Skip to content

Skip to table of contents

Mai Moale ida Iehova Ita Hesiai Henia Noho Dalana

Mai Moale ida Iehova Ita Hesiai Henia Noho Dalana

“Tau ta ena mauri dinadia bema idia momo, ia ese idia ibounai do ia moalelaia.”—HAD. 11:8.

1. Ita moale totona Iehova ese ita dekenai dahaka hahenamo ia henia?

 IEHOVA ia ura do ita moale dainai, ita dekenai hahenamo momo ia henia. Unai hahenamo ta be ita dekenai mauri ia henia. Unai dainai, namona be iseda mauri ita gaukaralaia iena ladana ita abia isi totona, badina ia ese tomadiho momokanina dekenai ita ia veria mai. (Sal. 144:15; Ioa. 6:44) Iehova ia gwau ia be ita ia lalokau henia, bona ita do ia durua iena hesiai gaukara ita karaia noho totona. (Ier. 31:3; 2 Kor. 4:16) Iena orea lalonai ita be paradaiso ai ita noho bamona. Unuseniai Baibel ena hakaua hereva namodia ita abia, bona iseda lalokau tadikaka ita bamodia diba. Danu nega vaira totona, ita be mai eda helaro namona.

2. Dirava ena hesiai taudia haida be dahaka lalohadai kereredia idia abia?

2 Ena be unai hahenamo dainai ita moale, to Dirava ena hesiai taudia haida be idia moale lasi, badina lalohadai kereredia idia abia. Idia laloa Iehova ese idia bona edia hesiai gaukara ia laloa bada lasi. Unai bamona lalohadai kererena idia abia loulou taudia be edia “mauri dinadia” idia moalelaia lasi. Toana be dibura ai idia noho bamona.—Had. 11:8.

3. Dahaka ese lalohadai kereredia idia havaraia diba?

3 Tadikaka o taihu haida be idia lalohisihisi, idia gorere o idia buruka idia lao dainai, lalohadai kereredia idia abia. (Sal. 71:9; Aon. 13:12; Had. 7:7, NW) Danu, iseda kudouna be mai ena koikoi dainai, ena be Dirava be ita ia lalonamo henia, to do ita laloa Dirava be ita ia laloa bada lasi. (Ier. 17:9; 1 Ioa. 3:20) Diabolo ese Dirava ena hesiai taudia ia samania koikoi. Bona Satani ena lalohadai idia abia taudia be reana ita do idia doria abidadama lasi tauna Elipasa ena hereva ita abia dae totona. Elipasa ia gwau, Dirava be ita ia laloa bada lasi. To, Iobu ena nega amo ema bona hari, unai hereva be koikoi.—Iobu 4:18, 19.

4. Inai stadi lalonai dahaka do ita herevalaia?

4 Baibel lalonai Iehova ia gwauhamata ia be ‘dibura koura gabuna dekenai idia raka’ taudia ida do ia noho. (Sal. 23:4) Unai ia karaia dalana ta be, ita dekenai Baibel ia henia. Baibel be mai ena siahu ‘goada momokani gaudia ia koua totona.’ Anina be ita ia durua diba ita abia lalohadai kereredia ita koua totona. (2 Kor. 10:4, 5) Inai stadi lalonai, do ita itaia edena dala ai Baibel ese ita ia durua lalohadai maorona ita abia totona. Inai stadi amo heduru do oi abia bena dala do oi tahua ma haida oi hagoadaia totona.

BAIBEL ENA HEDURU AMO LALOHADAI MAORONA ABIA

5. Lalohadai maorona ita abia totona, dahaka tahua karana ita karaia be namo?

5 Aposetolo Paulo ena hereva ese ita idia durua diba lalohadai maorona ita abia totona. Korinto kongrigeisen ia sisiba henia ia gwau: “Do umui tahua noho bema umui be emui abidadama umui dogoatao noho eiava lasi.” (2 Kor. 13:5) Paulo ese ia herevalaia “abidadama” ena anina be, Baibel ai idia noho Keristani hahediba hereva momokanidia ibounai. Bema iseda hereva bona kara be unai hahediba hereva momokanidia hegeregerena, vadaeni ita gwau diba ita be ‘abidadama ita dogoatao noho.’ Oibe, namona be eda mauri lalonai unai Keristani hereva momokanidia ibounai ita badinaia. Namo lasi haida sibona ita badinaia, to ma haida be lasi.—Iam. 2:10, 11.

6. Dahaka dainai Baibel ita duahia be namo? (Laulau ginigunana itaia.)

6 Reana oi ura lasi unai tahua karana oi karaia, badina oi laloa do oi hegeregere lasi. To, Iehova ena lalohadai be mai anina bada, badina ia sibona be ita ia diba namonamo. (Isa. 55:8, 9) Ia be iena taunimanima ia gwauraia dika lasi, to edia kara namodia ia tahua bona ia durudia. Bema Baibel oi duahia, badina oi ura tahua ‘abidadama oi dogoatao noho eiava lasi,’ vadaeni Dirava ese oi ia laloa dalana do oi lalopararalaia. Unai ese oi do ia durua emu lalohadai oi hamaoromaoroa, bona do oi abia dae Iehova be oi ia laloa bada. Unai be hegeregere, daiutu ta be ia dibura to keten oi kehoa bona dina ena diari ia vareai.

7. Edena dala ai abidadama taudia edia haheitalai ese ita idia durua diba?

7 Unai tahua karana ita karaia dalana ta be, Baibel ese ia sivarailaia abidadama taudia edia haheitalai do ita laloa dobu. Idia dekenai ia vara gauna bona edia hemami oi laloa be namo, bona sibona oi nanadaia, ‘Bema unai be lau dahaka do lau karaia?’ Hari, Baibel sivaraidia toi do ita herevalaia. Unai ese oi do idia durua edena dala ai Baibel do oi gaukaralaia, bona oi tahua ‘emu abidadama oi dogoatao noho eiava lasi.’ Danu, unai ese oi do idia durua lalohadai maorona oi abia, bona mai moale ida Iehova oi hesiai henia totona.

OGOGAMI VABUNA

8, 9. (a) Vabu ena noho dalana be edena bamona? (b) Reana ia be edena bamona lalohadai kereredia ia abia?

8 Iesu be Ierusalema ena dubu dekenai ogogami vabu ta ia itaia. Iseda mauri lalonai unai vabu ena haheitalai ese ita ia durua diba lalohadai maorona ita abia totona. (Luka 21:1-4 duahia.) Iena noho dalana mani oi laloa. Ia lalohisihisi badina ena adavana be ia mase, bona mataganigani tomadiho gunalaia taudia ese ia bamona vabu “edia kohu idia abia kava” bona idia durudia lasi. (Luka 20:47) Ia ogogami momokani dainai, ia henia kontribusen be maragi momokani—unai be hesiai tauna ta ese miniti haida sibona lalonai ia abia pei bamona.

9 Unai vabu mai ena koini maragidia rua be dubu helaga ena ariara dekenai ia raka vareai neganai, mani ena hemami oi laloa. Do ia laloa, ena adavana ia mauri neganai kontribusen badana ia henia, to hari adavana ia mase dainai, ia udaia kontribusen be maragi, a? Ia itaia ma haida be moni momo idia udaia neganai, ia hemarai badina ia udaia kontribusen be anina lasi, a? Reana unai bamona lalohadai ia abia, to tomadiho momokani ia durua totona ena moni ibounai ia henia.

10. Edena dala ai Iesu ese ia hahedinaraia, Iehova be unai vabu bona ia henia kontribusen ia laloa bada?

10 Iesu ese ia hahedinaraia, Iehova be unai vabu bona ia henia kontribusen ia laloa bada. Iesu ia gwau, vabu ese “ia udaia monina ese [taga taudia] ibounai idia udaia monina ia hereaia.” Ena be ia udaia monina be ma haida edia ida do idia hatamonaia, to Iesu ese unai vabu ena tomadiho karana Iehova dekenai ia laloa bada. Kontribusen idia duahia taudia idia diba lasi gauna be, Iehova ese unai vabu bona ia udaia koini maragidia rua ia laloa bada. Oibe, Dirava ena lalohadai be mai anina bada, to ma haida o unai vabu ese sibona ia laloa dalana be gau badana lasi. Inai sivarai oi gaukaralaia diba oi sibona oi tahua totona, hegeregere emu abidadama oi dogoatao noho eiava lasi.

Vabu ogogamina ena sivarai amo dahaka oi dibaia? (Paragraf 8-10 itaia)

11. Vabu ena sivarai amo dahaka oi dibaia?

11 Emu goada hegeregerena Iehova dekenai harihari gaudia oi henia diba. Haida be idia gorere o buruka dainai hora momo idia haroro lasi. Reana do idia laloa edia haroro gaukara idia ripotilaia be anina lasi. To unai be maoro, a? Danu, ena be oi be matamata o emu tauanina ia do goada, to reana oi mamia Dirava ena hesiai taudia ibounai edia haroro horadia idia haboua neganai, oiemu hora be maragi momokani. To vabu ena sivarai amo ita diba, Iehova be iseda kara namodia ibounai ia laloa bada, bona nega aukadia ai Ia ita badinaia dainai, unai do ia laloaboio lasi. Lagani 2013 ai, Iehova tomadiho henia totona oi karaia gaudia mani oi laloa. Oi sibona emu ura gauna ta oi dadaraia, unai amo hora ta lalonai Iehova ena gaukara oi karaia, a? Bema oibe, namona be oi laloatao Iehova ese unai hora lalonai oi karaia gaukarana ia laloa bada. Bema unai vabu oi tohotohoa bona mai emu goada ibounai ida Iehova oi tomadiho henia, unai ese ia hamomokania ‘oi be emu abidadama oi dogoatao noho.’

‘LAU MASE BE NAMO!’

12-14. (a) Elia be edena lalohadai kereredia ia abia? (b) Dahaka dainai Elia be unai bamona ia laloa?

12 Peroveta tauna Elia be Iehova ia badinaia bona ena abidadama be ia goada. To, nega ta ia lalohisihisi dainai, Iehova ia guriguri henia do ia hamasea totona. Ia gwau: “Mani lauegu mauri do oi hadokoa, lau mase namo!” (1 Kin. 19:4) Unai bamona lalohisihisi idia do mamia lasi taudia be reana do idia gwau Elia be ia “badu kava.” (Iobu 6:3) To, unai be Elia ena hemami korikorina. Namona be ita laloatao, Iehova ese Elia ia gwau henia lasi, to ia durua.

13 Dahaka dainai Elia ia ura do ia mase? Elia be unai guriguri ia do gwauraia lasi neganai, hoa karana ta ia karaia bona ia hamomokania Iehova be Dirava korikorina. Bona unai murinai, Bala ena peroveta taudia 450 idia mase. (1 Kin. 18:37-40) Unai negai, Elia ia laloa Dirava ena taunimanima be tomadiho momokani dekenai do idia giroa lou, to unai ia vara lasi. Gabeai, kwini dikana Iesebele ese hereva ia siaia Elia do ia hamasea totona. Unai dainai Elia be ia gari bona Iuda ena tano gagaena dekenai ia heau lao.—1 Kin. 19:2-4.

14 Elia be tano gagaena ai sibona ia noho neganai, ia laloa ena peroveta gaukarana be anina lasi. Iehova ia hamaoroa: “Mani lauegu mauri do oi hadokoa, lau mase namo!” Ena hereva ena anina be, ia laloa ena gaukara ia karaia namonamo lasi dainai, Iehova bona ma haida vairanai ia be anina lasi.

15. Edena dala ai Iehova ese ia hamomokania ia be Elia ia laloa bada?

15 To, Siahu Ibounai Diravana ese Elia ia laloa bada bona dala haida amo unai ia hamomokania. Hegeregere, Dirava ese aneru ta ia siaia Elia ia hagoadaia totona. Danu, Elia be dina 40 lalonai Sinai Ororona dekenai ia raka neganai, Iehova ese aniani bona ranu ia henia. Dirava ese Elia ena lalohadai kererena ia hamaoromaoroa, badina Elia ia laloa Israela taudia ibounai ese Iehova idia rakatania. Danu, Dirava ese Elia dekenai gaukara matamatadia ia henia, bona Elia ese ia abia dae. Ia ese Iehova ena heduru amo goada ia abia, bona mai moale ida ena peroveta gaukarana ia karaia lou.—1 Kin. 19:5-8, 15-19.

16. Edena dala haida ai Iehova ese oi ia durua?

16 Elia ena sivarai ese oi do ia durua abidadama oi dogoatao noho bona emu hesiai gaukara do oi moalelaia. Gau ginigunana be, Iehova ese oi ia durua daladia oi laloa. Reana elda ta o lo Keristani tauna ta ese nega maorona ai oi ia durua, a? (Gal. 6:2) Baibel, iseda buka, bona Keristani heboudia ese oi idia hagoadaia, a? Bema oibe, vadaeni oi laloatao Iehova be oi ia laloa bada, bona guriguri amo Ia oi tanikiu henia.—Sal. 121:1, 2.

17. Iehova ese dahaka ia laloa bada?

17 Gau iharuana be, do ita laloatao lalohadai kererena ese ita ia koia diba. To, Iehova ese ita ia laloa dalana be mai anina bada. (Roma 14:4 duahia.) Momokani, Iehova ese eda gaukara badadia bona maragidia ia abia dae, to Ia laloa bada gauna be eda abidadama karana. Reana Elia bamona, oi danu be Iehova ena gaukara badadia momo oi karaia vadaeni. Eiava reana oi diba lasi, to kongrigeisen lalonai emu haheitalai ese haida ia durua, bona teritori lalonai emu haroro gaukara dainai taunimanima be hereva momokani idia dibaia.

18. Iehova be oi dekenai gaukara ia henia neganai, unai ese dahaka ia hamomokania?

18 Gau ihatoina be, oi laloatao Iehova ese oi dekenai gaukara ta ta ia henia neganai, ia hamomokania Ia be oi dekenai ia moale. (Ier. 20:11) Elia bamona, reana oi lalohisihisi badina oi laloa emu hesiai gaukara be anina ia havaraia lasi, o emu tahua gaudia haida oi hagugurua be auka. To, oi abia hahenamo badana be inai: Sivarai namona oi harorolaia bona oi be Iehova ena Witnes ta. Unai dainai Iehova oi badinaia noho. Unai amo Iesu ena hereva do ia guguru, ia gwau: “Emu biaguna ida do oi moale hebou.”—Mat. 25:23.

‘MAI ENA HISIHISI TAUNA ENA GURIGURI’

19. Salamo karoa 102 ia torea tauna ena hemami be edena bamona?

19 Salamo karoa 102 ia torea tauna be ia lalometau. Danu, iena tauanina ia “hisihisi” bona ia manoka dainai, ia hegeregere lasi ena hekwakwanai ia haheaukalaidia totona. (Salamo 102 ena hereva kwarana) Ia mamia ia be turana lasi bona ena lalohisihisi gaudia ma haida ia laloa loulou. (Sal. 102:3, 4, 6, 11) Danu, ia laloa Iehova ese ia negea siri vadaeni.—Sal. 102:10.

20. Edena dala ai guriguri karana ese oi ia durua diba lalohadai kereredia oi koua totona?

20 To, salamo torea tauna be ena mauri ia gaukaralaia diba Iehova ia hanamoa totona. (Salamo 102:19-21 duahia.) Salamo karoa 102 ese ia hahedinaraia abidadama idia dogoatao noho taudia danu be hisihisi do idia davaria, bona unai sibona do idia laloa loulou. Ia mamia ia be “ruma ena guhi dekenai sibona ia noho manu bamona,” bona hekwakwanai momo ese ia idia hagegea. (Sal. 102:7) Bema emu hemami be unai bamona, Salamo torea tauna hegeregerena Iehova dekenai emu lalohisihisi oi gurigurilaia be namo. Emu guriguri ese oi ia durua diba lalohadai kereredia oi koua totona. Iehova ia gwauhamata ia ese “ogogami taudia edia guriguri, be do ia kamonai, bona edia noinoi do ia laloa.” (Sal. 102:17) Unai gwauhamata oi abidadama henia be namo.

21. Bema oi lalometau, dahaka ese oi do ia durua lalohadai maorona oi abia totona?

21 Salamo karoa 102 ese lalohadai maorodia oi abia diba dalana ia hahedinaraia danu. Salamo torea tauna ese iena hetura karana Iehova ida ia laloa bada. (Sal. 102:12, 27) Lalogoada ia abia badina ia diba hahetoho negadiai, Iehova be ia noho hegaegae Iena taunimanima do ia durua. Bema oi lalometau dainai emu hesiai gaukara oi habadaia be auka, vadaeni unai oi gurigurilaia be namo. Dirava oi noia emu guriguri do ia kamonai unai amo emu hekwakwanai do oi hanaia sibona lasi, to iena ‘ladana, do oi abia isi’ danu.—Sal. 102:20, 21.

22. Edena dala ai ita ta ta ese Iehova ita hamoalea diba?

22 Oibe, Baibel ena heduru amo ita hamomokania diba, ita be eda abidadama ita dogoatao noho bona Iehova ese ita ia laloa bada. Momokani, inai tanobada lalonai lalohadai kereredia o lalohisihisi ibounai ita kokia diba lasi. To, bema ita ta ta be mai haheauka ida Iehova ita hesiai henia, ia do ita hamoalea bona mauri hanaihanai do ita abia.—Mat. 24:13.