Skip to content

Skip to table of contents

Founga ke Tauhi Ma‘u Ai ha Fakakaukau Paú

Founga ke Tauhi Ma‘u Ai ha Fakakaukau Paú

“Kabau e moui ha tagata i he gaahi taʻu lahi, o ne fiefia i ai kotoabe.”—KOH. 11:8 (11:7), PM.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki meia Sihova ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fiefiá?

ʻOKU loto ʻa Sihova ke tau fiefia, pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku totonu ke ne ʻai ai ke tau fiefia. Ko e meʻa ʻe taha, kuó ne ʻomai kia kitautolu ʻa e moʻuí. ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke fakahīkihikiʻi ia, koeʻuhí he kuo tohoakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he lotu moʻoní. (Saame 144:15; Sione 6:44) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá, pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu koeʻuhí ke ʻoua te tau foʻi ʻi heʻetau ngāue kiate iá. (Sel. 31:3; 2 Kol. 4:16) ʻOku tau fiefia ʻi he palataisi fakalaumālié, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e melino mo e fāʻūtaha moʻoni, ko ha fetokouaʻaki anga-ʻofa, mo e ngaahi fakamanatu hokohoko fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolú. Tānaki atu ki aí, ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki maʻongoʻonga ki he kahaʻú.

2. Ko e hā ʻoku fāinga mo e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

2 Neongo ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga ko eni ke fiefia aí, ʻoku fāinga ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fakakaukau taʻepau fekauʻaki mo kinautolu. ʻOku nau ongoʻi nai ʻoku ʻikai ke fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova kinautolu pe ko ʻenau ngāue kiate iá. Ko e faʻahinga ʻoku nau faʻa ongoʻi taʻepaú ʻoku nau fakakaukau nai ko e foʻi fakakaukau ʻo e moʻui ʻi he “gaahi taʻu lahi” ko ha misi pē. ʻOku hangē nai ʻa e moʻuí ko ha ʻaho fakapoʻuli hokohoko.—Koh. 11:8 (11:7), PM.

3. Ko e hā ʻokú ne fakatupunga nai ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepaú?

3 Ko e ngaahi ongoʻi taʻepau peheé ʻoku fakatupunga nai ia ʻe he loto-siʻi, mahamahaki, pe hoholo ke motuʻá. (Saame 71:9; Pal. 13:12; Koh. 7:7) Pehē foki, kuo pau ke tau ʻiloʻi ko hotau lotó ʻoku “kākā” pea ʻe lava ke ne ʻai ai ke tau ongoʻi halaia neongo ʻoku hōifua mai nai ʻa e ʻOtuá kia kitautolu. (Sel. 17:9; 1 Sio. 3:20) ʻOku fakamafola ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Naʻe ueʻi ʻe Sētane ʻa ʻElifasi ke ne pehē ʻoku ʻikai hatau ʻaonga ki he ʻOtuá. Ko ha loi ia ʻi he ʻaho ʻo Siopé, pea ʻoku kei pehē pē ʻi he ʻahó ni.—Siope 4:18, 19.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻI he Folofolá, ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe Sihova te ne ʻi he faʻahinga ʻoku fāinga mo e ngaahi fakakaukau taʻepaú. (Saame 23:4) Ko e founga ʻe taha ʻo ʻene ʻiate kitautolú ʻoku fakafou ia ʻi heʻene Folofolá. Ko e Tohi Tapú “ʻoku mālohi ko e meʻa ʻi he ʻOtuá ki hono fulihi ʻa e ngaahi meʻa kuo fokotuʻu mālohí.” ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke ne liliu ʻa e ngaahi fakakaukau hala pe taʻepau fekauʻaki mo kitautolú. (2 Kol. 10:4, 5) Ko ia tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina mo tauhi maʻu ha fakakaukau paú. Te ke maʻu ʻaonga fakafoʻituitui nai mei heni pea maʻu foki ai ha ngaahi founga ke fakalototoʻaʻiʻaki ʻa e niʻihi kehé.

NGĀUEʻAKI ʻA E TOHI TAPÚ KE FAKATUPULEKINA HA FAKAKAUKAU PAU

5. Ko e hā ʻa e sivi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha fakakaukau paú?

5 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositoló ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi te ne tokoniʻi nai kitautolu ke fakatupulekina ha fakakaukau pau. Naʻá ne akonaki ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó: “Hanganaki siviʻi pe ʻoku mou ʻi he tuí.” (2 Kol. 13:5) Ko e “tuí” ko e kātoa ia ʻo e ngaahi tui faka-Kalisitiane ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú. Kapau ʻoku tau leaʻaki mo fai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú, ʻoku tau lava leva ʻi he sivi ko ení pea fakahaaʻi ʻoku tau “ʻi he tuí.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lava ke tau fili pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tui te tau muimui aí. Kuo pau ke tau talangofua ki he kotoa ʻo e ngaahi akonaki faka-Kalisitiane ʻi he Tohi Tapú.—Sēm. 2:10, 11.

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau siviʻi kitautolu pe ʻoku tau “ʻi he tuí”? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

6 Heʻikai nai te ke loto ke kau ʻi he sivi ko iá, tautautefito kapau ʻokú ke fakakaukau nai te ke tō. Ka, ko e fakakaukau ʻa Sihova fekauʻaki mo kitautolú ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi haʻatautolú, koeʻuhí ʻokú ne ʻilo lahi ange ʻiate kitautolu. (ʻAi. 55:8, 9) ʻOkú ne sivisiviʻi ʻene kau lotú, ʻo ʻikai ke fakahalaiaʻi kinautolu, ka ke ʻiloʻi honau ngaahi ʻulungaanga leleí pea tokoniʻi kinautolu. ʻI he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke siviʻiʻaki koe ke sio ‘pe ʻokú ke ʻi he tuí,’ te ke kamata ai ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo koé. ʻE lava ke tokoniʻi ai heni koe ke fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ʻoku ʻikai hao ʻaonga pea tokoniʻi koe ke manatuʻi ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá: ʻOkú ke mahuʻinga ʻi heʻene vakaí. Ko hono manatuʻi ení ʻe lava ke hangē ia ko hono fakaava ʻa e puipuí ke ʻasi ʻa e laʻaá ki ha loki fakapoʻuli.

7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai faitōnunga ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú?

7 Ko ha founga lelei ke siviʻi ai kitautolú ko e fakalaulauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai faitōnunga ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Fakahoa honau ngaahi tuʻungá pe ko ʻenau ongoʻí mo haʻaú, pea sio ki he meʻa naʻá ke mei fai nai ʻi honau tuʻungá. Tau sio angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻe tolu ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai ʻa e Tohi Tapú ke fakapapauʻi ʻokú ke “ʻi he tuí.” ʻE tokoni foki eni ke ke fakatupulekina ai ha fakakaukau pau fekauʻaki mo koe.

KO E UITOU MASIVÁ

8, 9. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e uitou masivá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepau naʻe maʻu nai ʻe he uitoú?

8 ʻI he temipale ʻi Selusalemá, naʻe sio ai ʻa Sīsū ki ha uitou masiva. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ha fakakaukau pau neongo kapau heʻikai lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau saiʻia ke faí. (Lau ʻa e Luke 21:1-4.) Fakakaukau fekauʻaki mo hono ngaahi tuʻungá. Ko e ʻuluaki meʻá, naʻe pau ke ne kātekina ʻa e mamahi ʻo e mole hono husepānití. ʻI he taimi tatau, naʻe mānumanu ʻa e kau taki lotú pea kaihaʻa mei he kau uitou hangē ko iá, kae ʻikai tokoniʻi kinautolu. (Luke 20:47) Naʻá ne masiva ʻaupito ʻa ia ko e tokoni lelei taha naʻe lava ke ne ʻoatu ki he temipalé naʻe tatau ia mo e meʻa ʻe lava ke maʻu ʻe ha tokotaha ngāue ʻi ha ngaahi miniti siʻi.

9 Feinga ke sioloto atu ki he anga nai ʻo e ongoʻi ʻa e uitoú ʻi heʻene hū atu ki he lotoʻā ʻo e temipalé ʻokú ne pukepuke ha ongo kiʻi foʻi koini pē. Te ne fakakaukau fekauʻaki mo e siʻisiʻi ʻene tokoní ʻi hono fakahoa ki he meʻa naʻá ne foaki ʻi he taimi naʻe kei moʻui ai hono husepānití? ʻI he taimi naʻá ne sio ai ki he tokoni lahi ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne mā mo ongoʻi naʻe ʻikai ke ʻaonga ʻene tokoní? Neongo kapau naʻá ne maʻu ha ongoʻi pehē, naʻá ne kei foaki ʻa e meʻa naʻá ne maʻú koeʻuhí ke poupouʻiʻaki ʻa e lotu moʻoní.

10. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū naʻe mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻa e uitoú?

10 Naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe mahuʻinga kia Sihova ʻa e uitoú mo ʻene tokoní. Naʻá ne pehē naʻe foaki ʻe he uitoú ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa kotoa naʻe foaki ʻe he kakai koloaʻiá. Ko ʻene tokoní naʻe fakatahaʻi ia mo e meʻa naʻe foaki ʻe he niʻihi kehé, ka naʻe tautefito ʻa e houngaʻia ʻa Sīsuú ʻi heʻene meʻaʻofa kia Sihová. Ko e faʻahinga naʻa nau lau ʻa e ngaahi tokoni ki he temipalé naʻe ʻikai ʻaupito ke nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ongo kiʻi foʻi koiní kia Sihova pe mahuʻinga kiate ia ʻa e uitoú. Ka, ko e fakakaukau ʻa e ʻOtuá naʻe mahuʻinga moʻoní, ʻikai ko e fakakaukau ʻa e kakai kehé pe ko e anga ʻa e ongoʻi ʻa e uitoú fekauʻaki mo iá tonu. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko ení ke siviʻiʻaki ‘pe ʻokú ke ʻi he tuí’?

Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e uitou masivá? (Sio ki he palakalafi 8-10)

11. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he fakamatala fekauʻaki mo e uitoú?

11 Ko ho tuʻungá ʻe uesia nai ai ʻa e meʻa ʻe lava ke ke foaki kia Sihová. Koeʻuhí ko e taʻumotuʻá pe mahamahakí, ʻoku ʻikai malava ai ʻa e niʻihi ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he malangá ʻo hangē ko ia te nau saiʻia ke faí. ʻOku totonu ke nau ongoʻi ko ʻenau taimi ngāue fakamalangá ʻoku ʻikai ʻaonga ia ke līpooti? Neongo kapau ʻokú ke kei siʻi ange pe moʻui lelei, te ke ongoʻi nai ko hoʻo ngaahi feingá ko ha kiʻi konga siʻisiʻi pē ia ʻo e houa lahi ʻoku fakamoleki ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu kiate iá. Ko e talanoa fekauʻaki mo e uitou masivá ʻoku akoʻi mai ai kia kitautolu ʻoku fakatokangaʻi mo koloaʻaki ʻe Sihova ʻa e kiʻi meʻa kotoa pē ʻoku tau fai maʻaná, tautefito ki he taimi ʻoku faingataʻa ai hotau ngaahi tuʻungá. Fakakaukau ki hoʻo lotu kia Sihová lolotonga ʻa e taʻu kuo maliu atú. Ko e taha ʻi he ngaahi houa naʻá ke fakamoleki ʻi he ngāue kia Sihová naʻe fiemaʻu ai ke ke fai ha feilaulau lahi? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa naʻá ke fai maʻana lolotonga ʻa e houa ko iá. Te ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke “ʻi he tuí” ʻi he taimi ʻokú ke faʻifaʻitaki ai ki he uitou masivá pea fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá maʻa Sihova.

‘TOʻO ʻEKU MOʻUÍ’

12-14. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepau naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiaá? (e) Ko e hā naʻe ongoʻi pehē nai ai ʻa ʻIlaisiaá?

12 Naʻe mateaki kia Sihova ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá pea maʻu ʻa e tui mālohi. Ka, ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne ongoʻi loto-siʻi ʻaupito ʻo ne kole ai kia Sihova ke tāmateʻi ia, ʻo pehē: “Kuo lahi; pea ke toʻo ni, ʻEiki, ʻeku moʻui.” (1 Tuʻi 19:4) Ko e faʻahinga kuo ʻikai ʻaupito ke nau ongoʻi loto-mamahi ʻaupitó ʻoku nau fakakaukau nai ko e lotu ʻa ʻIlaisiaá naʻe “puna noa” pē ia. (Siope 6:3) Ka naʻe moʻoni ʻene ngaahi ongoʻí. Fakatokangaʻi ʻi he ʻikai hoko ʻo ʻita kia ʻIlaisiaá, naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova.

13 Ko e hā naʻe ongoʻi pehē ai ʻa ʻIlaisiaá? Ki muʻa siʻi atu pē hení, naʻe fakahoko ʻe ʻIlaisiā ha mana naʻe fakamoʻoniʻi ai ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní. Hili ʻa e mana ko ení, naʻe tāmateʻi ʻa e kau palōfita ʻe 450 ʻa Pēali. (1 Tuʻi 18:37-40) Ngalingali naʻe ʻamanekina ʻe ʻIlaisiā ʻe toe foki mai he taimi ko ení ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he lotu moʻoní, ka naʻe ʻikai hoko ia. Naʻe ʻave ʻe he Kuini fulikivanu ko Sisipelí ha fekau kia ʻIlaisiaá te ne tāmateʻi ia. ʻI he manavahē koeʻuhi ko ʻene moʻuí, naʻe hola fakatonga ʻa ʻIlaisiā mei ʻIsileli ʻo kolosi atu ʻi he fonua ʻo Siutá ki he toafá.—1 Tuʻi 19:2-4.

14 Lolotonga ʻa e nofo toko taha ʻa ʻIlaisiā ʻi he toafá, naʻá ne kamata ke fakakaukau ko ʻene ngāue ko ha palōfitá naʻe taʻeʻaonga. Naʻá ne tala kia Sihova: “He ʻoku ʻikai te u lelei hake ʻi heʻeku ngaahi kui.” Naʻá ne ongoʻi taʻeʻaonga ʻo hangē ko e efu mo e ngaahi hui ʻo ʻene fanga kui kuo maté. ʻI heʻene fakakaukaú, naʻe ʻikai ke ne lavameʻa pea naʻe ʻikai hano mahuʻinga kia Sihova pe ki ha taha pē.

15. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kia ʻIlaisiaá naʻá Ne kei fakamahuʻingaʻi iá?

15 Ka naʻe kehe ʻa e fakakaukau ia ʻa e Māfimafi-Aoniú fekauʻaki mo ʻIlaisiaá. Naʻe kei mahuʻinga ʻa ʻIlaisiā kia Sihova, pea naʻá ne fakapapauʻi naʻe ʻiloʻi ia ʻe ʻIlaisiā. Naʻe fekau atu ʻe he ʻOtuá ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ia. Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova ʻa e meʻakai mo e inu kia ʻIlaisiā ʻa ia naʻe tokoniʻi ai ia ke ne kātekina ʻene fononga fakatonga ʻaho ʻe 40 ki Moʻunga Hōlepí. ʻI he taimi naʻe ongoʻi ai ʻe ʻIlaisiā naʻe ʻikai ha toe ʻIsileli ʻe nofoʻaki faitōnunga kia Sihová, naʻe fakatonutonu anga-ʻofa ʻe he ʻOtuá ʻene fakakaukau halá. Fakatokangaʻi foki, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻIlaisiā ha ngāue foʻou, ʻa ia naʻá ne tali. Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā, pea ko hono olá, naʻá ne maʻu ha ivi foʻou pea toe foki ki heʻene ngāue ko ha palōfitá.—1 Tuʻi 19:5-8, 15-19.

16. Kuo anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi koe ʻe Sihová?

16 ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e hokosia ʻa ʻIlaisiaá ke fakapapauʻi ʻokú ke “ʻi he tuí” pea fakatupulekina ha fakakaukau pau. ʻUluakí, fakakaukau ki he ngaahi founga kuo poupouʻi ai koe ʻe Sihová. Kuo tokoniʻi koe ʻe ha mātuʻa pe ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa kehe ʻi ha taimi totonu? (Kal. 6:2) Kuo tokoniʻi koe ʻe he Tohi Tapú, ko ʻetau ʻū tohi faka-Kalisitiané, mo e ngaahi fakatahá ke ke ongoʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate koe? Ko e taimi hono hoko ʻoku tokoniʻi ai koe ʻi he taha ʻo e ngaahi founga ko ení, fakakaukau ki he feituʻu ʻoku haʻu moʻoni mei ai ʻa e tokoni ko ení pea manatuʻi ke fakamālō kia Sihova ʻi he lotu.—Saame 121:1, 2.

17. Ko e hā ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻi heʻene kau sevānití?

17 Uá, manatuʻi ʻe lava ke takihalaʻi kitautolu ʻe ha fakakaukau taʻepau. Ko e fakakaukau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo kitautolú ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní. (Lau ʻa e Loma 14:4.) ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau līʻoa mo ʻetau faitōnunga kiate iá. Ko hotau mahuʻinga kia Sihová ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he lahi ʻo e meʻa ʻoku tau fai kiate iá. ʻE lava ke hoko ia ʻo hangē ko ʻIlaisiaá, ʻo ke fai ʻa e meʻa lahi ange kia Sihova ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiloʻí. Kuó ke tokoniʻi nai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai ʻilo ki ai. Pea kuo fanongo nai ʻa e kakai ʻi he feituʻu ngāué ki he moʻoní koeʻuhí ko hoʻo ngāue mālohí.

18. Ko hoʻo ngāue meia Sihová ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e hā?

18 Fakaʻosí, fakakaukau ki he ngāue kotoa meia Sihová ko ha fakamoʻoni ia ʻokú ne hōifua mai kiate koe. (Sel. 20:11) Hangē ko ʻIlaisiaá, te ke loto-siʻi nai kapau ko hoʻo ngāué ʻoku hā ngali taʻelavameʻa pe kapau ko hoʻo ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue kia Sihová ʻoku hā ngali taʻemalava ke aʻusia. Ka, ʻokú ke kei maʻu ʻa e monū lahi taha ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ʻo kitautolu. Ko e monū eni ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pea ui ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia, nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. Pea hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, te ke malava ai ke ‘hū ki he fiefiaʻanga ʻa ho ʻeikí.’—Māt. 25:23.

KO E “LOTU ʻA SIʻI NGAOHIKOVIA”

19. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Saame 102?

19 Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 102 naʻe ʻikai haʻane ʻamanaki. Naʻe “ngaohikovia” ia, ʻa ia, naʻá ne faingataʻaʻia lahi ʻi he mamahi fakaesino pe fakaeongo. Naʻá ne toe “vaivai maha,” ʻa ia naʻe ʻuhingá naʻe ʻikai hano mālohi ke kātekina hono ngaahi palopalemá. (Saame 102, fakamatala ʻi ʻolunga) Ko e meʻa kotoa pē naʻá ne fakakaukau nai ki aí ko ʻene mamahí, ko ʻene taʻelatá, mo ʻene ngaahi ongoʻí tonu. (Saame 102:3, 4, 6, 11) Naʻá ne tui naʻe loto ʻa Sihova ke liʻaki ia.—Saame 102:10.

20. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he lotú ha taha ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻepaú?

20 Ka, naʻe malava ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke kei ngāueʻaki ʻene moʻuí ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. (Lau ʻa e Saame 102:19-21.) ʻOku fakahaaʻi mai kia kitautolu ʻe he Saame 102 naʻa mo e faʻahinga ʻoku “ʻi he tuí” ʻe lava ke nau mamahi pea ʻikai malava nai ke nau fakakaukau fekauʻaki mo ha toe meʻa. “Hange ko ha fuleheu toko tefua ha tuʻafale,” naʻe ongoʻi taʻelata ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, ʻo hangē naʻe ʻātakaiʻi pē ia ʻe he ngaahi palopalemá. (Saame 102:7) Kapau ʻe faifai ange ʻo ke ongoʻi pehē, huaʻi atu ho lotó kia Sihova, ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lotú ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻepaú. ʻOku talaʻofa ʻe Sihova “te ne tokaga ki he lotu ae majiva bea e ikai manukiʻi e nau hu.” (Saame 102:17PM) Falala ki heʻene talaʻofá.

21. Kapau ʻoku tau hoko ʻo loto-siʻi, ʻe lava fēfē ke tau maʻu ha fakakaukau pau lahi angé?

21 ʻOku toe fakahaaʻi mai ʻi he Saame 102 ʻa e founga ʻe lava ke ke maʻu ha fakakaukau pau lahi ange. Naʻe fili ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke fakakaukau fekauʻaki mo ʻene kaumeʻa mo Sihová. (Saame 102:12, 27) Naʻá ne fiemālie ke ʻilo ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova ke tokoniʻi Hono kakaí ke kātekina ha ngaahi ʻahiʻahi. Ko ia kapau ʻokú ke loto-siʻi pea taʻotaʻofi koe ʻe he meʻá ni mei hono fai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ki ai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, lotu fekauʻaki mo ia. Kole ki he ʻOtuá ke fanongo mai ki hoʻo lotú ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke ke maʻu ha fiemālie mei hoʻo palopalemá ka ke toe ‘aʻau ʻa e huafa ʻo Sihová.’—Saame 102:20, 21.

22. ʻE lava fēfē ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova?

22 ʻIo, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fakamoʻoniʻi kia kitautolu ʻoku tau “ʻi he tuí” pea ʻoku tau mahuʻinga kia Sihova. Ko e moʻoni ʻi he māmani ʻo Sētané, heʻikai nai ke tau malava ke toʻo ʻosi atu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ongoʻi taʻepaú pe loto-siʻí. Kae kehe, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá kapau te tau kātaki faitōnunga ʻi heʻene ngāué.—Māt. 24:13.