Skip to content

Al lo konteni

Imit lafwa Moiz

Imit lafwa Moiz

Imit lafwa Moiz

“Par lafwa, Moiz, ler i ti’n gran, ti refize ganny apele garson fiy Faraon.”​—EBR. 11:24.

KI LEGZANP MOIZ I ANSENNY NOU LO . . .

diferans ant bann larises materyel ek larises spirityel?

lafason Zeova pou form nou pour akonplir nou bann responsabilite teokratik?

akoz nou bezwen fikse nou regar lo nou rekonpans?

1, 2. (a) Ki desizyon Moiz ti fer kan i ti annan 40 an? (Vwar portre anler.) (b) Akoz Moiz ti swazir pour ganny maltrete ansanm avek pep Bondye?

MOIZ ti konn tou sa ki Lezip ti annan pour ofer li. I ti vwar bann gran gran lakaz bann dimoun ris. I ti reste dan lakour rwayal. I “ti ganny edike dan tou sa ki bann Ezipsyen ti devre konnen,” parey lar, astronomi, matematik ek lezot lasyans. (Akt 7:22) I ti kapab annan pouvwar ek privilez ki en Ezipsyen ordiner ti zis kapab reve pour gannyen.

2 Pourtan, kan i ti annan 40 an, Moiz ti fer en desizyon ki ti’n bezwen konfiz lafanmir rwayal Lezip ki ti’n adopte li. I pa ti ni menm swazir pour viv konman en senp Ezipsyen me plito i ti pare pour viv parmi bann lesklav. Akoz? Moiz ti annan lafwa. (Lir Ebre 11:24-26.) Par lafwa, Moiz ti vwar pli lwen ki sa lemonn fizik otour li. Konman en zonm spirityel, Moiz ti annan lafwa dan Zeova, ‘sa Enn ki envizib’ e dan lakonplisman Son bann promes.​—Ebr. 11:27.

3. Ki sa trwa kestyon nou pou reponn dan sa lartik?

3 Nou osi nou bezwen vwar pli lwen ki sa ki nou lizye fizik i vwar. Nou devret vin sa “bann ki annan lafwa.” (Ebr. 10:38, 39) Pour ed nou ranforsi nou lafwa, annou egzamin sa ki’n ganny ekrir lo Moiz dan Ebre 11:24-26. Anmezir ki nou fer sa, rod larepons sa bann kestyon: Ki mannyer lafwa ti pous Moiz pour rezet bann move dezir? Kan i ti ganny maltrete, ki mannyer lafwa ti ed li apresye son bann privilez dan servis Zeova? Akoz Moiz ‘ti fikse son regar lo rekonpans dan lavenir’?

I TI REZET BANN MOVE DEZIR

4. Ki Moiz ti rekonnet konsernan “zouir plezir pese”?

4 Avek lizye lafwa, Moiz ti rekonnet ki “zouir plezir pese” ti zis pour en pti pe letan. Lezot ti kapab mazinen ki menm si bann Ezipsyen ti annan sa labitid pour ador zidol e fer bann pratik demonyak, Lezip ti’n vin en pouvwar mondyal, tandis ki pep Bondye ti pe soufer konman bann lesklav. Me Moiz ti konnen ki Bondye ti kapab sanz sa sityasyon. Kantmenm bann dimoun ki ti fer plezir zot prop lekor ti pe reisi, Moiz ti annan lafwa ki bann move dimoun ti pou disparet. Akoz i ti annan lafwa dan Zeova, i pa ti ganny atire pour “zouir plezir pese” ki ti zis pour en pti pe letan.

5. Kwa ki pou ed nou reziste kont “zouir plezir pese” ki zis pour en pti pe letan?

5 Ki mannyer ou kapab reziste kont “zouir plezir pese” ki zis pour en pti pe letan? Fodre pa oubliye ki plezir pese pa dir pour lontan. Avek lizye lafwa, vwar ki sa “lemonn pou disparet ek tou son bann dezir.” (1 Zan 2:15-17) Reflesir lo ki kalite lavenir bann ki fer pese e ki pa repantir pou annan. Zot lo en “teren glise . . . e zot pou mal fini!” (Ps. 73:18, 19) Ler ou ganny tante pour fer pese, demann ou lekor, ‘Ki kalite lavenir mon anvi?’

6. (a) Akoz Moiz ti refize “ganny apele garson fiy Faraon”? (b) Akoz ou krwar ki Moiz ti fer sa bon desizyon?

6 Sa lafwa ki Moiz ti annan ti ed li swazir son karyer. “Par lafwa, Moiz, ler i ti’n gran, ti refize ganny apele garson fiy Faraon.” (Ebr. 11:24) Moiz pa ti mazinen ki i ti pou kapab servi Bondye konman en manm dan lakour rwayal e apre servi son larises ek privilez pour ed son bann frer Izraelit. Plito, i ti determinen pour kontan Zeova avek tou son leker, nanm ek lafors. (Det. 6:5) Desizyon ki Moiz ti pran, ti sov li dan bokou soufrans. Bokou sa bann trezor Lezip ki Moiz ti kit deryer, ti finalman vin pour bann Izraelit. (Egz. 12:35, 36) Faraon ti ganny imilye e egzekite. (Ps. 136:15) De lot kote, Moiz ti ganny eparnyen e Bondye ti servi li pour gid en nasyon antye ver delivrans. Son lavi ti annan en vre bi.

7. (a) Dapre Matye 6:19-21, akoz nou bezwen get pli lwen ki en lavenir tanporer? (b) Rakont en leksperyans ki montre ladiferans ant larises materyel ek larises spirityel.

7 Si ou en zenn serviter Zeova, ki mannyer lafwa i kapab ed ou swazir en karyer? Si ou pe plàn pour ou lavenir, ou en dimoun saz. Me eski lafwa dan promes Bondye i pous ou pour akimil larises pour en lavenir tanporer oubyen enn ki pou dir pour touzour? (Lir Matye 6:19-21.) Sophie en fiy ki ti en danser bale byen talante ti bezwen reponn sa kestyon. I ti ganny ofer bann labours e en o pozisyon ki laplipar dimoun ti a kontan gannyen avek bann lakonpannyen bale dan Leta-z-ini antye. I dir: “I ti eksitan pour ganny onore. Anfet, mon ti santi mwan pli siperyer ki mon bann kanmarad, me mon pa ti ere.” Apre ki i ti’n vwar sa video Young People Ask​—What Will I Do With My Life? I ti dir: “Mon ti realize ki lemonn ti’n donn mwan lareisit ek ladmirasyon bann siporter konman lesanz kont ladorasyon Zeova, ki mon ti devret fer avek tou mon leker. Mon ti sipliy Zeova dan lapriyer. Apre sa, mon ti aret sa karyer.” Ki mannyer i santi lo son desizyon? I dir: “Mon pa mank sa lavi ki mon ti annan avan. Ozordi, mon 100 poursan ere. Mwan ek mon msye nou pe fer pionye. Nou pa bann dimoun popiler e nou napa bokou keksoz materyel, me nou annan Zeova, bann etidyan Labib ek bann lobzektif spirityel. Mon napa okenn regre.”

8. Ki konsey dan Labib ki kapab ed en zenn deside ki karyer i pou swazir?

8 Zeova i konn sa ki pli meyer pour ou. Moiz ti dir: “Ki Zeova ou Bondye pe demann ou? Zis sa: annan lakrent pour Zeova ou Bondye, mars dan tou son semen, kontan li, servi Zeova avek tou ou leker e tou ou nanm e obeir son bann komannman ek regilasyon ki mon pe konmann ou ozordi pour ou prop dibyen.” (Det. 10:12, 13) Kan ou ankor zenn, swazir en karyer ki pou permet ou kontan Zeova e servi li “avek tou ou leker ek tou ou nanm.” Ou kapab asire ki sa i “pour ou prop dibyen.”

I TI APRESYE SON PRIVILEZ POUR SERVI

9. Eksplike akoz i ti’n kapab difisil pour Moiz akonpli son misyon.

9 Moiz “ti aksepte mepri pour Kris konman en keksoz pli gran valer ki bann trezor Lezip.” (Ebr. 11:26) I ti ganny apwente konman “Kris” oubyen ‘sa Enn ki’n ganny swazir,’ dan sa sans ki i ti’n ganny swazir par Zeova pour liber bann Izraelit ki ti Lezip. Moiz ti konnen ki sa misyon ti pou difisil e ki i ti pou menm ganny trete avek “mepri.” Avan sa, enn parmi bann Izraelit ti’n koz li mirak: “Lekel ki’n apwent ou konman prens ek ziz lo nou?” (Egz. 2:13, 14) Pli tar, Moiz ti demann Zeova: “Ki mannyer i posib pour Faraon ekout mwan?” (Egz. 6:12) Pour prepar li pour fer fas avek mepri, Moiz ti les Zeova konn son lenkyetid ek konsern. Ki mannyer Zeova ti ed Moiz akonplir son misyon difisil?

10. Ki mannyer Zeova ti form Moiz pour desarz son responsabilite?

10 Premyerman, Zeova ti asir Moiz: “Mon pou avek ou.” (Egz. 3:12) Dezyenmman, Zeova ti ed Moiz annan plis konfyans dan li par fer li konn en laspe lo sinifikasyon son non: “Mon pou vin sa ki mon oule vini.” * (Egz. 3:14) Trwazyenmman, i ti donn Moiz pouvwar pou fer mirak pour prouve ki i ti’n ganny anvoye par Bondye. (Egz. 4:2-5) Katriyenmman, Zeova ti donn Moiz en asistan ki ti osi azir konman portparol, sa ti Aaron. I ti pou ed Moiz desarz son responsabilite. (Egz. 4:14-16) Ver lafen son lavi, Moiz ti sitan konvenki ki Bondye i form son bann serviter pour akonplir nenport responsabilite ki I donn zot, ki Moiz ti kapab dir avek son sikseser Zozye: “Zeova i sa enn ki pe mars devan ou e i pou akonpanny ou. I pa pou abandonn ou ni kit ou. Pa bezwen per oubyen annan lafreyer.”​—Det. 31:8.

11. Akoz Moiz ti vreman apresye sa responsabilite ki i ti’n gannyen?

11 Atraver led Zeova, Moiz ti vreman apresye sa latas difisil e i ti vwar li konman “en keksoz pli gran valer ki bann trezor Lezip.” Apre tou, ki valer servi Faraon ti annan konpare avek servi sa Bondye Tou Pwisan? Ki valer i ti annan pour vin en prens Lezip konpare avek vin “Kris,” oubyen sa ki’n ganny swazir par Zeova? Moiz ti ganny rekonpanse pour son bon latitid. I ti annan en relasyon pros avek Zeova, ki ti permet li annan en “lotorite remarkab” ler i ti pe gid bann Izraelit pour antre dan Later Promiz.​—Det. 34:10-12.

12. Ki privilez sorti kot Zeova ki merit annan valer pour nou?

12 Pareyman, nou annan en responsabilite. Atraver son Garson, Zeova in swazir nou pour akonplir en minister, parey i ti fer avek zapot Pol ek lezot. (Lir 1 Timote 1:12-14.) Nou tou nou annan sa privilez pour anons sa bon nouvel. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Serten pe servi konman bann serviter a plen tan. Bann frer matir ki’n batize pe servi konman asistan ministeryel ek ansyen dan kongregasyon. Par kont, ou fanmir ki pa Temwen ek lezot i kapab kestyonn sa bann privilez oubyen menm kritik ou pour ou leta lespri sakrifis. (Mat. 10:34-37) Si zot reisi dekouraz ou, ou kapab konmans mazinen si ou bann sakrifis i vo lapenn oubyen si ou pou kapab akonplir ou responsabilite. Si sa i leka, ki mannyer lafwa pou ed ou persevere?

13. Ki mannyer Zeova i form nou pour akonplir nou bann responsabilite teokratik?

13 Avek lafwa, sipliy Zeova pour son led. Eksprim ou lenkyetid ek sa ki pe fatig ou avek li. Apre tou, Zeova ki’n donn ou sa responsabilite e i pou ed ou pour reisi. Ki mannyer? Dan menm fason ki i ti ed Moiz. Premyerman, Zeova i reasir ou: “Mon pou fortifye ou, wi mon pou ed ou, mon pou vreman tyonbo ou avek mon lanmen drwat ladrwatir.” (Iza. 41:10) Dezyenmman, i rapel ou ki son promes i diny konfyans: “Mon’n dir sa e mon pou fer li. Mon’n oule e mon pou osi fer li.” (Iza. 46:11) Trwazyenmman, Zeova i donn ou “sa pisans ki napa son parey” pour akonplir ou minister. (2 Kor. 4:7) Katriyenmman, pour ed ou kontinyen desarz ou responsabilite, nou Papa ki pran swen avek ou i donn ou en lasosyasyon frer ek ser dan lemonn antye ki “ankouraz e fortifye kanmarad.” (1 Tesa. 5:11) Anmezir ki Zeova i form ou pour akonplir ou responsabilite, ou lafwa dan li pou vin pli solid e ou pou apresye ki ou bann privilez dan son servis i pli gran larises ki egziste lo later.

“SON REGAR TI FIKSE LO REKONPANS DAN LAVENIR”

14. Akoz Moiz ti kapab asire ki i ti pou ganny rekonpanse?

14 Moiz ti ‘fikse son regar lo son rekonpans dan lavenir.’ (Ebr. 11:26) Wi, Moiz ti les sa ptigin konnesans ki i ti annan konsernan lavenir amelyor son fason vwar keksoz. Parey son zanset Abraam, Moiz ti annan konfyans ki Zeova ti kapab resisit bann mor. (Lik 20:37, 38; Ebr. 11:17-19) Sa lespwar pour ganny benediksyon dan lavenir ti ed Moiz pour pa vwar sa 40 an ki i ti en refizye e sa 40 an ki i ti pase dan dezer konman en nanryen ditou. Menm si i ti napa tou detay lo lakonplisman promes Bondye, avek son lizye lafwa i ti kapab vwar son rekonpans dan lavenir.

15, 16. (a) Akoz nou bezwen konsantre lo nou rekonpans? (b) Ki benediksyon ou pe esper avek pasyans anba renny Rwayonm Bondye?

15 Eski ou ‘regar i fikse lo ou rekonpans’? Parey Moiz, nou pa ankor konn tou detay konsernan promes Bondye. Par egzanp, nou “pa konnen kan” ki gran ladetres pou arive. (Mark 13:32, 33) Me nou konn plis ki sa ki Moiz ti konnen lo Paradi. Menm si nou pa konn tou sa bann detay, nou annan ase promes lo konman lavi pou ete anba Rwayonm Bondye pour nou “fikse” nou regar lo la. Si nou vwar sa nouvo lemonn dan nou lespri, sa pou pous nou pour met Rwayonm Bondye premye dan nou lavi. Ki mannyer sa? Par egzanp: Eski ou ti pou aste en lakaz si ou pa ti konn bokou lo la? Sirman non! Pareyman, nou pa ti pou gat nou letan pour tay deryer bann fo lespwar. Par lafwa, nou devret vwar klerman dan nou lespri sa letan kot nou pou viv anba dominasyon Rwayonm Bondye.

16 Si ou “fikse” ou regar lo ou lavi dan Paradi ou pou annan en pli bon portre Rwayonm Bondye dan ou lespri. Servi ou limazinasyon. Par egzanp, kan ou etidye legzanp bann serviter Bondye dan Labib, vwar ki kestyon ou ti pou demann zot ler zot resisite. Esey mazinen, kwa ki zot kapab demann ou lo ou lavi dan sa bann dernyen zour. Esey vwar ki kantite i pou eksitan pour zwenn ou bann zanset ki’n egziste depi en bann syek e ou pe ansenny zot tou sa ki Bondye in fer pour zot. Esey vwar lazwa ki ou pou gannyen ler ou aprann lo bann zannimo par obzerv zot pe viv anpe ansanm. Zis mazin ki kantite pros ou pou santi ou avek Zeova anmezir ki ou vin pli pros avek perfeksyon.

17. Ki mannyer en portre kler dan nou lespri konsernan nou rekonpans ki nou pa vwar i kapab ed nou ozordi?

17 Si nou annan en portre kler dan nou lespri konsernan nou rekonpans ki nou pa vwar, sa pou ed nou kontinyen al annavan, annan lazwa e fer bann desizyon baze lo en lavenir asire. Pol ti ekrir bann Kretyen swazir: “Si nou esper sa ki nou pa ankor war, nou esper avek pasyans.” (Rom. 8:25) Sa i aplik pour tou bann Kretyen ki annan lespwar pour viv pour touzour. Menm si nou pa ankor ganny nou rekonpans, nou lafwa i sitan for ki nou kontinyen esper avek pasyans pour nou “rekonpans dan lavenir.” Parey Moiz, nou pa konsider bann lannen ki nou’n pase dan servis Zeova konmsi nou’n gaspiy nou letan. O kontrer, nou konvenki ki “keksoz ki nou war i zis pour en pe letan, me sa ki nou pa war i pour touzour.”​—Lir 2 Korentyen 4:16-18.

18, 19. (a) Akoz nou bezwen lite pour gard nou lafwa? (b) Ki nou pou egzaminen dan lot lartik?

18 Lafwa i permet pour rekonnet “levidans konvenkan konsernan realite bann keksoz ki nou pa ankor vwar.” (Ebr. 11:1; not, NW) En dimoun ki vwar keksoz dapre pwennvi imen pa vwar valer pour servi Zeova, pour en tel dimoun bann larises spirityel i en “lafoli.” (1 Kor. 2:14) Par kont, nou annan sa lespwar pour ganny lavi eternel e vwar rezireksyon, bann keksoz ki lemonn pa vwar. Zis parey sa bann filozof dan letan Pol ti dir ki i ti pe “rabase,” bokou dimoun ozordi i panse ki sa ki nou pe prese i pa fer sans.​—Akt 17:18.

19 Vi ki nou antoure avek en lemonn kot bokou dimoun napa lafwa, nou bezwen lite pour gard nou lafwa. Sipliy Zeova “pour ki ou pa ava perdi lafwa.” (Lik 22:32) Gard antet, ki konsekans pese i kapab annan lo ou, sa gran privilez ou annan pour servi Zeova e ou lespwar lavi eternel. Par kont, lafwa Moiz ti permet li pour vwar pli lwen ki sa bann keksoz. Dan lot lartik, nou pou egzamin ki mannyer lafwa ti ed Moiz pour vwar ‘sa Enn ki envizib.’​—Ebr. 11:27.

[Not anba lo paz]

^ par. 10 Konsernan parol Bondye dan Egzod 3:14, en spesyalis Labib ti ekrir: “Nanryen pa kapab anpes li fer sa ki i anvi fer . . . Sa non [Zeova] ti pou [en proteksyon] pour nasyon Izrael, en landrwa kot zot ti kapab trouv lespwar ek konsolasyon.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 6]

Pa i pou eksitan pour koz avek bann serviter fidel parey Moiz! (Vwar paragraf 16)