Skip to content

Al lor tablo konteni

Pran Swin Bann Dimounn Aze

Pran Swin Bann Dimounn Aze

“Bann ti zanfan, anou montre nou lamour, pa zis an parol ni avek nou labous, me par bann aksion ek laverite.”​—1 JEAN 3:18.

1, 2. (a) Ki bann difikilte boukou fami gagne ek ki bann kestion sa souleve? (b) Kouma bann paran ek bann zanfan kapav prepar zotmem pou fer fas ar bann sanzman?

 SA KAPAV fer ou leker fermal kan ou realize ki ou bann paran ki avan ti for ek indepandan, asterla zot nepli kapav okip zotmem. Kitfwa ou mama ouswa ou papa inn tonbe ek inn kas so laans, ouswa li’nn perdi san ki li kone kotsa li ete, ouswa-mem li’nn gagn enn maladi grav. Me de lot kote, bann paran ki aze kapav trouv sa difisil pou aksepte bann sanzman dan zot kondision fizik ouswa bann lezot sitiasion ki fer zot depann lor lezot. (Job 14:1) Ki kapav fer dan sa bann sitiasion-la? Kouma kapav pran zot swin?

2 Enn lartik ki explike kouma pran swin bann dimounn aze dir: “Mem si li pa fasil pou koz lor bann difikilte ki gagne kan enn dimounn vinn vie, bann fami ki finn koz lor bann swa ki zot ena ek ki’nn pran bann desizion, pou pli kapav fer fas ar ninport ki sitiasion ki arive.” Nou pou plis profit sa konversasion-la kan nou rekonet ki nou pa kapav evit bann leprev ki arive pandan lavieyes. Selman, nou kapav fer sertin preparasion ek pran bann desizion an avans. Anou gete kouma bann fami kapav korpere avek amour pou fer fas ar sertin difikilte.

PREPARE POU BANN “ZOUR DIFISIL”

3. Ki bann fami kitfwa bizin fer kan pli ale bann paran aze bizin led? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

3 Pou ariv enn moman kot laplipar bann dimounn aze pou nepli kapav okip zotmem; zot pou bizin led. (Lir Ecclésiaste 12:1-7.) Kan sa arive, sa bann paran aze-la, ansam avek zot bann zanfan, bizin deside ki pli bon led zot kapav gagne ek si zot pou kapav pey sa. Li bon ki enn fami zwenn ek koz lor led ki pou bizin, kouma pou donn sa led-la, ek kouma sakenn kapav korpere. Tou bann dimounn ki inplike, sirtou bann paran, bizin pa ezite pou dir seki zot resanti dan enn fason fran ek realist. Kitfwa zot kapav gete si bann paran-la kapav gagn plis led pou zot res kot zotmem an sekirite. a Ouswa zot kapav gete kouma sakenn kapav ede dapre so posibilite. (Prov. 24:6) Par exanp, kitfwa sertin kapav pran swin bann paran aze la toulezour, alor ki lezot kapav donn enn led finansie. Zot tou bizin rekonet ki sakenn ena enn responsabilite. Selman avek letan, bann responsabilite kapav sanze ek lerla kitfwa sakenn son tour pou bizin fer sertin kitsoz.

4. Ki bann fami kapav fer pou gagn led?

4 Kan ou koumans pran swin ou paran, pran letan pou aprann otan ki ou kapav lor so maladi. Si li ena enn maladi ki pli ale pou vinn grav, esey kone seki riske arive apre. (Prov. 1:5) Ou kapav kontakte bann servis ki gouvernman done pou bann dimounn aze. Pran ransegnman lor bann servis ki ena dan landrwa ki pou ed ou bann paran gagn pli bon swin ek ki kapav ed ou pou okip zot pli bien. Kan ou reflesi lor sa bann sanzman-la, kitfwa ou kapav santi ou bien tris, soke ouswa ou nepli kone ki pou panse. Si sa arive, dir seki ou resanti avek enn kamarad ki ou fer konfians. Pli inportan, devid ou leker avek Jéhovah. Li kapav donn ou lape lespri ki ou bizin pou aksepte ek pou fer fas ar ninport ki sitiasion.​—Ps. 55:22; Prov. 24:10; Phil. 4:6, 7.

5. Kifer li bon ki bann fami kone alavans ki bann diferan mwayin ena pou okip bann dimounn aze?

5 Li bon ki alavans bann dimounn aze ek zot fami pran ransegnman lor bann diferan mwayin ki ena pou okip bann dimounn aze. Par exanp, zot kapav gete si li pou pli bon si sa paran-la res avek so garson ouswa so tifi, si li pou res dan enn home, ouswa si ena lezot posibilite. Dan sa fason-la, bann fami kapav prepar zot pou fer fas ar “maler ek sagrin” bien alavans. (Ps. 90:10) Bann fami ki pa prepar zot, kitfwa pou bizin pran bann desizion vit-vit kan bann problem arive. Dapre enn exper, an zeneral “se pli move moman pou pran enn desizion.” Kan bann fami bizin pran bann desizion rapid, kitfwa zot pou strese ek pou ena bann dezakor ant zot. Me kan tou inn organize alavans, li pou pli fasil pou fer bann sanzman si bizin.​—Prov. 20:18.

Enn fami kapav zwenn pou koz lor fason ki pou okip zot paran (Get paragraf 6-8)

6. Kifer li bon ki bann paran ek bann zanfan koz lor bann sanzman konsernan zot lozman?

6 Li kapav paret bien difisil pou koz avek ou bann paran lor bann sanzman dan zot lakaz ouswa demenazman ki kitfwa zot pou bizin fer. Pourtan, boukou finn dir ki sa bann konversasion-la finn bien ed zot plitar. Kifer? Parski li pli fasil pou koz lor bann size difisil, pou ekout sakenn so kamarad avek respe ek pou pran bann dispozision pratik avan ki bann problem arive. Zot trouve ki, kan zot dir seki zot panse alavans dan enn latmosfer kot ena lamour ek bonte, li pli fasil pou zot pran bann desizion ki bizin. Kitfwa bann paran aze la anvi res tousel kot zot ek indepandan pli lontan ki posib. Si zot koz avek zot zanfan lor bann swin ki zot ti pou kontan gagne, sa pou fer zot tou gagn bann bienfe.

7, 8. Lor ki kitsoz bann fami bizin koze, ek kifer?

7 Paran, pandan sa bann diskision-la, fer ou fami kone ki ou anvi, ki kantite larzan ou dispoze pou depanse, ek ki preferans ou ena. Lerla, si enn zour ou nepli kapav pran bann desizion par oumem, zot pou kapav pran desizion dan ou plas. Pena dout ki otan ki posib, zot pou anvi respekte ou bann desizion ek fer tou pou ou kapav res indepandan. (Éph. 6:2-4) Par exanp, eski ou atann ki enn ou bann zanfan invit ou pou res kot li avek so fami, ouswa eski ou pe atann enn lot kitsoz? Ou bizin realist ek rekonet ki pa zot tou pou pans parey kouma ou ek ki sa pran letan pou sakenn​—ki ou enn paran ouswa enn zanfan​—pou sanz so fason panse.

8 Nou tou nou bizin realize ki nou kapav evit boukou problem kan nou prepar nou ek kan ena enn bon kominikasion. (Prov. 15:22) Sa inplik bann konversasion konsernan bann tretman medikal ek lor ou bann preferans. Sa bann konversasion-la kapav baze lor bann ransegnman ki ena dan kart medikal ki apel No Blood (Advance Decision to Refuse Specified Medical Treatment) ki bann Temwin Jéhovah ena. Sak dimounn ena drwa pou konn bann ransegnman lor bann tretman ki disponib ek zot ena drwa pou aksepte ouswa pou refiz sa bann tretman-la. Sa kart-la montre ki tretman enn dimounn swete. Bann ki ranpli sa kart medikal-la bizin fer bann kopi sa dokiman-la ek donn sa bann dimounn ki konserne. Sertin finn gard enn kopi avek zot testaman ek lezot dokiman inportan, kouma par exanp zot bann papie lasirans ek labank.

FER FAS AR BANN SANZMAN SITIASION

9, 10. Kan eski bann paran kitfwa pou bizin plis led avek zot zanfan?

9 Dan boukou sitiasion, bann paran ek bann zanfan anvi ki bann paran aze gard zot lindepandans tanki zot kapav. Kitfwa zot kapav kwi, netwaye, pran zot medsinn, ek kominike san okenn problem. Koumsa, bann zanfan pa bizin trakase ek inplik zot plis ki bizin dan lavi zot paran. Selman, avek letan, si bann paran gagn difikilte pou marse, zot pa kapav al aste zot komision, ouswa zot koumans perdi memwar, kitfwa lerla bann zanfan pou bizin fer bann sanzman.

10 Kitfwa bann dimounn aze kapav santi zot perdi, deprime, pa kapav kontrol zot kan zot anvi al twalet, zot nepli tande ek trouve kouma avan ek zot nepli ena enn bon memwar. Me, si zot koumans gagn enn parmi sa bann problem-la, zot kapav gagn bann tretman medikal efikas pou ed zot. Li bon ki o-koumansman mem, zot al get enn dokter. Kitfwa bann zanfan bizin deside pou pran randevou kot dokter ouswa pou okip bann kitsoz personel zot paran. Pou donn zot paran pli bon swin ki posib, kitfwa bann zanfan bizin koz pou zot, ranpli sertin papie, vinn zot sofer ek fer lezot kitsoz ankor.​—Prov. 3:27.

11. Ki kapav fer pou ki li pli fasil pou bann paran adapte ar bann sanzman?

11 Si ou bann paran ena bann problem lasante ki permanan, kitfwa ou pou bizin fer bann sanzman dan fason ki ou pran zot swin ouswa fer bann sanzman dan lakaz kot zot reste. Si ou fer bann ti sanzman, kitfwa li pou pli fasil pou zot adapte. Si ou res lwin avek ou bann paran, kitfwa ou pou bizin zis fer enn Temwin Jéhovah ouswa enn vwazin pase souvan ek apre, donn nouvel enn parmi bann zanfan. Eski ou bann paran bizin led pou kwi manze ek pou netway lakaz? Eski ou pou bizin fer bann ti sanzman dan lakaz pou ki zot kapav bouze, pran zot bin ek fer lezot kitsoz avek plis fasilite ek pou ki zot santi zot plis an sekirite? Kitfwa tou seki bann dimounn aze bizin pou gard enn sertenn lindepandans, se enn gard-malad ki kapav ed zot. Selman, si zot pa pou an sekirite kan zot tousel, kitfwa zot pou bizin enn led permanan. Dan ninport ki sitiasion, pran ransegnman lor bann servis ki disponib dan ou landrwa. b​—Lir Proverbes 21:5.

KOUMA SERTIN FER FAS AR SA SITIASION-LA?

12, 13. Ki sertin zanfan finn fer pou onor ek pran swin zot paran ki viv lwin ar zot?

12 Bann zanfan ki kontan zot paran anvi ki zot bann paran an sekirite ek ena enn lavi konfortab. Kan zot kone ki pe pran bien swin zot bann paran, zot lespri pou anpe. Selman, akoz sertin sitiasion boukou dimounn pa res pre kot zot paran. Dan bann ka koumsa, sertin finn servi zot vakans pou al vizit ek pou ed zot paran fer bann louvraz ek bann kitsoz ki zot nepli kapav fer. Bann zanfan kapav montre ki zot kontan zot paran kan zot telefone regilierman​—ouswa toulezour si posib​—zot ekrir bann let, ouswa zot avoy bann e-mail.​—Prov. 23:24, 25.

13 Mem si ou res lwin, li inportan ki ou deside ki bann swin ou bann paran pou bizin toulezour. Si ou res lwin ar ou paran, ek ki zot bann Temwin Jéhovah, ou kapav koz avek bann ansien dan zot kongregasion ek demann zot bann konsey. Pli inportan ankor, koz avek Jéhovah dan lapriyer konsernan ou bann paran. (Lir Proverbes 11:14.) Mem si ou bann paran pa dan laverite, ou bizin “onor ou papa ek ou mama.” (Ex. 20:12; Prov. 23:22) Li vre ki pa tou fami ki pou pran mem desizion. Sertin deside ki zot paran aze vinn res avek zot ouswa vinn res pli pre ar zot. Selman, li pa touletan posib. Sertin paran kitfwa pa pou anvi al res kot zot zanfan ki adilt ek zot fami. Zot prefer gard zot lindepandans ek zot pa anvi vinn enn fardo pou zot zanfan. Kitfwa sertin ena larzan ek zot prefer peye pou gagn bann swin kot zot.​—Eccl. 7:12.

14. Ki bann problem enn dimounn ki ena plis responsabilite pou okip bann paran aze, kapav gagne?

14 Li paret ki dan boukou fami, tou tom lor zepol sa garson ouswa sa tifi ki res pli pre ar bann paran la. Pourtan, bann ki pran swin zot paran bizin konn gard lekilib ant bezwin zot paran ek bezwin zot prop fami. Sak dimounn ena enn limit lor letan ek lafors ki li kapav done. Sitiasion sa dimounn ki pe okip sa paran aze la kapav sanze, lerla lafami bizin reget bann laranzman ek fer bann sanzman neseser. Eski ena enn manb lafami ki ena tro boukou responsabilite? Eski bann lezot zanfan kapav fer plis, kitfwa sakenn son tour al ed bann paran-la?

15. Kouma kapav evite ki bann ki pran swin bann dimounn aze extra fatige?

15 Kan enn paran aze bizin enn led permanan, sa dimounn ki okip li la kapav extra fatige. (Eccl. 4:6) Bann zanfan ki ena lamour pou anvi fer tou seki zot kapav pou zot paran, me avek letan, sa kapav akable zot. Bann ki pran swin bann dimounn aze bizin realist ek kitfwa zot bizin demann led. Si souvan zot gagn led, sa kapav ed zot pou kontign pran swin bann dimounn aze san ki bizin met zot tro vit dan enn home.

16, 17. Ki bann difikilte kitfwa bann zanfan gagne kan zot pran swin bann paran aze, ek kouma zot fer fas ar sa sitiasion-la? (Get lankadre “Li enn Plezir pou Pran Zot Swin.”)

16 Li tris pou trouv nou bann paran aze ki nou kontan pe soufer akoz lavieyes. Bann ki pran swin bann dimounn aze parfwa santi zot tris, amer, ankoler, koupab, mem blese. Parfwa, enn paran aze kapav dir bann parol ki fer ditor ouswa zot pa montre rekonesans. Si sa arive, pa bizin ou ofans vit. Enn spesialis pou lasante mantal dir: “Pli bon fason pou fer fas ar ninport ki santiman ki ou ena, sirtou si se enn santiman ki met ou malalez, se pou rekonet ki ou ena sa santiman-la. Pa rod kasiet sa ek pa ziz oumem dan enn fason sever pou seki ou resanti.” Koz lor seki ou resanti avek ou konzwin, enn manb lafami, ouswa avek enn kamarad an ki ou ena konfians. Sa bann konversasion-la kapav ed ou pou konpran ou bann santiman ek gard ou lekilib.

17 Avek letan, li kapav arive ki enn fami nepli kapav donn swin ki bizin enn paran aze kot limem parski zot nepli ena mwayin ni kapasite pou fer sa. Kitfwa zot pou bizin met li dan enn home pou li kapav gagn bann swin ki bizin. Enn ser rann vizit so mama dan enn home preske toulezour. Li dir: “Nou pa ti kapav donn nou mama swin ki li ti bizin 24 er lor 24. Li pa ti fasil pou pran desizion pou met li dan enn home. Li ti bien-bien dir pou fer sa. Me selman, sa ti pli bon desizion pou li dan bann dernie mwa ki li ti reste pou viv, ek li ti aksepte sa.”

18. Ki lasirans bann ki pran swin bann paran aze ena?

18 Responsabilite ki ou ena pou pran swin bann paran aze kapav vinn pli konplike ek difisil lor plan afektif. Pena okenn solision bien presi an rapor avek swin ki bizin donn bann paran aze. Pourtan, avek enn bon preparasion, korperasion lafami, enn bon kominikasion, ek pli inportan, lapriyer, ou kapav ranpli ou responsabilite pou donn loner ou bann paran aze. Kan ou fer sa, ou pou satisfe parski ou kone ki zot pe gagn bann swin ek latansion ki zot bizin. (Lir 1 Corinthiens 13:4-8.) Seki pli inportan, ou kapav sir ki ou pou ena lape lespri ek benediksion Jéhovah.​—Phil. 4:7.

a Dan sertin kiltir, li normal ki bann paran viv avek zot bann zanfan adilt ek kitfwa se seki zot prefere.

b Si ou bann paran ankor pe res kot zot, fer sir ki sa dimounn ki pe pran zot swin-la, ena lakle zot lakaz pou ki li kapav rantre si ena enn problem irzan. Sa dimounn-la bizin enn kikenn an ki ou ena konfians.