Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nafea e oaoa noa ˈi a tavini ai ia Iehova?

E nafea e oaoa noa ˈi a tavini ai ia Iehova?

“Maoro noâ ˈtura to te taata nei parahiraa, e ia oaoa oia i taua mau matahiti atoa ra.”—KOH. 11:8.

1. Eaha te mau haamaitairaa a Iehova o te tauturu ia tatou ia oaoa?

 TE HINAARO ra Iehova ia oaoa tatou. E rave rahi haamaitairaa no ǒ mai ia ˈna ra o te aratai ia tatou ia fanaˈo i te oaoa. Ei hiˈoraa, te ora nei tatou. E nehenehe ïa e faaohipa i to tatou ora no te arue i te Atua, na ˈna hoi i faatae ia tatou i te haamoriraa mau. (Sal. 144:15; Ioa. 6:44) Te haapapu maira Iehova i to ˈna here e te tauturu maira oia ia tamau noa i te tavini ia ˈna. (Ier. 31:3; Kor. 2, 4:16) Tei roto tatou i te paradaiso pae varua i reira tatou e fanaˈo ai i te maa pae varua e rave rahi roa e i te hoê fetii taeae î i te here. Hau atu â, e tiaturiraa faahiahia mau to tatou no a muri aˈe.

2. Eaha te aroraa a te tahi mau tavini taiva ore a te Atua?

2 Noa ˈtu tera mau tumu e oaoa ˈi tatou, te aro nei te tahi mau tavini taiva ore a te Atua i te manaˈo e e mea faufaa ore ratou no Iehova, oia atoa ta ratou taviniraa. Ia vai noa tera huru aau, mai te mea ra e eita ratou e nehenehe e oaoa i roto i te oraraa. E au ra hoi e mea peapea noa te oraraa i te mau mahana atoa.—Koh. 11:8.

3. Na te aha paha e faatupu i te manaˈo faatoaruaru?

3 No teie mau taeae e tuahine, na te mauiui paha, te maˈi aore ra te matahiti rahi i faatupu i te manaˈo faatoaruaru. (Sal. 71:9; Mas. 13:12; Koh. 7:7) Ia haamanaˈo atoa te Kerisetiano taitahi e mea haavare te aau e e haava mai paha ia tatou noa ˈtu e e faaoaoa tatou i te Atua. (Ier. 17:9; Ioa. 1, 3:20) Te pari haavare nei Satani i te mau tavini a te Atua. E e tamata paha te feia e manaˈo ra mai ia Satani i te turai ia tatou ia tiaturi e mea faufaa ore tatou no te Atua, mai ta Eliphaza o tei taiva i rave. E haavare te reira i te tau o Ioba, oia atoa i teie mahana.—Ioba 4:18, 19.

4. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?

4 Te haapapu ra Iehova i roto i te mau Papai e tei pihaiiho oia i te feia e ‘haere ra na te peho o te mǎrǔ pohe.’ (Sal. 23:4) Tei ia tatou oia maoti ta ˈna Parau. ‘E mauhaa puai rahi te Bibilia no ǒ mai i te Atua no te huri i te mau pare i raro,’ oia atoa i te mau manaˈo hape e tano ore. (Kor. 2, 10:4, 5) E hiˈo anaˈe ïa e nafea ia faaohipa i te Bibilia no te tauturu ia tatou ia faaite noa i te manaˈo tano. E faufaahia oe e e ite atoa oe i te mau ravea no te faaitoito ia vetahi ê.

A FAAOHIPA I TE BIBILIA

5. Eaha te hiˈopoaraa te tauturu ia tatou ia oaoa noa a tavini ai ia Iehova?

5 Ua faataa te aposetolo Paulo i te tahi mea o te tauturu ia tatou ia oaoa noa a tavini ai ia Iehova. Ua faaitoito oia i te amuiraa i Korinetia: “A hiopoa na outou: tei roto mau anei outou i te faaroo.” (Kor. 2, 13:5, Te Faufaa Api) “Te faaroo,” o te taatoaraa ïa o te mau tiaturiraa Kerisetiano ta te Bibilia e faataa ra. Mai te peu e te tuea ra ta tatou mau parau e ohipa i tera mau tiaturiraa, ua manuïa ïa tatou i te hiˈopoaraa e tei roto tatou i te faaroo. E mea tia atoa ia faaau i to tatou oraraa i te taatoaraa o te mau haapiiraa Kerisetiano. Eita e nehenehe e maiti eaha te mau tuhaa ta tatou e pee.—Iak. 2:11.

6. No te aha ia hiˈopoa ˈi e tei roto mau tatou i te faaroo? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

6 E taiâ rii paha oe i te rave i tera hiˈopoaraa, ia manaˈo iho â râ oe e eita oe e manuïa. O to Iehova manaˈo ia tatou te mea faufaa aˈe, eiaha to tatou. Mea hau ê hoi to ˈna manaˈo. (Isa. 55:8, 9) Te hiˈopoa nei oia i ta ˈna mau tavini eiaha no te haava ia ratou, no te ite râ i to ratou mau huru maitatai e no te tauturu ia ratou. Ia faaohipa oe i te Parau a te Atua no te hiˈopoa e tei roto mau anei oe i te faaroo, e ite atu â oe i to te Atua manaˈo ia oe. E tauturu te reira ia oe ia mono i te tahi manaˈo e mea faufaa ore oe no te Atua e teie haapapuraa Bibilia: Mea faufaa mau oe no Iehova. Mai te huru ra ïa e e vaiihohia te hihi mahana ia ǒ mai i roto i te hoê piha poiri.

7. E nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau hiˈoraa Bibilia o te taiva ore?

7 Te hoê ravea maitai no te rave i tera hiˈopoaraa, o te feruri-maite-raa ïa i te hiˈoraa o te mau taata taiva ore faahitihia e te Bibilia. A faaau i to ratou huru tupuraa e huru aau i to oe e a feruri e nafea oe i roto i to ratou tupuraa. E hiˈopoa anaˈe e toru hiˈoraa o te faaite ra e nafea ia faaohipa i te Bibilia no te ite e tei roto anei oe i te faaroo e no te haamaitai i to manaˈo ia oe iho.

TE VAHINE IVI TAOˈA ORE

8, 9. (a) Eaha te huru tupuraa o te vahine ivi taoˈa ore? (b) Eaha paha ta te vahine ivi i manaˈo?

8 I te hiero i Ierusalema, ua hiˈo Iesu i te hoê vahine ivi taoˈa ore. Mai to ˈna hiˈoraa, noa ˈtu to tatou mau taotiaraa, e tauturu te reira ia oaoa noa. (A taio i te Luka 21:1-4.) A feruri na i te huru tupuraa o te vahine ivi: I titauhia na ia faaoromai o ˈna i te mauiui o te poheraa o ta ˈna tane. Oia atoa i te huru o te mau tia faaroo o te ore e tauturu i te mau vahine ivi, o te ‘rave haapau râ i ta ratou faufaa.’ (Luka 20:47, Te Faufaa Api) Mea veve mau o ˈna. E nehenehe noa ta ˈna e horoa ei ô i te moni e noaa i te hoê taata rave ohipa i roto tau minuti noa.

9 A feruri na eaha ta te vahine ivi i manaˈo a tomo ai i roto i te aua o te hiero no te hopoi i ta ˈna na lepeta e piti. Ua manaˈo anei oia e mea iti roa ta ˈna e horoa ia faaauhia i ta ˈna i horoa na a ora ˈi ta ˈna tane? Ua haama anei oia a ite ai i te moni rahi o ta te feia i mua ia ˈna i tuu, a manaˈo atu ai e mea faufaa mau anei ta ˈna ô? Noa ˈtu e tera to ˈna manaˈo, ua rave oia i tei maraa ia ˈna no te haamoriraa mau.

10. Mea nafea Iesu i te faaiteraa e mea faufaa te vahine ivi no te Atua?

10 Ua faaite Iesu e mea faufaa te vahine ivi e ta ˈna ô no Iehova. Ua parau oia e ‘mea rahi aˈe ta ˈna i horoa i ta te feia taoˈa atoa.’ Noa ˈtu ua anoi ta ˈna ô e ta vetahi ê i horoa, ua arue râ Iesu ia ˈna. Eita te mau taata o te haere atu e taio i te moni e ite e no Iehova mea faufaa mau na lepeta e piti, oia atoa te taata i horoa i te reira. O te manaˈo râ o te Atua te mea faufaa roa, eiaha to te tahi atu taata aore ra to te vahine ivi. E nehenehe anei oe e faaohipa i teie aamu no te hiˈopoa e tei roto oe i te faaroo?

Eaha te haapiiraa ta oe e huti mai i te hiˈoraa o te vahine ivi? (A hiˈo i na paratarafa 8-10)

11. Eaha te haapii mai i te aamu o te vahine ivi?

11 E ohipa iho â to oe huru tupuraa i nia i ta oe e nehenehe e horoa na Iehova. No te matahiti rahi aore ra te paruparu, aita vetahi e nehenehe e poro rahi roa i te parau apî maitai. Mea faufaa ore anei ïa ia horoa ratou i ta ratou tapura ohipa? Noa ˈtu e aita to oe e taotiaraa rahi, e manaˈo paha oe e mea iti roa ta oe mau tutavaraa ia faaauhia i te mau hora o ta te nunaa o te Atua e horoa ra i te mau matahiti atoa no te haamori ia ˈna. Te haapii nei â tatou i te aamu o te vahine ivi veve e te ite e te haafaufaa ra Iehova i te ohipa taitahi o ta tatou e rave ra no ˈna, i roto iho â râ i te mau tupuraa fifi. A haamanaˈo na i ta oe i rave no Iehova i te matahiti i mairi. Ua titau anei te tahi hora ta oe i horoa na Iehova i te hoê haapaeraa taa ê? Mai te peu e e, e haafaufaa iho â oia i ta oe i rave no ˈna i tera hora. Ia rave oe, mai te vahine ivi, i tei maraa ia oe i roto i te taviniraa a Iehova, e tumu papu ïa ta oe no te tiaturi e tei roto oe i te faaroo.

“A RAVE MAI OE IA ˈU”

12-14. (a) Mea nafea Elia i te toaruaruraa? (b) No te aha Elia i manaˈo ai mai tera?

12 Mea taiva ore te peropheta Elia ia Iehova e e faaroo puai to ˈna. Tera râ, i te hoê taime, ua paruparu roa oia i ani ai oia ia Iehova ia haapohe ia ˈna: “Atire; e teie nei, e Iehova, a rave mai oe ia ˈu.” (Arii 1, 19:4) E manaˈo paha te feia aita i hepohepo aˈenei e ua faahiti Elia i te mau parau feruri-ore-hia a pure ai oia. (Ioba 6:3) Tera mau râ to ˈna huru aau. A tapao na e aita Iehova i tamaˈi ia Elia i to ˈna hinaaroraa e pohe, ua tauturu râ oia ia ˈna.

13 Mea nafea Elia i te manaˈoraa mai tera? Tau taime na mua ˈˈe, ua tia ia ˈna ia aratai i te hoê tamataraa faufaa mau i Iseraela o tei faaite maitai e o Iehova te Atua mau. I muri iho, ua haapohehia e 450 peropheta a Baala. (Arii 1, 18:37-40) Ua manaˈo paha o Elia e e hoˈi mai teie nunaa o te Atua i te haamoriraa mau, aita râ. Ua faatae te arii vahine ino o Iezebela i te hoê poroi ia Elia o tei faaite e ua faanaho o ˈna i te haapohe i te peropheta. Ua mǎtaˈu oia no to ˈna ora. Horo ê atura oia i te pae apatoa i te hoê oire i Iuda e haere aˈera i roto i te medebara, te hoê vahi ano e te pâpâmǎrô.—Arii 1, 19:2-4.

14 A faaea noa ˈi o ˈna anaˈe, ua manaˈo o Elia e mea faufaa ore ta ˈna ohipa ei peropheta. Ua parau oia ia Iehova: “Aita hoi o ˈu maitai i hau i to tau mau metua.” No Elia, e mea faufaa ore oia mai te repo e te mau ivi o to ˈna mau tupuna tei pohe. Ua hiˈopoa o ˈna ia ˈna ia au i ta ˈna iho mau ture aveia e ua faaoti e mea faufaa ore oia no Iehova e no vetahi ê.

15. Mea nafea te Atua i te haapapuraa ia Elia e mea faufaa noâ oia no ˈNa?

15 Mea taa ê râ te manaˈo o te Mana hope ia Elia. Mea faufaa noâ Elia no te Atua e ua haapapu atu oia ia ˈna. Mea nafea? Ma te tono i te hoê melahi no te faaitoito ia Elia. Ma te horoa atoa i te maa e te pape o tei tauturu ia Elia i na 40 mahana a haere ai oia i te pae apatoa i te mouˈa Horeba. Ua manaˈo Elia e aita e Iseraela tei vai taiva ore ia Iehova. Ma te mǎrû râ, ua faaafaro te Atua i tera manaˈo hape to ˈna. Hau atu â, ua horoa te Atua i te mau hopoia apî ia Elia e ua farii oia. Ua fanaˈo Elia i te tauturu a Iehova e ua rave faahou oia i ta ˈna ohipa ei peropheta ma te itoito.—Arii 1, 19:5-8, 15-19.

16. Mea nafea te Atua i te tururaa ia oe?

16 E tauturu mai te hiˈoraa o Elia ia hiˈopoa e tei roto anei oe i te faaroo e ia oaoa noa a tavini ai ia Iehova. A tahi, a feruri na mea nafea Iehova i te tururaa ia oe. Ua tauturuhia anei oe e te hoê o ta ˈna mau tavini, peneiaˈe te hoê matahiapo aore ra te tahi atu Kerisetiano feruriraa paari, a hinaaro ai oe? (Gal. 6:2) Ua tauturu anei te Bibilia, ta tatou mau papai Kerisetiano e te mau putuputuraa a te amuiraa ia oe ia ite e te aupuru ra Iehova ia oe? A fanaˈo ai i teie mau tauturu, a haamanaˈo na vai e horoa mai ra i te reira e a haamauruuru atu ia ˈNa na roto i te pure.—Sal. 121:1, 2.

17. Eaha te mea faufaa no Iehova?

17 Te piti, a haamanaˈo e e nehenehe tatou e vare i te manaˈo faatoaruaru. Mea faufaa aˈe to te Atua manaˈo i to tatou. (A taio i te Roma 14:4.) Te haafaufaa ra Iehova i to tatou taiva ore ia ˈna, eiaha te rahiraa ohipa ta tatou e rave ra no ˈna. Peneiaˈe, mai ia Elia, mea rahi aˈe ta tatou i rave no Iehova i ta tatou e manaˈo ra. Ua tauturu paha oe ia vetahi o ta oe amuiraa, oia atoa paha i te feia o te tuhaa fenua o tei faaroo i te parau mau maoti ta oe mau tutavaraa.

18. Te haapapu ra ta oe hopoia no ǒ mai ia Iehova ra i te aha?

18 I te pae hopea, a hiˈo i te hopoia taitahi no ǒ mai ia Iehova ei haapapuraa e tei pihaiiho oia ia oe. (Ier. 20:11) Mai ia Elia, e paruparu paha oe no te mea e au ra e aita ta oe taviniraa e manuïa ra aore ra aita te tahi mau fa pae varua e naea ra ia oe. Tera râ, te apiti noa nei â oe i te haamaitairaa taa ê o ta tatou paatoa e fanaˈo nei: te pororaa i te parau apî maitai e te amoraa i to te Atua iˈoa. A vai taiva ore noa. I reira ïa, mai ta Iesu i parau i roto i te hoê o ta ˈna mau parabole, e tia ˈi ia oe ‘ia haere i roto i te oroa oaoaraa a te fatu.’—Mat. 25:23.

TE “PURE NA TE TAATA E OTO RA”

19. Eaha te huru aau o te taata papai o te Salamo 102?

19 Ua toaruaru te taata papai o te Salamo 102. Ua “oto” oia, oia hoi e mauiui iti rahi to ˈna i te pae tino e feruriraa. Aita atoa to ˈna e puai no te faaruru i to ˈna mau fifi. (Sal. 102, nota omuaraa) Ua itehia i roto i ta ˈna mau parau e ua haapao noa oia i to ˈna oto, to ˈna manaˈo moemoe e to ˈna huru aau. (Sal. 102:3, 4, 6, 11) Ua manaˈo oia e ua hinaaro Iehova e tuu ia ˈna i te hiti.—Sal. 102:10.

20. E nafea te pure e tauturu ai i te taata e aro ra i te mau manaˈo tano ore?

20 E nehenehe râ te fatu salamo e faaohipa i to ˈna oraraa no te arue ia Iehova. (A taio i te Salamo 102:19-21.) Mai ta tatou i ite i roto i te Salamo 102, e nehenehe atoa te feia i roto i te faaroo e oto a manaˈo noa ˈtu ai i te reira. Ua manaˈo te fatu salamo e e au o ˈna i “te manu iti oia anaˈe ra i nia i te fare.” Mai te mea ra e tera noa ta ˈna e ite ra: to ˈna mau fifi. (Sal. 102:7) Ia manaˈo oe mai tera, a haamahora ˈtu i to aau ia Iehova mai te fatu salamo. E nehenehe te mau pure a te taata e oto ra, ta oe mau pure, e tauturu ia oe ia aro i te mau manaˈo tano ore. Ua fafau Iehova e ‘e haapao o ˈna i te pure a tei ati ra, e e ore oia e vahavaha i ta ratou i ani.’ (Sal. 102:17) A tiaturi i teie parau fafau.

21. E nafea ia oaoa atu â a tavini ai ia Iehova?

21 Te faataa atoa ra te Salamo 102 e nafea ia oaoa atu â a tavini ai ia Iehova. Ua na reira te fatu salamo ma te haapao maite i to ˈna taairaa e o Iehova. (Sal. 102:12, 27) Ua tamahanahanahia oia i te iteraa e e tauturu noa iho â Iehova i to ˈna nunaa i mua i te ati. Mai te peu e e tapea te manaˈo faatoaruaru ia oe no te hoê taime ia ore e rave i ta oe e hinaaro ra i roto i te taviniraa i te Atua, a pure no nia i te reira. A ani i te Atua ia faaroo i ta oe pure eiaha noa ia ite oe i te tahi tamǎrûraa i roto i to oe mau fifi, oia atoa râ “ia faaitehia to Iehova iˈoa.”—Sal. 102:20, 21.

22. E nafea tatou taitahi e faaoaoa ˈi ia Iehova?

22 E nehenehe e faaohipa i te Bibilia no te haapapu ia tatou iho e tei roto tatou i te faaroo e e mea faufaa tatou no Iehova. I roto i teie nei ao, eita iho â e nehenehe e faaore i te mau manaˈo tano ore aore ra faatoaruaru atoa. Tera râ, e nehenehe tatou taitahi e faaoaoa ia Iehova e e fanaˈo i te ora ma te faaite i te taiva ore i roto i ta ˈna taviniraa.—Mat. 24:13.