou i te mau haamanaˈoraa î i te here o te paruru ia tatou. E ua paruru mai iho â teie mau haamanaˈoraa i teie mau matahiti i mairi. Te rahi noa ˈtura te peu faufau e te hohoˈa faufau i roto i teie nei ao. Ua horoa mai râ Iehova i te mau haamanaˈoraa ru e faufaa ia ara tatou i te mau fifi atâta i te pae morare. Ei hiˈoraa, ua horoa mai o ˈna i te aˈoraa no nia i te mau amuimuiraa ino i nia i te mau reni faahoaraa i nia i te Internet. *Kor. 1, 15:33.

20. Eaha te parururaa e te aratairaa ta tatou e fanaˈo nei i roto i te amuiraa?

20 E nafea e faaite ai e e feia ‘haapiihia tatou e Iehova’? Ma te pee maite i ta ˈna mau faaueraa. (Isa. 54:13) E haapuraa ta tatou mau amuiraa e ite ai tatou i te aratairaa e te parururaa. I reira hoi te mau taeae taiva ore e tavini ra ei matahiapo e horoa ˈi i te tauturu e te aˈoraa Bibilia. (Gal. 6:1) Te faaohipa nei Iehova i teie mau ‘taata horoahia mai’ no te aupuru ia tatou. (Eph. 4:7, 8) Ia aha ïa? E auraro e e faaroo anaˈe ia ratou, e haamaitai mai ïa te Atua.—Heb. 13:17.

21. (a) Ia faaoti papu tatou i te rave i te aha? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i to muri nei tumu parau?

21 E faaoti papu anaˈe e pee i te aratairaa a te varua moˈa e e farii i te aratairaa a to tatou Metua i te raˈi. E feruri maite atoa anaˈe i te oraraa o ta ˈna Tamaiti ra o Iesu Mesia a faaitoito atu ai i te pee i to ˈna hiˈoraa faito ore. No to ˈna faaroo e tae roa ˈtu i te pohe, ua fanaˈo Iesu i te hoê haamaitairaa rahi mau. (Phil. 2:5-11) Mai ia ˈna, e haamaitai-atoa-hia tatou a tiaturi ai ia Iehova ma to tatou aau atoa. (Mas. 3:5, 6) E turui noa anaˈe ïa i nia ia Iehova mai te Atua horoa e mai te Paruru o te ore e nehenehe e faaauhia. Auê tatou i te oaoa i te fanaˈoraa taa ê e tavini ia ˈna! E here atu â tatou ia ˈna a feruri maite ai e nafea to tatou Metua e aupuru mai ai ma te riro ei Hoa rahi no tatou. Ta tatou ïa e hiˈopoa i to muri nei tumu parau.

^ E itehia te tahi o taua mau haamanaˈoraa ra i roto i te tumu parau no nia i te faaohipa-maitai-raa i te Internet o Te Pare Tiairaa reo Farani o te 15 no Atete 2011, api 3-5. Oia atoa i roto i na tumu parau “A ara i te mau marei a te Diabolo!” e “A patoi e a ape i te mau herepata a Satani!” o Te Pare Tiairaa o te 1 no Atete 2012, api 23-32.