1, 2. (a) Koju je odluku Mojsije donio u dobi od 40 godina? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Zašto je Mojsije odlučio živjeti zajedno sa zlostavljanim Božjim narodom?

MOJSIJE je znao kakve mu blagodati nudi život u Egiptu. Vidio je u kakvim raskošnim vilama žive bogati ljudi. Bio je član kraljevske obitelji. Usto je bio “poučen svoj mudrosti egipatskoj”, što je vjerojatno uključivalo astronomiju, matematiku, graditeljstvo te druge znanosti i umijeća (Djela 7:22). Lako je mogao steći veliko bogatstvo i moć te uživati u pogodnostima o kojima su obični Egipćani mogli samo sanjati!

² Unatoč tome Mojsije je u dobi od 40 godina donio odluku kojom je nesumnjivo ostavio u nevjerici egipatsku kraljevsku obitelj koja ga je usvojila. On nije izabrao čak niti “normalan” život kakvim su živjeli obični Egipćani, nego je odlučio živjeti zajedno s robovima. Zašto je donio takvu odluku? Mojsije je imao čvrstu vjeru. (Pročitaj Hebrejima 11:24-26.) On je očima vjere gledao dalje od materijalnog svijeta u kojem je živio. Budući da je bio duhovan čovjek, Mojsije je vjerovao u Nevidljivoga, Jehovu Boga, i u ispunjenje njegovih obećanja (Hebr. 11:27).

3. Na koja ćemo tri pitanja saznati odgovor razmatrajući ovaj članak?

³ I mi trebamo gledati dalje od onog što možemo vidjeti doslovnim očima. Moramo biti “od onih koji vjeruju” (Hebr. 10:38, 39). Da bismo ojačali svoju vjeru, razmotrimo neke pojedinosti o Mojsiju koje su zapisane u Hebrejima 11:24-26.  Dok budemo razmatrali te retke, razmišljaj o tome kako bi odgovorio na sljedeća pitanja: Kako je vjera potaknula Mojsija da se odupre tjelesnim željama? Kako mu je vjera pomogla da zadrži cijenjenje prema zadatku koji mu je povjerio Bog čak i kad su mu se ljudi rugali? Zašto je Mojsije “upravio pogled na nagradu koju će dobiti”?

4. Što je Mojsije shvatio u vezi s “grešnim zadovoljstvima”?

⁴ Mojsije je gledao očima vjere, pa je shvatio da su “grešna zadovoljstva” prolazna. Netko bi drugi na njegovom mjestu mogao razmišljati ovako: “Istina, Egipćani štuju mnoštvo idola i bave se spiritizmom, ali oni su svjetska sila, a Jehovin je narod prezreno roblje!” No Mojsije je znao da Bog može promijeniti situaciju. Iako je onima koji su se prepuštali užicima naizgled išlo dobro u životu, Mojsije je vjerovao da će zli na koncu biti uništeni. Stoga nije podlegao “prolaznim grešnim zadovoljstvima”.

5. Što će nam pomoći da se odupremo “grešnim zadovoljstvima”?

⁵ Kako se ti možeš oduprijeti iskušenju da se upustiš u “grešna zadovoljstva”? Uvijek imaj na umu da su ona prolazna. Budeš li gledao očima vjere, vidjet ćeš da “svijet prolazi i želja njegova” (1. Ivan. 2:15-17). Razmišljaj o tome kakva budućnost čeka one koji uporno griješe i ne kaju se za svoje grijehe. Božja Riječ kaže da se oni nalaze na “klizavom tlu” te da im uskoro “kraj dolazi” (Psal. 73:18, 19). Kada dođeš u iskušenje da počiniš grijeh, upitaj se: Kakvu budućnost želim sebi?

6. (a) Zašto je Mojsije “odbio zvati se sinom kćeri faraonove”? (b) Što misliš, zašto je Mojsije donio ispravnu odluku?

⁶ Vjera je utjecala i na Mojsijev odabir životnog puta. “Vjerom je Mojsije, kad je odrastao, odbio zvati se sinom kćeri faraonove” (Hebr. 11:24). Mojsije nije zaključio da bi mogao služiti Bogu tako da ostane na faraonovom dvoru te upotrijebi svoj utjecaj i bogatstvo kako bi pomogao svojoj braći Izraelcima. On je žarko ljubio Jehovu i stoga je odlučio služiti mu svim svojim srcem, dušom i snagom (5. Mojs. 6:5; 10:12, 13). Ta mudra odluka poštedjela ga je mnogih boli. Mnoga “blaga egipatska” što ih se odrekao ubrzo su nestala kad su Izraelci “oplijenili” Egipćane (2. Mojs. 12:35, 36). Faraon je bio ponižen te je izgubio život (Psal. 136:15). No Mojsije je ostao na životu, a Bog ga je upotrijebio da cijeli izraelski narod izvede iz Egipta. Zbog odluka koje je donio njegov je život imao pravi smisao.

7. (a) Kako nam riječi iz Mateja 6:19-21 pomažu da uvidimo kakvo bismo “blago” trebali skupljati? (b) Ispričaj iskustvo koje pokazuje da bismo trebali skupljati duhovno blago, a ne materijalno.

⁷ Ako si mlada osoba koja služi Jehovi, kako ti vjera može pomoći da odlučiš čemu ćeš posvetiti život? Dobro je da razmišljaš o svojoj budućnosti. No hoće li te vjera u Božja obećanja potaknuti da skupljaš sebi “blago” koje će propasti ili “blago” koje će vječno trajati? (Pročitaj Mateja 6:19-21.) S tim se pitanjem suočila i Sophie, koja se nekad bavila baletom. Bila je vrlo talentirana, pa su joj baletni ansambli diljem Sjedinjenih Američkih Država nudili stipendije i uloge na kojima bi joj mnogi pozavidjeli. “Publika me obožavala i to mi je jako godilo. Zapravo, smatrala sam se boljom i uspješnijom od drugih balerina”, priznaje Sophie. “No bila sam nesretna.” Jednog dana pogledala je film Mladi pitaju — čemu ću posvetiti svoj život? “U ovom svijetu postigla sam izniman uspjeh i stekla veliku slavu kao balerina. No uvidjela sam da sam zbog toga prestala služiti Jehovi svim svojim srcem”, kaže Sophie. “Usrdno sam mu se molila. Zatim sam odlučila prestati baviti se baletom.” Što danas misli o toj odluci? “Nimalo mi ne nedostaje prijašnji način života. Danas sam u potpunosti sretna. I moj muž i ja služimo kao pioniri. Nismo slavni i u materijalnom pogledu  imamo vrlo malo. No imamo Jehovu, imamo puno biblijskih tečajeva i imamo dobre duhovne ciljeve. Doista ni za čim ne žalim.”

8. Koji biblijski savjet može pomoći mladima kad odlučuju o tome čemu će posvetiti život?

⁸ Jehova zna što je najbolje za tebe. Mojsije je rekao: “Što Jehova, Bog tvoj, traži od tebe, osim da se bojiš Jehove, Boga svojega, da ideš svim putevima njegovim, da ga ljubiš i da služiš Jehovi, Bogu svojemu, svim srcem svojim i svom dušom svojom, da držiš zapovijedi Jehovine i odredbe njegove koje ti danas dajem da ti dobro bude?” (5. Mojs. 10:12, 13). Dok si mlad, izaberi životni put koji će ti omogućiti da pokažeš Jehovi da ga ljubiš i da mu želiš služiti “svim srcem svojim i svom dušom svojom”. Budi uvjeren da će to biti na tvoje dobro.

9. Objasni zašto Mojsiju možda nije bilo lako izvršiti zadatak koji mu je Bog povjerio.

⁹ Mojsije je “sramotu koju je trpio kao pomazanik smatrao bogatstvom većim od blaga egipatskih” (Hebr. 11:26). On je bio Božji “pomazanik” u tom smislu što ga je Jehova izabrao i povjerio mu zadatak da izvede Izraelce iz Egipta. Mojsije je znao da mu neće biti lako izvršiti taj zadatak te da će čak morati podnijeti “sramotu”, odnosno suočiti se s protivljenjem i ruganjem. Jednom prilikom neki mu je Izraelac podrugljivo rekao: “Tko je tebe postavio za kneza i suca nad nama?” (2. Mojs. 2:13, 14). Kasnije se Mojsije požalio Jehovi: “Ni sinovi Izraelovi me ne slušaju, pa kako će me onda poslušati faraon?” (2. Mojs. 6:12). Da bi se mogao nositi s ruganjem i protivljenjem, Mojsije je u molitvi iznio Jehovi sve svoje brige i strahove. Kako je Jehova pomogao Mojsiju da izvrši svoj teški zadatak?

10. Kako je Jehova pomogao Mojsiju da izvrši svoj zadatak?

¹⁰ Kao prvo, Jehova je obećao Mojsiju: “Ja ću biti s tobom” (2. Mojs. 3:12). Kao drugo, Jehova mu je ojačao samopouzdanje time što mu je objasnio jedno od značenja svog imena: “Postat ću što god poželim postati” * (2. Mojs. 3:14). Kao treće, podario je Mojsiju moć da čini čuda, čime je on mogao dokazati drugima da ga je doista poslao Bog (2. Mojs. 4:2-5). Kao četvrto, dao je Mojsiju suradnika, njegovog brata Arona, koji je trebao govoriti umjesto njega i tako mu pomagati da izvrši svoj zadatak (2. Mojs. 4:14-16). Potkraj svog života Mojsije je bio toliko siguran u to da Bog pomaže svojim slugama izvršiti svaki zadatak koji im povjeri da je s čvrstim uvjerenjem rekao svom nasljedniku Jošui: “Jehova ide pred tobom. On će biti s tobom. Neće te napustiti niti će te ostaviti. Ne boj se i ne plaši se!” (5. Mojs. 31:8).

11. Kako je Mojsije gledao na svoj zadatak?

¹¹ Znajući da ima Jehovinu podršku, Mojsije je iznimno cijenio svoj zahtjevni zadatak. Smatrao ga je “bogatstvom većim od blaga egipatskih”. Na koncu, je li bila veća čast služiti faraonu ili služiti Svemogućem Bogu? Je li više vrijedilo biti knez u Egiptu ili pomazanik Jehove Boga? Jehova je nagradio Mojsija jer je on cijenio zadatak koji je dobio. Omogućio mu je da bude u bliskom odnosu s njim te mu je podario moć da čini velika i zastrašujuća djela tijekom izraelskog putovanja u Obećanu zemlju (5. Mojs. 34:10-12).

12. Koju nam je dragocjenu službu povjerio Jehova?

¹² Jehova je i nama povjerio poseban zadatak. Preko svog Sina on nas je “postavio u službu” isto kao i apostola Pavla i druge kršćane u 1. stoljeću. (Pročitaj 1. Timoteju 1:12-14.) Svi mi imamo čast objavljivati ljudima dobru vijest (Mat. 24:14; 28:19, 20). Neki služe kao punovremeni propovjednici.  Zrela krštena braća služe drugim članovima skupštine kao sluge pomoćnici i starješine. No možda članovi tvoje obitelji koji nisu u istini i neki drugi pojedinci dovode u pitanje vrijednost teokratskih zadataka i zaduženja ili ti se čak rugaju zbog tvoje samopožrtvovnosti (Mat. 10:34-37). Ako bi te uspjeli obeshrabriti, mogao bi se početi pitati je li tvoja požrtvovnost vrijedna truda i jesi li uopće u stanju izvršiti svoju službu. Kako ti u takvoj situaciji vjera može pomoći da ustrajno služiš Bogu?

13. Kako nam Jehova pomaže da izvršimo svoje teokratske zadatke i zaduženja?

¹³ Moli Jehovu za pomoć i budi uvjeren da ti on može i želi pomoći. Podijeli s njim sve svoje brige i strahove. Imaj na umu da ti je sam Jehova povjerio zadatak da mu služiš, pa će ti on i pomoći da ga izvršiš. Kako će ti pomoći? Isto onako kako je pomogao i Mojsiju. Kao prvo, Jehova ti obećava: “Ja ću te ojačati i pomoći ću ti. Poduprijet ću te desnicom svojom pravednom” (Iza. 41:10). Kao drugo, on te podsjeća da će sigurno ispuniti svoja obećanja, jer kaže: “Izrekao sam naum svoj, i ispunit ću ga. Što sam naumio, to ću i učiniti” (Iza. 46:11). Kao treće, Jehova ti daje iznimnu snagu da možeš izvršiti svoju službu (2. Kor. 4:7). Kao četvrto, kako bi ti pomogao da ustrajno izvršavaš svoj zadatak, naš brižni Otac dao ti je veliko međunarodno bratstvo — vjerne Božje sluge koji se međusobno tješe te se duhovno jačaju i izgrađuju (1. Sol. 5:11). Kad vidiš kako ti Jehova pomaže da izvršiš svoje zadatke i zaduženja, to će ti ojačati vjeru te ćeš svoju službu smatrati bogatstvom većim od bilo kakvog “blaga” na Zemlji.

14. Zašto je Mojsije bio siguran da će ga Bog nagraditi?

¹⁴ Mojsije je “upravio pogled na nagradu koju će dobiti” (Hebr. 11:26). On nije puno znao o Božjim obećanjima koja su se trebala ispuniti u budućnosti. No ono što je znao uvelike je utjecalo na njegove stavove i životne odluke. Kao i njegov praotac Abraham, bio je uvjeren u to da Jehova može uskrsnuti mrtve (Luka 20:37, 38; Hebr. 11:17-19). Mojsije je vjerovao da će se ispuniti Božja divna obećanja te stoga nije smatrao da je protratio 40 godina života što ih je proveo kao bjegunac i 40 godina koje je proveo u pustinji. Iako nije znao sve pojedinosti o tome kako će Bog ispuniti svoja obećanja, on je očima vjere vidio nagradu koja se nije mogla vidjeti doslovnim očima.

15, 16. (a) Zašto trebamo imati jasnu sliku o novom svijetu? (b) Koje blagoslove što će ih donijeti Božje Kraljevstvo željno očekuješ?

 ¹⁵ Jesi li ti “upravio pogled” na nagradu koju ćeš dobiti? Poput Mojsija, ni mi zasad ne znamo sve pojedinosti o ispunjenju Božjih obećanja. Naprimjer, ne znamo “kada je vrijeme” da počne velika nevolja (Mar. 13:32, 33). Ipak, znamo puno više o raju koji će biti obnovljen na Zemlji nego što je o tome znao Mojsije. Iako nam nisu poznate sve pojedinosti, imamo dovoljno Božjih obećanja o tome kako će izgledati život u njegovom Kraljevstvu da možemo “upraviti pogled” na njihovo ispunjenje. Ako u mislima imamo jasnu sliku o novom svijetu, to će nas potaknuti da najprije tražimo Kraljevstvo. Na koji način? Razmisli o sljedećem: Bi li kupio neku kuću ako o njoj ne bi znao gotovo ništa? Naravno da ne bi! Slično tome sigurno ne bismo posvetili život ostvarenju nekog cilja o kojem nemamo jasnu predodžbu. Dakle, očima vjere moramo jasno “vidjeti” kako će izgledati život u Božjem Kraljevstvu.

¹⁶ Da bi imao jasniju sliku o blagoslovima koje će donijeti Božje Kraljevstvo, razmišljaj o tome kako će tebi biti živjeti u raju. Upotrijebi maštu. Naprimjer, kad proučavaš izvještaje o životu Božjih slugu iz pretkršćanskog doba, razmišljaj o tome što bi ih mogao upitati kad uskrsnu. Zamisli što bi oni tebe mogli pitati o tome kako ti je bilo živjeti u posljednjim danima. Pokušaj si predočiti koliko ćeš biti uzbuđen kad upoznaš svoje pretke iz prijašnjih stoljeća i kad ih budeš poučavao o svemu što je Bog učinio za njih. Nastoj si dočarati koliko ćeš biti sretan dok budeš u miru promatrao mnoge divlje životinje i učio o njima. Razmišljaj i o tome koliko ćeš se zbližiti s Jehovom dok budeš napredovao prema savršenstvu.

17. Zašto je dobro da imamo jasnu sliku o svojoj nagradi?

¹⁷ Budemo li imali jasnu sliku o našoj nagradi koja se ne može vidjeti doslovnim očima, to će nam pomoći da ustrajno služimo Jehovi, da budemo radosni i da pri donošenju odluka imamo na umu vječne blagoslove kojima se sa sigurnošću možemo nadati. Pavao je napisao pomazanim kršćanima: “Ako se nadamo onome što ne vidimo, ustrajno to očekujemo” (Rim. 8:25). Te se riječi u načelu odnose na sve kršćane koji se nadaju vječnom životu. Iako još nismo dobili svoju nagradu, naša je vjera toliko jaka da nam nije teško strpljivo čekati. Poput Mojsija, ni mi ne smatramo da smo protratili godine koje smo proveli u Jehovinoj službi. Naprotiv, uvjereni smo u to da je Biblija u pravu kad kaže: “Ono što se vidi je privremeno, a ono što se ne vidi je vječno.” (Pročitaj 2. Korinćanima 4:16-18.)

18, 19. (a) Zašto se moramo boriti da naša vjera ostane jaka? (b) O čemu govori sljedeći članak?

¹⁸ Vjera nam omogućava da vidimo “ono što je stvarno, premda se ne vidi” doslovnim očima (Hebr. 11:1). Tjelesan čovjek ne može razumjeti kolika je čast služiti Jehovi. Takav čovjek ne uviđa vrijednost duhovnog blaga — ono je “za njega ludost” (1. Kor. 2:14). Mi se nadamo da ćemo dobiti vječni život i da ćemo vidjeti kako mrtvi uskrsavaju, a ljudi iz svijeta nemaju takvu nadu, pa ne mogu “vidjeti” te buduće blagoslove. Poput filozofa iz 1. stoljeća koji su apostola Pavla nazvali neukim brbljavcem, većina ljudi koji danas žive smatraju da je biblijska nada o kojoj mi propovijedamo čista besmislica (Djela 17:18).

¹⁹ Budući da smo okruženi ljudima iz svijeta koji nemaju vjere, moramo se boriti da naša vjera ostane jaka. Zato se usrdno moli Jehovi “da vjera tvoja ne oslabi” (Luka 22:32). Uvijek imaj na umu koje loše posljedice donosi grijeh, koliko je služba Jehovi dragocjena i koliko je stvarna tvoja nada u vječni život. No Mojsiju je vjera pomogla na još jedan način. U idućem članku govorit ćemo o tome kako mu je vjera omogućila “da vidi Nevidljivoga” (Hebr. 11:27).