MAHI vokuamena olusoke olo vapopia etyi tyelikalela. Eboo Patel omuhindi welongeso olio etyi apulwa wati: “Kutupu ongeleya yesuka nokankhenda . . . , kutupu ongeleya yesuka nohika ikale nawa . . . , kutupu ongeleya yesuka nokuyakula nawa ovanthu.

Moluotyo, ongeleya Budista no Katolika no Protestande no Hundus, no Musulumanu novakuavo vali vehole okulihonyeka pala okulinga ovipito, nokuita kovatumini vaavele ovanthu etyi vatokala, nokumanako onomina ine okusukukisa ohika. Vehole okulihonyeka avelipakailamo opo vapopie oñgeni mavalingi, opo vakale nononkhono nolusoke lwike. Valinga omahinangelo avo elikalaila, nokutemesa onovela nokulinga ovipito, noviimbo nokulikuambela novipuka ovikuavo vali.

Okuti omahonyaiko oo anyimapo ovitateka viekolelo? Okuti okuhonyeka onongeleya oyo ondyila ya Huku yokueta ouye omuwa?

Kualingwa eongano limwe enene lionongeleya mbawanena muna ovanthu vatunda monongeleya 200 mbelikalaila, vatunda movilongo 76. Tyapopiwa okuti vahanda “okueta epameko, nokupopia etyi tyikuatesako onongeleya okuundapela kumwe.” Mahi otyo tyapepuka vali okutyipopia tyipona okutyilinga. Mongeleka, ngetyi tyapopia ovaonganeki, ankho vena okuhoneka omukanda nokuutala nawa opo pahamoneke nawike upondola okunumanesa ovanthu vekolelo novo nongeleya ononkhuavo. Omokonda yatyi? Omokonda velipatanene konthele ya Huku, inkha upondola okukutikinyua momukanda wavo. Okulandulako, ondaka Huku momukanda oo kayapakeluemo ine okuitumbula.

Inkha Huku katumbuluapo, ekolelo lina esilivilo patyi? Tupu, oñgeni onongeleya mbelikalaila mbovanthu valongesa etyi tyelikalela mbupondola okuhonyekwa? Nehunga ewa, ngetyi tyapopia omuonganeki umwe wonongeleya hapala okuwaneka ekolelo, mahi “opala okutunga eongano.”

Dalai Lama wati, “onongeleya ambuho mbulongesa vala otyipuka tyelifwa: oityi ohole, okankhenda, nokuevela, nokuovola okuhonyeka onongeleya. Ayawisako okuti: “Otyipuka tyakolela omokonda ovituwa ovio viesukisa tuendelamo kese nthiki.”

 Tyotyili okukala novituwa oviwa ngetyi, ohole, nokankhenda, nokuevela otyiwa. Jesus wati: “Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulingile, tupu nonwe ovio muvelingila.” (Mateus 7:12) Mahi okuti ekolelo liotyotyili okukala vala novituwa oviwa?

Konthele yavana ankho vapopia okuti vaumbila Huku kononthiki mbae, apostolu Paulu wati: “Ame ndyiveavela oumbangi wokuti vena ombili na Huku, mahi, hanenoñgonoko liotyotyili.” Otyitateka otyipi? “Omokonda kavei ouviuki wa Huku, Paulu ati vali, mahi vaovola okulinga wavo muene.” (Romanos 10:2,3) Tyihena enoñgonoko konthele yetyi Huku ahanda valinge, ombili yavo nekolelo liavo tyotyili kavisilivila.—Mateus 7:21-23.

Jesus wati: “Vokuna ombembwa vena ehambu.” (Mateus 5:9) Jesus ankho ulinga etyi alongesa okuhelipake movilwa nokulongesa onondaka mbueta ombembwa kovanthu vonongeleya mbelikalaila. (Mateus 26:52) Vana vetavelele vakalele nohole imwe yapama. (Colossenses 3:14) Mahi okuti Jesus walongesile vala etyi tyeta ombembwa movanthu aveho? Okuti welihonyekele nonongeleya ankho mbuna ovituwa viambo?

Ononkhalamutwe mbonongeleya ova Faliseu nova Sanduseu ankho veyele Jesus, alo umwe ankho vaovola okumuipa. Oñgeni alingile? Jesus walongesile ovalongwa vae okuti: “Veyekei, ovahongoleli ovamphoki.” (Mateus 15:14) Jesus kalongesile okuti ankho tyesukisa okuhonyeka onongeleya.

Omanima amwe konyima, mo Korintu amuhimbika ewaneno Liovakristau ko Gresia, epundaumbo limwe ankho muna ovanthu ovanyingi vomihoko vielikalaila. Oñgeni Ovakristau ankho valinga motyilongo otyo? Apostolu Paulu wahoneka nokuayandyuluka okuti ankho kavapondola okuhonyaika omafendelo, etyi ati: “Oñgeni ouviuki netyi tyahaviukile vikala kumue? Ine otyitei tyina oupanga patyi nenthiki? Tupu, oupanga patyi ukahi pokati na Kristu na Beliale [Satanasi]? Ayawisako okuti: “Moluotyo, tundei pokati kavo, nokulitepuka kuvo.”—2Coríntios 6:14, 15, 17.

Tyayandyuluka nawa okuti Ombimbiliya kaitavela okuhonyeka onongeleya. Mahi hamwe upondola okulipula okuti: ‘Oñgeni tupondola okuvasa ewaneko liotyotyili?’

Omakina itiwa Estação Espacial Internacional—ikuatesako ovanthu okulilongesa oñgeni ohi iliseta—yevilwa okulingwa mokonda yovanthu vovilongo 15 velipaka kumwe. Ove utavela okuti ovanthu ovo ñgeno vetyivila okulinga otyilinga otyo inkha kavelitavelele muetyi vahoneka?

Tyesukisa okutala nawa oñgeni ovanthu vonongeleya valinga omaongano avo. Namphila vapopila kumwe nokulekesa onthilo pokati kavo, mahi etyi valinga katyihonyeka ekolelo like.

Ombimbiliya ipopia ovitumino muna tuna okuendela. Tukala nomuenyo omuwa tyina tuendela movitumino ovio. Vana vafinda oundyale womihoko nonongeleya avelilongesa okuundapela kumwe vakala nombembwa newaneko. Huku waulile konthele yotyo, okuti: “Ame mandyiavela ovanthu epiluluko pala elaka liasukuka, opo aveho vapopie enyina lia Jeova, nokumuumbila aveho kumwe. Ewaneko lituka kokupopia “elaka liasukuka,” okufenda monkhalelo yelikuata novitumino via Huku.”—Sofonias 3:9; Isaías 2:2-4.

Onombangi mba Jeova nohole vekukonga opo wende Mondyuo Yomaliongiyo ikahi popepi naapa ukala opo utale ombembwa newaneko likahi pokati kavo.—Salmo 133:1.