1. Ovitateka patyi ovanthu vamona hono?

JEOVA kahandele ovanthu vamone ononkhumbi, nokukulupa. Ankho uhanda ovanthu vakale nekongoko ewa Momphangu Yombembwa. Mahi pahe “ovipuka aviho viaetuako aviho kumwe vitualako okukema nokuna onongembia.” (Rom. 8:22) Mokusoka kuove oñgeni Huku elitehelela tyina atala ovanthu vamona ononkhumbi mokonda yonkhali? Ovanyingi vokuakulupa kavakuatesiwako pomuvo vesukisa ombatelo.—Sal. 39:5; 2 Tim. 3:3.

2. Omokonda yatyi Ovakristau vahambukilwa tyina momawaneno muna ava vakulupa?

² Ovanthu va Jeova vahambukua tyina momawaneno muna vokuakulupa. Tupola ouwa kounongo wavo, iya tuhanda okuhetekela ekolelo liavo. Ovanyingi puonthue tumbunga yavo. Mahi, tyilinge mombunga yetu muna ava vakulupa ine mutupu, tuna okusuka navo. (Gál. 6:10; 1 Ped. 1:22) Opo tupoleko ouwa tuesukisa okunoñgonoka oñgeni Huku atala vokuakulupa. Tupu matupopi otyilinga vomombunga vena newaneno tyokutekula nawa vokuakulupa.

3, 4. (a) Oityi omuhoneki wo Salmo 71 aitile nomutima auho ku Jeova? (b) Oityi Ovakristau vokuakulupa vapondola okuita ku Huku?

³ O Salmo 71:9 yati: “Wahandyumbehi tyina namakulupa. Wahandyekepo tyina nehena vali ononkhono.” Tyafuile o David wahonekele onondaka ombo. David waumbilile Huku omuenyo wae auho, iya Jeova wemuundapesile opo alinge ovipuka vihuvisa. (1 Sam. 17:33-37, 50; 1 Reis 2:1-3, 10) Nongotyo, etyi David akulupa waitile ku Jeova opo emutekule.—Tanga Salmo 71:17, 18.

⁴ Ovanyingi hono vekahi nga David. Namphila vakulupa iya valwa “nononthiki onombi” valinga atyiho vevila opo vahivilike Huku. (Ecl. 12:1-7) Ovanyingi puvo hamwe kavetyivili vali okulinga ovipuka aviho ankho valinga, alo umwe movilinga viokuivisa. Mahi, navo vapondola okuita ku Jeova opo atualeko okuveyamba nokuvetekula. Ovakulu ovo vekolelo vapondola okukala nonthumbi yokuti Huku makumbulula omalikuambelo avo. Tyotyili, omalikuambelo oo elifwa netyi David apopile kononkhono mba Huku.

5. Oñgeni Jeova atala ovakulu vekolelo?

⁵ Jeova upanda unene ovakulu ovo vekolelo iya uhanda ovaumbili vae vevehumbe. (Sal. 22:24-26; Pro. 16:31; 20:29) Levítico 19:32 yati: “Una okukatuka kolupala luonohuki onongonga nokuhumba una wakulupa, nokukala nonthilo na Huku yove. Ame, ame Jeova.” Tyotyili, etyi onondaka ombo mbahonekwa, okuhumba vokuakulupa vekahi mewaneno ankho tyakolela unene, iya no hono nkhele tyakolela unene. Mahi ovalie vena otyilinga tyokuvetekula?

6. Ongeleka patyi Jesus aava konthele yokutekula me yae?

⁶ Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Humba ho na nyoko.” (Êx. 20:12; Efé. 6:2) Jesus walekesile okuti otyitumino otyo tyakolela unene etyi ahitisile ova Faliseu, novanongo vovihonekwa ankho vaanya okutekula ovohe. (Mar. 7:5, 10-13) Jesus waava ongeleka ongwa. Alo umwe, etyi apakua momuti wemone, Jesus ankho wasukalala na me yae ankho omuhepe, apopila epanga liae enene omulongwa João opo emutekule.—João 19:26, 27.

7. (a) Otyitumino patyi apostolu Paulu apopile konthele yombunga? (b) Oityi vali Paulu apopile?

⁷ Omukanda apostolu Paulu ahonekelele Timoteo wapopile okuti Ovakristau vena okutekula onombunga mbavo. (Tanga 1 Timóteo 5:4, 8, 16.) Wapopile otyitumino otyo puetyi ankho ekahi nokupopia olie upondola okukuatesuako newaneno. Paulu wapopile okuti ovana, novatekula, novakuavo vali mombunga Ovakristau, vena otyilinga tyokutekula ovahepe vakulupa vekahi mombunga. Inkha valinga ngotyo, kamavaavela otyilinga otyo ewaneno. Tupu hono, tulekesa okuti tuna “onthilo na Huku” tyina tutekula nawa vetu vakulupa.

8. Omokonda yatyi Ombimbiliya yahapopila oñgeni vokuakulupa vena okutekulwa?

⁸ Ovana vekula vena otyilinga tyokutekula nawa ovohe. Paulu ankho ukahi nokupopia konthele yombunga ililongesa, mahi vana vena ovohe vehekahi mewaneno Liovakristau navo vesukisa okuvetekula nawa. Ononkhalelo mbomuenyo wonombunga mbelikalaila, moluotyo, kese ombunga ina okutokola oñgeni mavatekula vokuakulupa. Kese  omunthu una ekongoko, nomasuka-suka, novituwa vielikalela. Ovakulu vamwe vena ovana ovanyingi, mahi vamwe vena vala omona wike. Vamwe vapondola okukuatesuako novatumini, ovakuavo kavapondola. Tupu, kese omunthu una etyi ehole. Moluotyo, hatyiwako okupopia omapita ovakuatate vetu mokonda yomatokolo valinga opo vatekule ovohe vakulupa. Jeova upondola okuyamba omatokolo aeho elikuata Novihonekwa, ngetyi ayambele ovanthu vae kohale.—Núm. 11:23.

9-11. (a) Omatokolo patyi epuiya vamwe vehole okulinga? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omokonda yatyi ovana vokuekula kavesukisile okuyekapo liwa ovilinga viomuvo auho? Ava ongeleka.

⁹ Putyina ovohe novana velikala kokule, tyipondola okupuiya okukuatesako ovohe vakulupa muatyiho vesukisa. Ovana hamwe vena okukatalelapo liwa-liwa He ine o Ina mokonda hamwe watoka ateke enkhipa ine ovitateka ovikuavo viekongoko. Konyima yotyo, hamwe ovohe vesukisa okukuatesuako mokueenda kuomuvo umwe. *

¹⁰ Vana vekahi movilinga viomuvo auho vaundapa kokule, hamwe vena okulinga omatokolo epuiya unene. Vokuundapa mo Mbetele, no nomisionaliu, novatalelipo vomawaneno, vetyii okuti ovilinga viavo viakolela, elao vapewa na Jeova. Mahi, inkha ovohe vavela, otyipuka tyotete vapondola okusoka okuti, ‘tuesukisa okuyekapo ovilinga vietu tukondoke keumbo opo tukatekule ovotate.’ Mahi, otyiwa okulikuambela nokusoka nawa konthele yetyi tyilityili ovohe vesukisa ine vahanda. Pamwe katyesukisile okuyekapo liawa ovilinga tuapewa na Jeova. Okuti otyitateka tyekongoko tyipondola okutetululwa liwa? Okuti mewaneno ovohe veli, muna vamwe vapondola okuvekuatesako opo ovana vavo vatualeko novilinga viavo?—Pro. 21:5.

¹¹ Mongeleka, ovalinepi vamwe vakulupa ko Asia ankho vena ovana vevali vaundapa kokule. Umwe ankho omisionaliu ko América do Sul, iya omukuavo ankho uundapa kombala yo Nombangi mba Jeova ouye auho, ko Brooklyn, Nova York. Etyi ovohe vesukisa okukuatesuako, ovana ovo novakai vavo avekevetalelapo opo vatale etyi mavalingi. Ovalinepi onomisionaliu ankho vekahi nokusoka okuyekapo ovilinga viavo opo vakatekule ovohe. Avatelefonalelwa nomukulu weuaneno liovohe. Ovakulu vewaneno vahipulula konthele yotyo, iya ankho vahanda onomisionaliu vatualeko novilinga viavo. Ankho vapanda unene ovilinga viovalinepi ovo onomisionaliu iya aveliave opo vevekuateseko okutekula ovohe. Aveho mombunga vapandele unene oluembia luovakulu ovo vewaneno.

12. Putyina ombunga Yovakristau valinga omatokolo opo vatekule ovohe vakulupa, oityi vesukisa okutala nawa?

¹² Tyina ombunga Yovakristau valinga omatokolo opo vatekule ovohe vakulupa, vesukisa okutala nawa opo omatokolo avo aeho ahivilike enyina lia Huku. Katuhande okukala ngononkhalamutwe mbonongeleya mbomatutu mbo pononthiki mba Jesus. (Mat. 15:3-6) Tuhanda omatokolo etu ahivilike Huku, newaneno.—2 Cor. 6:3.

13, 14. Oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti omawaneno esukisa okukuatesako Ovakristau vakulupa?

¹³ Ha aveho vapondola okukuatesako vokuli movilinga viomuvo auho  ngetyi tyalingile ewaneno liapopiwa pombanda. Mahi, Ombimbiliya ilekesa okuti omawaneno esukisa okulinga atyiho evila opo akuateseko ovakuatate no nomphange vakulupa. Ombimbiliya ipopia konthele yewaneno lio mo Jelusalei okuti “pokati kavo ankho petupu nawike una etyi akamba.” Otyo katyilekesa okuti ankho aveho ovahona. Tyimoneka nawa okuti vamwe ankho vetupu tyo, mahi ‘ankho vatepaulila kese umwe etyi esukisa.’ (Atos 4:34, 35) Mahi konyima, mewaneno olio amukala ovitateka ovinene. Ovahepe vamwe ankho kavekahi nokupewa okulia “kuawa ononthiki ambuho.” Ngotyo, oityi ono apostolu valingile? Vaholovonene ovalume valongoka nawa opo ono apostolu vakale nonthumbi yokuti ovahepe vekahi nokutekulwa nawa nokupewa okulia kutuuka. (Atos 6:1-5) Pomuvo wo Pendekoste menima 33, ovanthu vo kovilongo ovikuavo vakalele Ovakristau iya avakala mo Jelusalei opo vapameke ekolelo liavo. Namphila ono apostolu vaavele okulia momuvo wehehi, etokolo liavo lilekesa okuti ewaneno lipondola okukuatesako ovakuatate nonomphange vakulupa.

¹⁴ Paulu wapopilile Timoteo onalupi ewaneno liesukisa okukuatesako Ovakristau ovahepe. (1 Tim. 5:3-16) Tiago watuminwe okuhoneka okuti Ovakristau vena otyilinga tyokutekula nawa ononthyiwe ine onosona, novahepe, novakuavo vali vamona ononkhumbi. (Tia. 1:27; 2:15-17) Tupu apostolu João wati: “Anthi, kese umwe una omalumono ouye uno, iya amono omukuatate wae wahepa, mahi ehemulingila okankhenda, okuti omunthu ngoo una umwe ohole ya Huku?” (1 João 3:17) Ngotyo, inkha kese Omukristau una otyilinga tyokutekula nawa vana vehena tyo, nomawaneno ena otyilinga otyo.

15. Oityi tyipondola okukuatesako okutekula nawa ovakuatate nonomphange vakulupa?

¹⁵ Movilongo vimwe, ovatumini hamwe vakuatesako vokuakulupa mokuveavela onombongo novipuka ovikuavo vesukisa. (Rom. 13:6) Movilongo vimwe otyo katyilingwa. Moluotyo, onkhalelo ombunga nomawaneno vatekula vokuakulupa itei kuetyi tyilingwa motyilongo. Inkha ovana vakala kokule novohe, tyipondola okuvepuiya okukuatesako ovohe. Ovana vesukisa okutomphola novakulu vewaneno  liovohe opo vakale nonthumbi yokuti aveho vei nawa ovitateka viombunga. Mongeleka, ovakulu vewaneno hamwe vapondola okukuatesako ovohe okunoñgonoka ombatelo ovatumini vapondola okuava. Tupu vapondola okutala ovipuka ovana vesukisa okunoñgonoka, ngetyi omikanda viakolela nkhele vihenelingwe ine ovipuka ovikuavo ngetyi okuenda kosipitali. Inkha ovana, novakulu vewaneno vakala netompho ewa nokuayandyuluka, mavetyivili okuvasa ononkhalelo onongwa mbokutetulula ovitateka. Tyina popepi no vokuakulupa pakala umwe ukuatesako ine wavela onondonga ombunga ikahi kokule, otyo matyikuatesako okutepulula ovitateka, iya ombunga kamaikala unene notyiho.

16. Oityi Ovakristau vamwe valinga opo vakuateseko vokuakulupa vekahi mewaneno?

¹⁶ Mokonda yokuhole ovakuatate ovo nonomphange vakulupa, Ovakristau vamwe vaava omuvo wavo nononkhono pala okuvekuatesako muatyiho vevila. Vevetekula ngatyina ombunga yavo. Pala okutekula nawa vokuakulupa vamwe velipinga-pinga navakuavo vo mewaneno. Namphila vahapondola okunyingila movilinga viomuvo auho, ovakuatate ovo nonomphange vahambukwa okukuatesako ovana vo vokuakulupa opo vatualeko novilinga viavo. Ovakuatate ovo velekesa otyituwa tyimwe otyiwa! Tyotyili, namphila vakuavo vapondola okukuatesako, nongotyo, ovana vena okulinga atyiho vevila opo vakuateseko ovohe.

17, 18. Otyituwa patyi matyihambukiswa vokutekula vokuakulupa?

¹⁷ Vokuakulupa navana vevetekula vapondola okutetulula liwa ovitateka inkha vatualako nolusoke luaviuka. Pamwe okukulupa tyipondola okusoyesa unene. Moluotyo, tyesukisa okulinga ononkhono mbokuhumba nokuavela ondundo ovakuatate nonomphange vakulupa pokutualako okutomphola navo monkhalelo ipameka. Ovakuatate ovo nonomphange vesukisa okupandulwa mokonda vekahi nokutualako nekolelo mu Jeova. Jeova kamalimbwa atyiho valinga movilinga viae, nonthue kamatutyilimbwa.—Tanga Malaquias 3:16; Hebreus 6:10.

¹⁸ Ovitateka vianthiki-nanthiki mavipepuka vala tyina aveho vakala nehambu. (Ecl. 3:1, 4) Tupu ovanyingi vokuakulupa velikuatehila opo vahatumine unene. Vetyii okuti mavatekulwa nawa nokutaleluapo inkha vakala noluembia. Vamwe vokukatalelapo vokuakulupa vapopia okuti: “Nakapamekele epanga liange wakulupa, mahi naame nelipameka.”—Pro. 15:13; 17:22.

19. Oityi tyipondola okukuatesako ovakuendye novakulu okukala tyapama momivo viovitateka?

¹⁹ Tukevelela onthiki ononkhumbi, nokukulupa nonkhali mavikapuako. Tyina onthiki oyo yehenehikepo, ovaumbili va Huku vena okuyumba onthumbi mekevelelo liavo liokukakalako apeho. Ekolelo lietu momilao via Huku litupameka momivo viovitateka. Mokonda tuna ekolelo, “tuhasoyei, namphila olutu luetu lukala tyehena ononkhono, mahi mokati tukahi nokukala ovape ononthiki ambuho.” (2 Cor. 4:16-18; Heb. 6:18, 19) Oityi vali tyipondola okukuatesako vana vena otyilinga tyokutekula vokuakulupa? Onondonga mbumwe mbakolela mambukapopiwa monthele ilandulako.