1, 2. (a) Ovitateka patyi viepuiya onombunga ononyingi valwa navio, iya otyo tyikatula omapulo patyi? (b) Oñgeni ovohe novana vapondola okulipongiya pala ovitateka?

TYIPONDOLA okuihama unene okunoñgonoka okuti ovoho ankho vapama nokulitekula aveke, pahe kavetyivili vali. Hamwe Ho ine o Nyoko watokele iya wateka omuongo, walimbililua iya ketyivili okukondoka keumbo, ine watalua nondotolo atyitiwa una ouvela umwe omunene. Tupu, tyipondola okuihama unene komunthu wakulupa okusoka kouvela wae ine okonkhalelo yomuenyo wae yapiluluka, haunene tyina aimbuka okuti pahe kamalingi vali ovipuka ankho alinga. (Jó 14:1) Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko? Oñgeni mavatekulwa?

² Omukanda umwe upopia konthele yo vokuakulupa, wapopia okuti namphila tyipondola okupuiya okuhipulula konthele yovitateka viokukulupa, onombunga mbupanga etyi mambukalinga komutwe, mbutyivila okulipongiya opo vaholovone nawa tyina valinga omatokolo konthele yekongoko lio vokuakulupa. Tuna okuimbuka okuti ovitateka viokukulupa katupondola okuvityilika. Mokonda yotyo, tyakolela unene ombunga ilipongiye. Oñgeni ombunga ipondola okuundapela kumwe noluembia pala okulinga omatokolo oo epuiya?

3. Oityi onombunga mbesukisa okulinga tyina ovohe vakulupa vesukisa okukuatesuako vali unene? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

³ Makuya omuvo ovotate mavehetyivili vali okulitekula iya mavesukisa okukuatesuako. (Tanga Eclesiastes 12:1-7.) Tyina otyo tyamamoneka, ovohe vakulupa, novana vesukisa okulingila kumwe omatokolo konthele yonkhalelo yaviuka yokuvetekula, netyi matyisukisapo. Otyiwa okuliongiya nombunga opo mutomphole oñgeni mamuvekuatesako, noñgeni aveho vapondola okuundapela kumwe. Aveho vesukisa okupopia etyi vasoka. Okuti ovoho vapondola okutualako okukala aveke? * Hipululei konthele yetyi kese umwe apondola okulinga opo mutekule nawa ovoho. (Pro. 24:6) Vamwe vapondola okuvekuatesako ononthiki ambuho, iya ovakuavo vapondola okuvefetelako tyina vakahakulwa kosipitali. Aveho vesukisa okunoñgonoka ovilinga viavo, mahi mokueenda kuomuvo, ovilinga ovio vipondola okupiluluka ine ombunga ipondola okulipinga-pinga movilinga vielikalaila.

4. Opi ombunga ipondola okukaita ombatelo?

⁴ Tyina uhimbika okutekula ovoho vakulupa, ovola omuvo wokunoñgonoka vali nawa ouvela wavo. Inkha ho ine o nyoko una ouvela mautualako okuvilapo, noñgonoka etyi tyipondola okukamoneka komutwe. (Pro. 1:5) Popia novatumini vopotyilongo tyove vakuatesako vokuakulupa. Ovola etyi tyipondola okukuatesako ovoho opo vatekulwe nawa ine okupepukisa otyilinga tyove tyokuvetekula. Putyina usoka konthele yomapiluluko oo epuiya, upondola okukala nomalusoke ahaviukile, nokunumana unene, nokuhulilwa, ine okunguanguana. Pomivo opo, upondola okutomphola konthele yotyo nepanga liove uyumba onthumbi. Haunene, likuambela ku Jeova. Mekuavela ombembwa wesukisa opo utyivile okutetulula ovitateka aviho vipondola okukumonekela.—Sal. 55:22; Pro. 24:10; Fil. 4:6, 7.

5. Omokonda yatyi otyiwa okunoñgonoka etyi matyilingwa konthele yekongoko?

⁵ Otyiwa vokuakulupa no nombunga mbavo vanoñgonoke etyi haa vena okulinga konthele yekongoko. Mongeleka, vapondola okutala inkha ovohe vapondola okukakala meumbo liomona omukuendye ine omuhikuena, ine omondyuo mukala vokuakulupa, ine okuundapesa ononkhalelo ononkhuavo. Ngotyo, onombunga mbupondola okulipongiya pala “ononkhumbi novitateka” vituka kokukulupa. (Sal. 90:10) Onombunga mbehelipongiya mbupondola okulinga omatokolo nokukuluminya tyina pamoneka ovitateka. Omunongo umwe wati: Oo apeho “omuvo omuvi pala okulinga omatokolo ngoo.” Tyina omatokolo alingwa nokualumbana, onombunga mambukala notyiho iya hamwe avehelitavela konthele yetyi tyesukisa okulingwa. Mahi, tyina tupanga etyi matulingi, matyitupepukila okutavela omapiluluko.—Pro. 20:18.

6. Omokonda yatyi otyiwa ombunga okuhipulula konthele yoñgeni, iya opi ovohe mavakakala tyina vamakulupa?

⁶ Katyapepukile okupopia novoho konthele yokulinga omapiluluko meumbo liavo ine hamwe okuilukila komphangu onkhuavo. Tyotyili, ovanyingi vapopia okuti omatompho oo, evekuatesako. Mokonda yatyi? Omokonda otyiwa vali okupopia konthele yovipuka viepuiya, nokutehelela nonthilo, nokusoka kuetyi matyilingwa tyina nkhele ovitateka vihenehimbike. Tyina ombunga yeliongiya nehambu, vapondola okupopia atyiho vasoka, nokuhinangela ohole kese  umwe ena namukuavo iya otyo matyivepepukila okulinga omatokolo. Vokuakulupa hamwe vahanda okukala meumbo liavo. Tyina ovohe vapopia novana vavo konthele yoñgeni vahanda okutekulwa, matyikuatesako unene aveho okulinga omatokolo aviuka konthele yokuvetekula inkha tyesukisa.

7, 8. Ombunga yesukisa okutomphola konthele yatyi, iya omokonda yatyi?

⁷ Vohe, meliongiyo olio, popilei ovana venyi etyi muhanda, netyi mamusukisa, netyi musoka. Otyo matyikuatesako ovana venyi okulinga omatokolo elikuata netyi muhanda inkha nthiki imwe mumonekelwa natyimwe, tyimutyilika okulinga omatokolo. Hamwe mavahande okukala nonthilo nomahando enyi, avalingi atyiho vevila opo mutualeko okulinga etyi muhanda. (Efé. 6:2-4) Mongeleka, okuti muhanda umwe povana venyi eye okumupola mukakale meumbo liae? Ine muhanda otyipuka otyikuavo? Popiei umwe otyili, nokuimbuka okuti hamwe vakuanyi mombunga vena vali etyi vasoka. Tyesukisa omuvo opo aveho vapilulule omalusoke avo.

⁸ Okupanga etyi matulingi, nokutomphola nawa, matyitukuatesako okulityilika ovitateka ovinyingi. (Pro. 15:22) Popila ombunga yove oñgeni uhanda okuhakulwa, novikuavo vali uhole. Tyesukisa okupopia konthele yetyi tyikahi momukanda waamena Onombangi mba Jeova opo vahapakue ohonde. Vokuakulupa vesukisa okutolelwa oñgeni mavahakulwa, iya avaholovona inkha vetavela ine kavetavela okuhakulwa ngotyo. Omukanda wokuamena Onombangi mba Jeova opo vahapakue ohonde maulekesa etyi wokuakulupa ahanda. Otyiwa okuholovona omunthu uyumba onthumbi opo ekulingileko omatokolo aviuka inkha tyesukisa. Vokuakulupa, navana vevetekula, nomunthu vaholovona, vesukisa okukala no nokopiya mbomukanda waamena Onombangi mba Jeova opo vahapakue ohonde inkha tyesukisa. Vamwe vokuakulupa, omukanda oo veupaka nomikuavo vipopia konthele yetyi vahanda.

9, 10. Onalupi ovohe vesukisa okukuatesuako vali unene novana?

⁹ Pamwe, aveho mombunga vahanda vokuakulupa vatualeko okulinga etyi vahanda. Inkha ovohe vetyivila okuteleka, nokukomba, nokulihakulisa, nokutomphola nawa, ovana kavesukisa okuvelingilako atyiho. Mahi, mokueenda kuomuvo, inkha ovohe kavetyivili vali okueenda, nokukelilandela ovipuka, ine hamwe pahe valimbuako unene, ovana vesukisa okulinga omapiluluko.

¹⁰ Vokuakulupa vapondola okungwangwana ine okusoya, nokuheiviko vali nawa, nokuhamonopo, nokulimbua unene ovipuka, ine okuhaende kohika. Inkha pomoneka ovitateka ngovio, kaovolei liwa ondotolo opo imukuateseko.  Ovana vesukisa okukuatesako ovohe okukaovola ondotolo, nokulinga ovipuka ovikuavo. Ovana vesukisa okuvepopilako, nokuvekuatesako okuovola omikanda viesukisa, nokuvetuala kosipitali opo vakale nonthumbi yokuti ovohe mavahakulwa nawa.—Pro. 3:27.

11. Oityi tyipondola okulingwa opo vokuakulupa vetyiliye liwa omapiluluko?

¹¹ Inkha ovitateka viovoho kavitavela vali okuvitetulula, hamwe tyesukisa okulinga omapiluluko meumbo liavo, ine omonkhalelo yokuvetekula. Tyina palingwa omapiluluko ehehi, navo tyivepepukila vali okuetyiliya. Inkha ukala kokule novoho, upondola okupopia nomukuatate ine omphange, ine omunthele yavo opo ekevetalelepo apeho nokukupopila oñgeni vekahi. Okuti vesukisa vala okukuatesuako pokuteleka, nokukomba? Okuti inkha ovipuka vimwe meumbo vipilululwa, mavetyivili okuenda-enda, nokulinga ovipuka ovikuavo avahotoko? Pamwe vokuakulupa vesukisa vala omunthu uvekuatesako meumbo. Mahi, inkha okukala aveke tyilingisa otyiho, opo tyesukisa omunthu ukala navo. Kese otyitateka vakala natyo, ovola okunoñgonoka etyi tyilingwa apa vakala tyipondola okuvekuatesako. *—Tanga Provérbios 21:5.

12, 13. Oityi ovana vamwe valinga opo vahumbe nokutekula ovohe vakala kokule?

¹² Ovana vehole ovohe, vahanda vakale nawa. Okunoñgonoka okuti ovotate yetu vekahi nokutekulwa nawa tyituhambukiswa. Mahi, ovana ovanyingi kavakala popepi novohe. Vamwe vapola onofelia opo vakatalelepo ovohe, nokuvekuatesako kuetyi vesukisa, nokulinga ovipuka ovohe vehevili vali okulinga. Ovana vapondola okulekesa okuti vehole ovohe pokuvetelefonalela apeho, nokuvehonekela omikanda, ine okuvetuma o e-mail mo Internete.—Pro. 23:24, 25.

¹³ Namphila ombunga yove ikala kokule, una okutokola oityi wesukisa okulinga opo ukuateseko ovoho. Inkha ukala kokule iya ovoho Onombangi mba Jeova, upondola okupopia novakulu vewaneno liavo, nokuveita onondonga konthele yetyi upondola okulinga. Tupu likuambela ku Jeova konthele yovoho. (Tanga Provérbios 11:14.) Namphila ovoho ha Nombangi mba Jeova, wesukisa ‘okuvehumba.’ (Êx. 20:12; Pro. 23:22) Tyotyili, kese ombunga mailingi omatokolo elikalela. Vamwe vatokola okukapola ovohe opo vakale navo meumbo ine okukala popepi neumbo liavo. Mahi, ha apeho otyo tyitavela. Ovohe vamwe kavahande okukala meumbo liovana vavo ine nombunga yavo. Hamwe vahanda okukala aveke, iya kavahande okupuilisa ovana vavo. Vamwe hamwe vahanda okukala meumbo liavo mokonda vena onombongo opo velitekule.—Ecl. 7:12.

14. Ovitateka patyi vipondola okumonekela vana vatekula ovohe vakulupa?

¹⁴ Monombunga ononyingi, omona womulume ine womukai ukala popepi novohe pamwe oe ukala vali notyilinga tyokutekula ovohe vakulupa. Vokutekula vokuakulupa vesukisa okupola pokati konthele yomasuka ovohe no ombunga yavo. Onkhalelo yovanthu vamwe ipondola okupiluluka, una ankho utekula ovohe upondola okuhakala vali nononkhono, nomuvo omunyingi. Inkha ongotyo, ombunga yesukisa okupilulula ovipuka vimwe. Okuti umwe mombunga una ovilinga ovinyingi? Okuti ovana ovakuavo vapondola okuundapa vali unene, hamwe okulipinga-pinga kokukuatesako ovohe?

15. Wokukuatesako ovohe vakulupa oityi ena okulinga opo elityilike okutokota omutwe?

 ¹⁵ Tyina ovohe vakulupa vesukisa okukuatesuako omuvo auho, una uvekuatesako upondola okutokota omutwe. (Ecl. 4:6) Ovana vena oluembia valinga atyiho vevila opo vakuateseko ovohe vakulupa, mahi tyipondola okuveponeswa unene. Vana vakuatesako apeho ovohe, vesukisa okupopia oñgeni tyilityili velitehelela, nokuita ombatelo. Okuvekuatesako pamwe-pamwe, tyipondola okutukuatesako okuvetekula avahaende vali mondyuo yokutekula vokuakulupa.

16, 17. Ovitateka patyi ovana vapondola okukala navio putyina vatekula ovohe vakulupa, iya oñgeni vapondola okuvitetulula? (Tupu tala okakasa kati “Pandula Vokutekula Vokuakulupa.”)

¹⁶ Tyiihama okutala omaluihamo ovotate yetu mokonda yokuakulupa. Vokuvetekula pamwe velitehela omapita, nokukala notyiho, nokulimbililwa, nokunumana, nokulivela onombei. Pamwe, ovotate vakulupa vapondola okupopia ovipuka vinumanesa ine okuhapandula. Inkha otyo tyikumonekela, uhanumane. Omunongo umwe wati, tyina tuanumana, otyipuka tyotete tuna okulinga okunoñgonoka okuti tuanumana, iya atuhaovola okulivela onombei. Tomphola nou muelinepa nae, nomunthu omukuavo mombunga yove, ine epanga uyumba onthumbi konthele yoñgeni ulitehelela. Omatompho oo maekukuatesako okutualako tyapola pokati, nokunoñgonoka omokonda yatyi ulitehelelela ngotyo.

¹⁷ Hamwe mokueenda kuomuvo kamatutyivili vali okutualako okutekulila ovo tate peumbo. Ngotyo, ombunga hamwe itokola opo ovohe vakakale mondyuo yokutekula vokuakulupa. Omphange umwe Omukristau ononthiki ambuho ankho ukatalelapo ina uli mondyuo yokutekula vokuakulupa, wati: “Etyi ankho vala tuhalingi okukuatesako Me movipuka esukisa onthiki aiho. Ankho kahandele okukakala mondyuo yokutekula vokuakulupa. Otyo tyemuihamene unene. Mahi etavela, iya otyo tyemukuatesileko mokueenda kuonohanyi akalamo alo anyima.”

18. Vokutekula ovohe vakulupa vapondola okukala nonthumbi patyi?

¹⁸ Otyilinga tyokukuatesako ovoho tyina vamakulupa tyipondola okupuiya, nokuponeswa. Konthele yokutetulula ovitateka pokutekula vokuakulupa, kese ombunga oyo ityii oñgeni maityilingi. Tyotyili, inkha upanga nawa ovipuka, nokuundapela kumwe nombunga, nokutomphola nawa, nokulikuambela ku Jeova, motyivili okufuisapo nawa otyilinga tyove tyokutekula ovoho. Inkha ulinga ngotyo, upondola okuhambukwa mokonda ukahi nokuhumba ovoho, nokuveavela etyi vesukisa. (Tanga 1 Coríntios 13:4-8.) Haunene, mokala nombembwa momutima, iya Jeova mekuyambe.—Fil. 4:7.