Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

‘Tala keopalo lyOmuwa’

‘Tala keopalo lyOmuwa’

Oonkalo oondhigu ohadhi vulu oku tu guma noonkondo. Ohadhi vulu okumana po omadhiladhilo getu, oonkondo dhetu, nohadhi vulu okuguma etaloko lyetu lyonkalamwenyo. Omukwaniilwa David gwomuIsraeli shonale okwa li a gwililwa po kuupyakadhi owundji. Ongiini a li u ungaunga nawo? Okwa li a nyola mepisalomi ndyoka ta li gumu omutima a ti: “Otandi ithana OMUWA, a kwathe ndje; otandi yeluthile ewi lyandje kOMUWA, a sile ndje ohenda. Otandi holola omayemato gandje koshipala she; otandi mu faalele uudhigu wandje. Onda kanitha omukumo, ihe OMUWA ota tseya shoka ndi na okuninga.” Eeno shili, David okwa li a galikana kuKalunga neifupipiko e mu kwathele. — Eps. 142:1-3.

Pethimbo lyuudhigu, David okwa li a galikana neifupipiko kuJehova e mu kwathele

MEpisalomi lilwe, David okwi imbi a ti: “OMUWA onde mu indile ompumbwe yimwe; ondi na oshinima shimwe ashike nde shi hala: okukala mongulu yOMUWA okukalamwenyo kwandje akuhe, [nokutala eopalo lyOmuwa nokutedhatedha motempeli ye, OB-1954.]” (Eps. 27:4) David ka li Omulevi, ihe kala owala wa fa wu mu wete a thikama pondje yehale eyapuki lyotempeli popepi nondingandinga yelongelokalunga lyashili. Omutima gwe ogwa li gu udha olupandu, naashoka osha li she mu ningitha a kale a hala okukala omasiku agehe mehala moka a kale ta tala ‘keopalo lyOmuwa.’

Oshitya ‘eopalo’ otashi faathanithwa nonkalo yoshinima “oshihokithi nenge oshiwanawa okudhiladhila kusho, nenge oshiwanawa oku shi guma.” David okwa kala aluhe ha tedhatedha kelongekidho lyaKalunga lyelongelokalunga. Otashi vulika tu ipule kutya, ‘Mbela ohandi kala ngaa ndu uvite ngaashi David a li u uvite?’

‘TEDHATEDHA’ KELONGEKIDHO LYAKALUNGA

Pethimbo lyetu, Jehova ina tula po elongekidho lyokupopya naye tatu yi ketungo lyontumba lyo lyenelyene. Ihe pehala lyaashono, elongekidho ndyoka olya kwatela mo otempeli onene yaKalunga yopambepo, sha hala okutya elongekidho eyapuki lyelongelokalunga lyashili. * Ngele otwa ‘tedhatedha’ kelongekidho ndika, natse otatu vulu ‘okumona eopalo lyOmuwa.’

Dhiladhila koshiyambelo shoshingoli hoka kwa li haku ningilwa omafikiloyambo shoka sha li hashi kala posheelo shetsalihangano. (Eks. 38:1, 2; 40:6) Oshiyambelo shoka osha li tashi thaneke okukala kwaKalunga e na ehalo lyokutaamba ko onkalamwenyo yaJesus yopantu yi li eyambo. (Heb. 10:5-10) Dhiladhila owala kutya shoka otashi ti shike kutse! Omuyapostoli Paulus okwa nyola a ti: “Manga twa li aatondi yaKalunga, Kalunga okwe tu hanganitha naye mwene meso lyOmwana.” (Rom. 5:10) Okukala tu na eitaalo mombinzi yaJesus ndjoka ya tika, otatu vulu okunyanyukilwa okukala twa hokiwa kuKalunga nokukala e tu inekela molwaashoka otu li ookuume ke. Shika ohashi tu ningitha tu kale tu uvite tu na “uukuume [wa kola, NW] nOMUWA.” — Eps. 25:14.

Molwaashoka ‘oondjo dhetu ohadhi dhimwa po,’ ‘Omuwa ohe tu etele omathimbo goonkondo oompe.’ (Iil. 3:20) Onkalo yetu otayi yelekanithwa noyomunandholongo ngoka i ipe ombedhi omolwoonkatu dhonale ndhoka a li a katuka e ta ningi omalunduluko omanene sho a tegelela okudhipagwa. Omupanguli ngoka omunahenda ngele okwe shi mono, otashi ke mu inyengitha e mu dhimine po thiluthilu noite ke mu tokolela we eso. Omunandholongo ngoka ita ka kala tuu a pandula nokwa nyanyukwa shili! Ngaashi omupanguli ngoka, Jehova oha dhimine po nehalo ewanawa aantu mboka yi iyela ombedhi noihe ya tokolele eso.

NYANYUKILWA OKUKALA MELONGELOKALUNGA LYASHILI

Miinima yelongelokalunga lyashili mbyoka David a li ta vulu okumona potempeli yaJehova oya li okugongala  kwAaisraeli ooyakwawo, okulesha montaneho nokuyelitha Ompango, okuninga omafikiloyambo, niilonga iiyapuki mbyoka ya li hayi longwa kaasaaseri nokAalevi. (Eks. 30:34-38; Num. 3:5-8; Deut. 31:9-12) Iinima mbika ya li hayi ningwa melongelokalunga lyashili muIsraeli shonale oyu ukila ko kwaambyoka hayi ningwa kunena.

Pethimbo lyetu ngaashi sha li nale, ‘inashi opala tuu sho opalelela aantu ayehe ngele taa kala ye holathane ngaashi aamwayinathana!’ (Eps. 133:1) Opwa ningwa ehumokomeho enene muulikumwe ‘wooitaali ooyakwetu’ muuyuni awuhe. (1 Pet. 2:17) Oohapu dhaKalunga ohadhi leshwa nokuyelithwa montaneho pokugongala kwetu kehe. Okupitila mehangano lye, Jehova okwa tula po opolohalama ya dhenga mbanda yoku tu longa. Opu na wo iikulya oyindji yopambepo mbyoka ya nyanyangidhwa opo tu yi longithe pekonakono lyetu lyopaumwene nosho wo pulyuukwanegumbo. Oshilyo shimwe shOlutuwiliki osha ti: “Okutedhatedha kOohapu dhaJehova, okudhiladhila keityo lyadho, nokukonga owino nontseyo ohaku ningitha ndje ndi penduke ndi na eliko lyopambepo nondi uvite ombili.” Eeno, ‘ontseyo otayi ka opalela oomwenyo dhetu.’ — Omayel. 2:10.

Kunena, omagalikano gaapiya yaJehova ohaga gundumuka gu uka kuye esiku kehe. KuJehova, omagalikano ngoka oga fa ezimba lyiitsinino ya nika nawa. (Eps. 141:2) Ihashi nyanyudha tuu oomwenyo dhetu okumona kutya Jehova Kalunga oha kala e tu nyanyukilwa noonkondo uuna tatu galikana kuye neifupipiko!

Moses okwa galikana a ti: “OMUWA Kalunga ketu, esilohenda lyoye nali kale kombanda yetu. Koleka iilonga yiikaha yetu!” (Eps. 90:17) Sho tatu uvitha nuulaadhi muukalele, Jehova oha yambeke iilonga yetu. (Omayel. 10:22) Otashi vulika twa kwathela yalwe yi ilonge oshili. Otashi vulika twa kala nokwiidhidhimikila uukalele uule woomvula odhindji nonando otwa kala tu na uunye, kaatu na uukolele, tu uvite nayi pamadhiladhilo, nenge tatu hepekwa. (1 Tes. 2:2) Ihe kakele kaashono, mbela inatu mona ‘eopalo lyOmuwa’ nokumona kutya Tate yetu gwomegulu oha kala a nyanyukilwa oonkambadhala dhetu?

David okwi imbi a ti: ‘OMUWA, ongoye awike eliko lyandje noho pe ndje ashihe shoka nde shi pumbwa. Omagano goye oga kumitha ndje ngiini.’ (Eps. 16:5, 6) David okwa li e na olupandu ‘omolweliko’ lye, ano e na ekwatathano naJehova nosho wo uuthembahenda woku mu longela. Ngaashi David, natse otashi vulika tu mone omaupyakadhi, ihe otu na omayambeko ogendjigendji gopambepo. Onkee ano natu tsikileni okukala hatu nyanyukilwa elongelokalunga lyashili nokukala aluhe hatu ‘tedhatedha’ kotempeli yaJehova yopambepo.

^ okat. 6 Tala Oshungonangelo ye 1 Juli 1996, pepandja 15-26.