Skip to content

Al lor tablo konteni

Kouma Nou Kapav Gard enn Latitid Pozitif?

Kouma Nou Kapav Gard enn Latitid Pozitif?

“Si enn zom viv pandan boukou lane, li bon ki li profit tou sa bann lane-la.”​—ECCL. 11:8.

1. Ki benediksion Jéhovah donn nou pou nou trouv vre boner?

 JÉHOVAH anvi ki nou ere, ek Li donn nou boukou benediksion ki fer nou trouv vre boner. Lavi, se enn parmi bann benediksion ki Li’nn donn nou. Alor, nou kapav servi nou lavi pou loue Li, parski Li’nn atir nou ver vre ladorasion. (Ps. 144:15; Jean 6:44) Jéhovah donn nou lasirans ki Li kontan nou ek Li ed nou pou andire dan so servis. (Jér. 31:3; 2 Cor. 4:16) Nou bien kontan ki nou dan enn paradi spiritiel kot nou gagn nouritir spiritiel an-abondans ek kot nou trouv enn fami spiritiel ki ena lamour. Anplis, nou ena enn lesperans extraordiner pou lavenir.

2. Kont ki santiman sertin serviter Jéhovah ki fidel bizin lite?

2 Mem si nou ena sa bann rezon-la pou nou ere, sertin serviter Jéhovah ki fidel bizin lite kont bann panse negatif ki zot ena lor zotmem. Kitfwa zot ena linpresion ki zot ek servis ki zot pe fer, pena valer pou Jéhovah. Pou bann ki touletan ena bann santiman negatif, kitfwa zot panse ki se enn rev pou profit lavi pandan “boukou lane.” Pou zot, sak zour ki pase, se enn zour tris.​—Eccl. 11:8.

3. Ki kapav fer nou ena bann santiman negatif?

3 Li posib ki sa bann frer ek ser la ena bann santiman negatif akoz bann dekourazman, maladi ouswa parski zot nepli kapav fer parey kouma avan, akoz zot laz. (Ps. 71:9; Prov. 13:12; Eccl. 7:7) Anplis, nou tou nou konsian ki nou leker tret ek ki li kapav kondann nou, mem si Bondie kitfwa kontan seki nou pe fer. (Jér. 17:9; 1 Jean 3:20) Satan Lediab koz manti lor bann serviter Bondie. Bann dimounn ki ena mem fason panse ki Satan kapav fer nou krwar seki Éliphaz, enn dimounn ki pa ti ena lafwa ti dir: nou pa vo nanye devan Bondie. Sa lide-la ti fos dan lepok Job ek dan nou lepok osi li fos.​—Job 4:18, 19.

4. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

4 Dan Labib Jéhovah donn lasirans ki Li pou avek bann ki “mars dan enn vale kot fer bien nwar.” (Ps. 23:4) Enn fason ki Li avek nou, se atraver so Parol. Labib li ‘pwisan gras-a Bondie ek li detrir bann kitsoz ki bien anrasine,’ parmi ena bann fos lide ek bann panse negatif ki nou ena lor noumem. (2 Cor. 10:4, 5) Alor, anou gete kouma nou kapav servi Labib pou devlop ek pou gard enn latitid pozitif lor noumem. Sa kapav fer ou gagn bann bienfe ek osi trouv bann mwayin pou ankouraz lezot.

SERVI LABIB POU DEVLOP ENN LATITID POZITIF

5. Ki test kapav ed nou pou ena enn latitid pozitif?

5 Lapot Paul ti koz lor sertin kitsoz ki kapav ed nou pou devlop enn latitid pozitif. Li ti donn sa konsey-la kongregasion Corinthe: “Kontign teste zotmem pou gete si zot dan lafwa.” (2 Cor. 13:5) Dan sa verse-la, “lafwa” vedir tou bann lansegnman ki ena dan Labib. Si nou bann parol ek nou bann aksion an-akor avek sa bann lansegnman-la, lerla nou pou pas sa test-la ek nou pou montre ki nou “dan lafwa.” Biensir, nou pa kapav swazir ki lansegnman nou pou swiv, nou bizin obeir tou bann lansegnman ki ena dan Labib.​—Jacq. 2:10, 11.

6. Kifer nou bizin teste noumem pou ‘gete si nou dan lafwa’? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

6 Kitfwa ou ezite pou fer sa test-la, sirtou si ou panse ki ou pa pou reisi. Pourtan, fason ki Jéhovah konsider nou pli inportan ki fason ki nou konsider noumem, ek so bann panse pli ot ki nou bann panse. (Is. 55:8, 9) Li examinn so bann adorater, pa pou kondann zot, me pou trouv bann bon kalite ki zot ena ek pou ed zot. Kan ou servi Parol Bondie pou teste oumem pou ‘gete si ou dan lafwa,’ ou pou konpran pli bien kouma Bondie trouv ou. Lerla, ou pa pou ena santiman ki ou pa vo nanye devan Bondie. Ou pou ena sa lasirans ki Labib done la: Ou ena valer pou Jéhovah. Si ou rapel sa, lerla koumadir ou pe ouver bann rido pou les soley rant dan enn lasam nwar.

7. Kouma lexanp bann serviter fidel ki Labib mansione kapav ed nou?

7 Enn bon fason pou fer sa test-la, se kan nou medit lor lexanp bann serviter fidel ki Labib mansione. Konpar zot sitiasion ouswa zot santiman avek ou sitiasion ek ou bann santiman ek gete kouma ou ti pou azir dan zot plas. Anou examinn trwa lexanp ki montre kouma ou kapav servi Labib pou gete si ou “dan lafwa” ek lerla devlop enn latitid pozitif lor oumem.

ENN VEV KI TI MIZER

8, 9. (a) Dan ki sitiasion sa vev mizer la ti ete? (b) Ki bann santiman negatif kitfwa sa vev-la ti ena?

8 Dan tanp Jérusalem, Jésus ti obzerv enn vev ki ti mizer. Lexanp sa vev-la kapav ed nou pou gard enn latitid pozitif malgre nou bann limit. (Lir Luc 21:1-4.) Anou examinn so sitiasion. Li ti dan lapenn parski so mari ti’nn mor ek anplis, bann sef relizie ti pe “depouy lakaz bann vev” olie ki zot ed sa bann vev-la. (Luc 20:47) Vev-la ti telman mizer ki kontribision ki li ti kapav fer pou tanp, se mem kantite larzan ki enn travayer ti kapav gagne dan de-trwa minit.

9 Esey mazine ki santiman sa vev-la ti ena kan li ti rant dan lakour tanp avek so de ti pies larzan. Eski li ti pe reflesi ki kantite so donasion ti tigit konpare ar seki li ti pou kapav done si so mari ti ankor vivan? Eski li ti onte kan li ti trouv lezot ki ti devan li pe fer bann gran donasion? Eski li ti panse ki so donasion pa ti ena okenn valer? Mem si li ti ena sa bann santiman-la, kanmem li ti donn seki li ti kapav pou soutenir vre ladorasion.

10. Kouma Jésus ti montre ki sa vev-la ti ena valer pou Bondie?

10 Jésus ti montre ki sa vev-la ek so kontribision ti ena valer pou Jéhovah. Li ti dir ki vev-la ti “met plis ki tou [sa bann ris-la].” So donasion ti pou melanze avek seki lezot ti done, pourtan Jésus ti atir latansion lor li ek ti loue li. Bann ki ti ramas larzan donasion dan tanp, zame pa ti pou kone ki kantite sa de ti pies-la ek sa vev-la ti ena valer pou Jéhovah. Selman, se fason panse Bondie ki ti pli inportan, pa seki lezot dimounn ti panse ouswa lopinion ki sa vev-la ti ena lor limem. Eski ou kapav servi sa resi-la pou gete si ou dan lafwa?

Ki leson ou tire ar lexanp sa vev ki ti mizer la? (Get paragraf 8-10)

11. Ki ou kapav aprann ar resi lor sa vev-la?

11 Kitfwa ou sitiasion ena enn lefe lor seki ou kapav donn Jéhovah. Akoz laz ouswa bann problem lasante, sertin pa kapav pas kantite letan ki zot ti pou kontan dan predikasion. Eski zot bizin panse ki li pa vo lapenn ki zot donn enn rapor predikasion? Mem si ou ena enn bon lasante, kitfwa ou ena santiman ki bann zefor ki ou fer se zis enn ti parti dan sa kantite letan ki pep Bondie pase sak lane pou ador Li. Kanmem, seki Labib rakonte lor sa vev-la ansegn nou ki Jéhovah remark sak ti kitsoz ki nou fer pou Li ek sa ena valer devan so lizie, sirtou si nou pe fer sa dan bann sitiasion difisil. Reflesi lor letan ki ou finn konsakre pou ador Jéhovah lane pase. Eski ou finn bizin fer enn gran sakrifis pou ou kapav konsakre enn-er-tan ladan pou servi Jéhovah? Si wi, ou kapav sir ki sa enn-er-tan ki ou finn fer la ena valer pou Jéhovah. Si, parey kouma sa vev-la ou pe fer tou seki ou kapav dan servis Jéhovah, ou ena bann bon rezon pou krwar ki ou “dan lafwa.”

“TIR MO LAVI”

12-14. (a) Kouma bann santiman negatif ti afekte Éliya? (b) Kifer Éliya kitfwa ti ena sa bann santiman-la?

12 Profet Éliya ti fidel anver Jéhovah ek li ti ena enn gran lafwa. Pourtan, enn moman dan so lavi, li ti santi li telman dekouraze ki li ti demann Jéhovah pou fer li mor. Li ti dir: “Mo nepli kapav, ase! Asterla, A Jéhovah, tir mo lavi.” (1 Rois 19:4) Bann dimounn ki zame finn santi zot dekouraze kouma Éliya kapav konsider so lapriyer kouma “bann koze san reflesi.” (Job 6:3) Selman, vremem li ti santi li koumsa. Me remarke ki olie ki Jéhovah ti ankoler avek Éliya, Jéhovah ti ed li.

13 Kouma Éliya inn arive ena sa bann santiman-la? Enn tipe avan sa, li ti fer enn mirak ki ti prouve ki Jéhovah Limem vre Bondie. Ek zis apre sa mirak-la, li ti touy 450 profet Baal. (1 Rois 18:37-40) Kitfwa Éliya ti ena lespwar ki asterla pep Bondie ti pou rekoumans ador Jéhovah, me sa pa finn arive. Move Larenn Jézabel ti avoy enn mesaz Éliya ek ti dir ki li ti pou fer touy li. Sa ti fer Éliya per, alor li ti sove pou al dan lesid, li ti travers teritwar Juda ek li ti al dan dezer.​—1 Rois 19:2-4.

14 Kan Éliya ti tousel, li ti koumans panse ki so travay kouma enn profet ti initil. Li ti dir Jéhovah: “Mo pa vo plis ki mo bann anset.” Li ti santi li initil parey kouma lapousier ek eskelet so bann anset. An realite, li ti teste limem dapre so prop fason panse ek li ti tir konklizion ki li pa ti’nn reisi dan so mision. Li ti panse ki li pa ti ena okenn valer ni pou Jéhovah, ni pou personn.

15. Kouma Bondie ti donn Éliya lasirans ki li ti touzour ena valer pou Li?

15 Me Bondie Tou-Pwisan ti trouv Éliya dan enn fason diferan. Éliya ti touzour ena valer devan lizie Bondie, ek Jéhovah ti fer kitsoz pou ki Éliya ena sa lasirans-la. Bondie ti avoy enn anz pou fortifie Éliya. Jéhovah ti osi fer li gagn manze ek bwar ki ti pou soutenir li pandan 40 zour ki li ti bizin vwayaze pou al dan lesid ziska Montagn Horeb. Anplis, Éliya ti panse ki pa ti ena okenn Izraelit ki ti’nn res fidel anver Jéhovah, me li ti ena tor pou pans koumsa. Alor avek bonte, Jéhovah ti koriz li. Remarke osi ki Jéhovah ti donn Éliya bann nouvo responsabilite ek Éliya ti aksepte. Jéhovah ti ed Éliya ek li ti gagn lafors pou rekoumans so travay antan ki profet Jéhovah.​—1 Rois 19:5-8, 15-19.

16. Sit sertin fason kouma Bondie inn soutenir ou.

16 Lexperyans Éliya kapav ed ou pou teste si ou dan lafwa ek kapav pous ou pou ena enn latitid pozitif. Premierman, reflesi lor diferan fason kouma Jéhovah inn soutenir ou. Eski enn parmi so bann serviter, enn ansien ouswa enn lot Kretien ki ena lexperyans, finn ed ou dan enn moman dan ou lavi kan ou ti bizin led? (Gal. 6:2) Eski Labib, nou bann piblikasion, ek bann renion finn fer ou santi ki Jéhovah pran ou kont? Prosenn fwa ki ou gagn led dan enn parmi sa bann fason-la, pa bliye ki se Jéhovah ki finn ed ou ek remersie Li dan lapriyer.​—Ps. 121:1, 2.

17. Ki kitsoz ena valer pou Jéhovah kan Li examinn so bann serviter?

17 Deziemman, rapel ki si nou ena enn fason panse negatif, sa kapav tronp nou. Se fason panse ki Bondie ena lor nou ki vremem pli inportan. (Lir Romains 14:4.) Nou latasman ek nou fidelite pou Jéhovah ena boukou valer pou Li; Li pa ziz nou dapre seki nou’nn fer, ki li boukou ouswa tigit. Parey kouma Éliya, li posib ki nou finn fer plis pou Jéhovah ki seki nou panse. Kitfwa ou finn ed sertin dan kongregasion san ki ou kone, ek ou finn travay dir pou partaz laverite avek bann dimounn dan ou teritwar.

18. Jéhovah inn donn ou enn responsabilite, ki sa prouve?

18 Finalman, konsider sak responsabilite ki Jéhovah donn ou kouma enn prev ki Li avek ou. (Jér. 20:11) Parey kouma Éliya, ou kapav dekouraze parski ou panse ki ou pa pe gagn bann bon rezilta dan ou servis pou Jéhovah. Ouswa ou panse ki li inposib pou realiz sertin lobzektif spiritiel. Pourtan, ou touzour ena pli gran privilez ki nou tou nou kapav ena asterla, setadir pres bonn nouvel ek port nom Bondie. Res fidel. Lerla, parey kouma Jésus ti dir, ou pou kapav ‘partaz lazwa ou met.’​—Mat. 25:23.

“LAPRIYER ENN DIMOUNN KI PE SOUFER”

19. Dan ki sitiasion ekrivin Psaume 102 ti ete?

19 Ekrivin Psaume 102 ti bien dezespere. Li ti pe bien “soufer” lor plan fizik ek afektif ek li pa ti ena ase lafors pou fer fas ar so bann problem. (Dapre not ki ena lao Psaume 102) So bann parol montre ki li ti pe pans zis so soufrans, so solitid ek so bann prop santiman. (Ps. 102:3, 4, 6, 11) Li ti krwar ki Jéhovah ti anvi rezet li.​—Ps. 102:10.

20. Kouma lapriyer kapav ed enn kikenn ki pe lit kont bann panse negatif?

20 Pourtan, ekrivin sa psaume-la ti ankor touzour kapav servi so lavi pou loue Jéhovah. (Lir Psaume 102:19-21.) Parey kouma nou trouve dan Psaume 102, kitfwa mem bann ki “dan lafwa” pe soufer ek zot pa pe kapav pans nanye apar zot soufrans. Sa ekrivin-la ti santi li “kouma enn zwazo soliter lor enn twa,” koumadir li ti antoure zis ar so bann problem. (Ps. 102:7) Si enn zour ou ena sa santiman-la, ouver ou leker ar Jéhovah kouma sa ekrivin-la ti fer. Ou bann lapriyer kapav ed ou pou lit kont bann panse negatif. Jéhovah promet ki “Li pou ekout lapriyer bann dimounn ki’nn perdi tou, ek Li pa pou mepriz zot lapriyer.” (Ps. 102:17) Ena konfians dan sa promes-la.

21. Kouma enn kikenn ki pe lit kont bann santiman negatif kapav ena enn latitid pli pozitif?

21 Psaume 102 montre osi kouma ou kapav ena enn latitid pli pozitif. Sa ekrivin-la ti swazir pou fixe so latansion lor so bann relasion avek Jéhovah. (Ps. 102:12, 27) Sa ti rekonfort li pou kone ki Jéhovah ti pou touletan la pou soutenir So pep pou andir bann leprev. Alor, si pandan enn sertin tan, bann santiman negatif anpes ou fer kantite ki ou anvi dan servis Jéhovah, priye lor la. Demann Bondie pou ekout ou lapriyer pa selman pou gagn soulazman ar ou bann problem, me osi ‘pou ki nom Jéhovah proklame.’​—Ps. 102:20, 21.

22. Kouma sakenn parmi nou kapav fer plezir Jéhovah?

22 Wi, nou kapav servi Labib pou kontign examinn noumem pou gete si nou dan lafwa ek si nou ena valer devan lizie Jéhovah. Nou kone ki dan lemond Satan, nou pa pou kapav tir tou nou bann santiman negatif ek pa dekouraze. Me kanmem, sakenn parmi nou kapav fer plezir Jéhovah ek gagn lavi sov si nou res fidel ek nou andire dan so servis.​—Mat. 24:13.