Ir al contenido

Ir al índice

Chjénngilee kjoamakjainle Moisés

Chjénngilee kjoamakjainle Moisés

“Kui nga koankjainle Moisés, kʼia nga jejchínga, koankaile nga kʼoatsakʼinle tile tsotile Faraón.” (HEB. 11:24)

1, 2. 1) Jméni xi kiskoejin je Moisés kʼianga jeñachan nóle. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.) 2) Ánni nga tosa kui kiskoejinsíni Moisés nga totaon tsaʼya tojo kinikao je naxinandále Niná.

 JE Moisés tsabení jokji kjoanda sʼe̱le ya Egipto. Tsabe nga nʼio yʼai kjoan kʼoa nga naskánakjoan je ndʼiale chjota xi tjínle tao̱n. Kʼoa saʼnda yaa koanjchínga ya ndʼiale rey. Kui tsakʼinyale Moisés “ngayije kjoachjine xi tsʼe chjota egipcios”. Tsakui nichxin tsakʼinyale xi tʼatsʼe niño, josʼin sʼenda kuenta, josʼin sʼenda niʼya, tʼatsʼe cho̱ kʼoa xi kjaʼaísanile (Hech. 7:22). Nʼio tse kjoanyiná kisʼejnabasenle, kao nganʼio kao kjoanda. Kʼoa jngo xi toxkia chjota egipcio likuijin kuichotjenngi jmeni xi sʼe̱le je Moisés tsakai.

2 Ninga kʼoalani, kʼianga jeñachan nóle Moisés tjín xi kisʼin, kʼoa tokʼoajin koanle je xi ya tjío ya ndʼiale rey, je xi kisijchá. Saʼnda tsínkui kiskoejin josʼin tjío ngatsʼi chjota egipcio, tosa ya kisijngokao yaole je xi choʼnda sʼin tjío. Ánni kʼoakisʼinsíni Moisés. Kuinga kisʼele kjoamakjain (tʼexkiai Hebreos 11:24-26). Jé kjoamakjainle tsakasenkao nga tsínkui kini je tsojmi xi tjín sonʼnde nga kʼia. Kʼianga kʼoasʼin nʼio kisisin xi tʼatsʼe Niná, koankjainle tʼatsʼe Jeobá, je Niná “xi tsín matsen”, kʼianga sitjoson jmeni xi tongini kitso (Heb. 11:27).

3. Jñánile xi jan kjoachjonangi chótʼayajiaan kjoaʼmiya jebi.

3 Ñá kʼoati kui chótsenlee jmeni xi sʼa nroa, alikui koa̱n nga tokui chótsenlee jmeni xi to xkoaan be. Ñaki koakoñá nga tjínná kjoamakjain (Heb. 10:38, 39). Kʼianga koa̱ntajasa kjoamakjainná, kuila chótʼayajiaan jmeni xi tso ya Hebreos 11:24 saʼnda 26 xi tʼatsʼe Moisés. Kʼianga chótʼayajiaan, si̱kjaʼaitsjeen nga jan kjoachjonangi jebi: Jósʼin tsakasenkao je kjoamakjainle Moisés kʼianga tsakʼasjengi xi símekon je chjota. Kʼoa nga kichʼasjengi je Moisés, jósʼin tsakasenkao kjoamakjainle nga nʼio chjí tsabekon nga kisixále Jeobá. Ánni nga ñaki kui “kiskoya[sínile] je chjíle Niná”, xi tsonile, je kjoanda xi kʼoaile.

TSAKʼASJENGI JMENI XI KOANCHON YA EGIPTO

4. Jméni xi tsabe je Moisés tʼatsʼe kjoatsjoa xi tje̱nkao je jée.

4 Kʼianga kisʼele kjoamakjain je Moisés, tsabe nga “tofaʼato” je “kjoatsjoale jée”. Tsa je xi kjaʼaí, tochale kjaʼaísʼin kisikjaʼaitsjen. Ánni. Kuinga tsabe nga nʼio tse nganʼio kisʼele naxinandá Egipto, ninga nʼio nkjín xkóson kisʼetsʼoale kʼoa ninga nʼio kisʼe kjoabʼenda. Kʼoa je chjota xi Jeobá tsabexkón to choʼnda sʼin tsakatio. Tonga je Moisés tsabe nga je Jeobá sikʼantjaiya kjoa jebi. Je chjota xi to kjoatsjoa kitjenngi ndatjío koanle, tonga je Moisés bení nga si̱kjeson je chjotatsʼen. Kuinga tsínkui kisimekonsíni je “kjoatsjoale jée xi tofaʼato”.

5. Jmé xi koasenkaoná nga tsínkui kʼoétsaojinñá je kjoatsjoa xi tje̱nkao “jée xi tofaʼato”.

5 Jmé xi koasenkaoná nga tsínkui kʼoétsaojinñá je kjoatsjoa xi tje̱nkao “jée xi tofaʼato”. Kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan nga tongotjoni tsjoa bʼé tokoán. Je kjoamakjainná basenkaoná nga ʼyaa kʼianga “je sonʼndebi [to]faʼatoní, kao ngayije kjoachi̱nga̱le” (1 Juan 2:15-17). Cha̱niyaa jkoaa jmeni xi koa̱nle nichxin xi sʼa nroa je xi tsín kʼoakoa̱nnile jéele. Yaa tjíobinya “jñani nindojon chon” kʼoa si̱kjesonní (Sal. 73:18, 19). Kʼiatsa jngo jée tísʼejnabasenná, chjónangilee yaoná: “Jméni xi koyale nichxin xi nroaján”.

6. 1) Ánni nga koankaisínile je Moisés nga “tile tsotile Faraón” tsakʼinle. 2) Ánni nga ndatjínsíni jme xi kiskoejin je Moisés, jósi ngái ji.

6 Je kjoamakjain xi kisʼele Moisés kui tsakasenkao nga tsabe jmeni xi kiskoejin. Je Biblia itso: “Kui nga koankjainle Moisés, kʼia nga jejchínga, koankaile nga [...] tile tsotile Faraón” tsakʼinle (Heb. 11:24). Je Moisés alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ya sixá ya jñani tíbatéxoma je rey kʼoa sixákaonile Niná kʼoa kʼoasʼin sichjén je kjoanyiná kao nganʼio xi sʼe̱le nga koasenkao je chjota israelita. Nʼio tsjoake koan je Jeobá kʼoa ñaki kʼoatsakʼé kon nga kao ngayeje ni̱ma̱le, kjoabijnachonle kʼoa kao nganʼiole sixále (Deut. 6:5). Kʼianga kui kiskoejin alikui kjoañʼai tsakʼejnajin. Kʼoa me ngayeje je tsojmichjí xi kisʼe ya Egipto nga tsʼeni koan je chjota israelita (Éx. 12:35, 36). Je faraón kjoasoa kinikʼéjnajin kʼoa kinikʼien (Sal. 136:15). Tonga je Moisés tsʼangile yaole kʼoa jé kisichjén Niná nga tsakándiaale kʼoa nga tsakʼasjentjai je naxinandále. Alikui toxitsjoa jmeni xi kisʼin.

7. 1) Jótso Mateo 6:19-21, ánni nga kui kuenta sʼiansíñá je xi sʼa nroa. 2) Jngola choa̱ tʼejnai anni nga tsín mangósonsíni jmeni xi tjín sonʼnde kao xi tʼatsʼe Niná.

7 Kʼiatsa sʼa xti kʼoa jetestigole Jeobá mai, jósʼin koasenkaoli je kjoamakjain xi tjínli jmeni xi meli sʼiain. Machjénní nga kui tikjaʼaitsjain nichxin xi nroaján. Katamakjainli nga sitjoson Niná jmeni xi tso kʼoa kui tixántjai xi koa̱n sikʼéjnali ngantsjai nichxin, ali tsakuijin nixántjai xi tofaʼato (tʼexkiai Mateo 6:19-21). Je Sophie, jngo tsoti xi nʼio nda te ballet tsakʼaitʼale beca nga tosi tonda skótʼaya kʼoa nga jngo xá xi ngʼa tíjna xi tsʼe ballet kʼoaile ya Estados Unidos. Je Sophie itso: “Nʼio tsjoa mana nga tsakʼasjengʼana je chjota kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa nʼio nda sʼian tikʼoajinni je xtiyánchjín xi ngikʼa. Tonga alikuini ñaki tsjoa kisʼe tokoán”. Kʼianga jekiskotsenle je Sophie je video Los jóvenes preguntan... ¿Qué haré con mi vida? i kitso: “Je chjota nʼio tsjoake koanna kʼoa nʼio tsakʼasjengʼana tonga tsaʼbeña nga tsín tikʼoakji kitsjoanile Jeobá jokji bakinle. Xijekoan, ñaki kʼoakixinle Jeobá jotjín ni̱ma̱na kʼoa kisikʼéjnaña je ballet”. Nga kʼoakisʼin je Sophie, jótjín kon ndʼaibi. Itso: “Ali tikui faʼaitsjennina jmeni xi kisʼian ngasʼa. Nʼio tsjoa tjínna ndʼaibi. Je xʼinna kao an precursor sʼin tinixáijin. Alikui chjota tjíobʼasjengʼanajin kʼoa tsín nkjín tsojmi tjínnajin, tonga miyonajin ma je Jeobá, tjíonajin chjota xi ʼmiyalaijin Biblia kʼoa kʼoati nkjín koya tinikjaʼaitsjainjin josasʼin si̱xálaijin. Nitsejinla kʼoamanina jme xi kisʼian”.

8. Jmé kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia xi koasenkao je xi sʼa xti josʼin koaikao je yaole.

8 Je Jeobá ngisa be jmeni xi nda sikʼéjnali. Je Moisés i kitso: “Kʼoa ji Israel, jméni xi tísíjéli Jeobá Nináli, tokuiní nga tijkónchai je Jeobá Nináli, nga ya kuitómjeyai je ndiaale, nga tsjoacha katamai, kʼoa nga kao ngayeje ni̱ma̱li kao ngayeje kjoabijnachonli tixánilai je Jeobá Nináli; nga kʼoétjoai je kjoatéxomale Jeobá je xi kʼoasʼin titsjoale ndʼaibi, nga̱ kjoanda tsini” (Deut. 10:12, 13). Kʼianga sʼa xti, kui ndiaa chjoéjin je xi koasenkaoli nga “kao ngayeje ni̱ma̱li kao ngayeje kjoabijnachonli” si̱xánilai Niná. Kʼiatsa kui chjoéjin “kjoanda tsini”.

NʼIO TSABECHJÍ NGA JEOBÁ KISIXÁLE

9. Ánni nga ñʼai koansínile je Moisés je xá xi kisʼenele.

9 Je Moisés ngisa chjí tsabekon nga “kinokjoaʼaonnile tʼatsʼe Cristo” tikʼoajinni “kjoanyiná xi tsʼe ya Egipto” (Heb. 11:26). Je Moisés kʼoati “Cristo” kinikao, xi tsonile, toxá kiskoejinni je Jeobá nga je tsakʼaonsje naxinandále ya Egipto. Je Moisés bení nga ñʼai tíjna je xá xi kisʼenele kʼoa nga kʼoasjengi je chjota. Jngo chjota israelita xi tokʼoa jeʼi̱ kitsole: “ʼYáni xi chjotatítjon kasíkasénjnali kʼoa xi jues kasíkaoli xi tʼatsainjin” (Éx. 2:13, 14). Nga jekoanskanni, je Moisés kʼoakitsole Jeobá nga tsín kjuinrʼoéle je Faraón (Éx. 6:12). Tongini tsakʼejnanda nga kʼoasʼin kichʼasjengi. Tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa kʼoakitsole jme kjoanikjaojin xi kisʼele. Jósʼin tsakasenkao je Jeobá.

10. Jósʼin kisichjine Jeobá je Moisés kʼianga kitjosonle je xá xi kitsjoale.

10 Xi títjon, je Jeobá i kitsole je Moisés: “Yaa tje̱n tijnakaole” (Éx. 3:12). Xi majaoni, kisinʼio kon kʼoa kʼoakitsole josʼin tsoyanile jaʼaínle, kitsole: “An koa̱n jmeni xi mena koa̱n” (Éx. 3:14). * Xi majanni, kitsjoale nganʼio nga tsakatío kjoaxkón xi jchanile nga je kisikasén (Ex. 4:2-5). Xi mañoni, kʼoakitsole nga je Aarón koasenkao kʼoa nga chjineʼénle koa̱n nga kuitjosonle je xá xi kisʼenele (Éx. 4:14-16). Kʼoa nga toje kuiyá, ñaki kʼoakisʼe kon kʼianga je Niná síchjine je choʼndale nga bitjosonle je xá xi tsjoále, kuinga i̱ kitsosínile je Josué: “Jé Jeobá tje̱ntítjonli, kʼoa tosi tonda je kʼoéjnakaoli. Alikui sikʼéjnali kʼoa alikui tsjiónkonli. Ali tsa nokjonjin kʼoa ali tsa bʼatséjin” (Deut. 31:8).

11. Ánni nga nʼio tsabechjísíni Moisés je xá xi tsakʼaile.

11 Kʼianga kʼoasʼin tsakasenkao je Jeobá, je Moisés nʼio tsabechjí je xá xi tsakʼaile ninga ñʼai tíjna kʼoa ngisa chjí tsabekon tikʼoajinni “kjoanyiná xi tsʼe ya Egipto”. Kʼianga je sixále je Niná xi ngisasa tse nganʼio tjínle ngisa chjíle tikʼoajinni nga je faraón sixále. Kʼoa nga je kiskoejin Niná ngisa chjíle tikʼoajinni nga chjotatítjonle Egipto koa̱n. Je Moisés tse kjoanichikontʼain tsakʼaile nga kʼoakisʼin. Nʼio miyole koan je Jeobá kʼoa je kitsjoale nganʼio nga tsakándiaale chjota israelita saʼnda nga kicho ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Deut. 34:10-12).

12. Jmé kjoanda xi títsjoáná je Jeobá xi tjínnele nga chjí jchatokoán.

12 Kʼoati jngo xá tíbʼainá tsanda ñá ndʼaibi nga tiʼmiyasoán. Je Jeobá jé ʼNdíle tísíchjén kʼianga títsjoáná xá jebi, tojo kisikao je pastro Pablo kao choʼndale xi ngikʼa (tʼexkiai 1 Timoteo 1:12-14). Ngatsʼiñá nga tjínná kjoanda jebi nga kuinókjoañá tʼatsʼe énnda chjotse (Mat. 24:14; 28:19, 20). Tjínkʼa xi nʼio tse síxále Niná kʼoa kʼoati tjín xi siervo ministerial kʼoa xi chjotajchínga sʼin síxá ya jinjtín nga binyakao je ndsʼee. Tonga je xíngiaa xi tsín kotʼaya kʼoa kao chjota xi kjaʼaí tsakui nichxin kʼoakuitso nga tsín jme chjíle je xá xi tsjoáná je Jeobá kʼoa saʼnda skoe̱sinná jokji tibʼenelee yaoná (Mat. 10:34-37). Kʼiatsa sikinroajen tokoán tochale i̱ kuixoán: “A nʼio kjoan machjén nga kʼoasʼin kʼoenele yaona. A kʼoakoa̱nna tsokʼoa xá xi kjinena”. Jósʼin koasenkaoná je kjoamakjain xi tjínná nga tosi tonda ska̱ná.

13. Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga bitjosonná je xá xi tsjoáná.

13 Kʼoétsʼoalee Jeobá nga katabasenkaoná. Kʼoakʼuínlee jmeni xi nikjaojiaan. Nga je títsjoáná je xá xi kjinená jé koasenkaoná nga kuitjosonná, tojosʼin tsakasenkao je Moisés. Xi títjon, je Jeobá itsoná: “An tsjoanganʼiole, an koasenkaole. Kʼoa ñaki kao kjoatéxomakixina tsoanile” (Is. 41:10). Xi majaoni, ñaki kʼoabʼe tokoán nga kuitjoson jmeni xi tso. Je Jeobá itso: “Kʼoakixian kʼoa kʼoasʼian. An xi kʼoasʼin mena, kʼoa sitjosonña” (Is. 46:11). Xi majanni, jé tsjoáná “je nganʼio xi nʼio tse” (2 Cor. 4:7). Xi mañoni, jé Nʼainá tsjoánganʼioná kʼianga bitjosonná je xá xi kjinená kʼoa jé síchjén je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde, xi sínʼio tokoán (1 Tes. 5:11). Kʼianga tísíchjinená je Jeobá nga katabitjosonná je xá xi títsjoáná, tosi tonda kjimataja kjoamakjainná kʼoa ʼyañá nga ngisa chjíle je xá jebi tikʼoajinni jmeni xi tjín i̱ Sonʼnde.

KUI KISKOYALE JE CHJÍ XI TSJOÁLE NINÁ

14. Ánni nga ñaki tsakʼéjngosíni kon je Moisés nga kʼoaile je chjíle.

14 Je Moisés kiskoyale je chjí xi tsjoále Niná (Heb. 11:26). Ninga likui tse kisʼejinle jmeni xi koa̱n nichxin xi nroa, kitsjoaʼndele yaole nga kui kiskoejin xi ndatjín. Tojo kisʼin je Abrahán, xi chjotajchíngale koanni, alikui jao kisʼele kʼianga koa̱nle Jeobá sikjaʼáyale je kʼien (Luc. 20:37, 38; Heb. 11:17-19). Kʼianga kui kjoanichikontʼain xi sʼa nroa kiskoyale, je Moisés alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsa tokjoatjaoni nga ñachan nó tsakʼamjechjinga kʼoa tokjoatjaoni xi ngi ñachan nó tsakʼamje ya ʼndekixí. Ninga tsínkjoan nanda tsabe josʼin kuitjoson jmeni xi tjínndajinle je Niná, tonga kisʼele kjoamakjain nga kʼoaile je chjíle.

15, 16. 1) Ánni nga tjínnesínile si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoanda xi kʼoainá. 2) Jmé kjoanichikontʼain xi meli nga sʼe̱li kʼianga koatexoma je Chjotaxále Niná.

15 Kʼoa ñá ndʼaibi, a ñaki kʼoati tichoyalee “je chjíle Niná”. Tojoni tsa Moisés, kʼoati tsín ʼyaa kʼiákjoánni sitjoson je Niná jmeni xi tjínndajinle. Tobʼelañá, alikui ʼyaa kʼiani nga koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse (Mar. 13:32, 33). Tonga nʼio tse xi ʼyaa tʼatsʼe sonʼndenaxó xi nroakao Niná tikʼoajinni je Moisés. Ninga tsínkjoan ñaki ʼyaa jokoa̱nchon sonʼndenaxó, jmeni xi tso Niná jokoa̱nchon nga koatexoma je Chjotaxále kui xi basenkaoná nga kui chotsennilee je kjoanda xi kʼoainá. Kʼianga chaniyaa jkoaa jokoa̱nchon ya sonʼnde chjotse kui xosíkaoná nga kui nikʼéjnatítjonñá je Chjotaxále Niná. Tobʼelañá, tsa jngola niʼya tísaténa alikuijin kuindá tsa tsín nanda ʼyaa jokji. Kʼoatisʼinni xi tʼatsʼe Niná. Tsa tsínlani ʼyaa jme kjoanda xi tsjoáná alikuijin tokjoatjao nichxinná si̱kʼayaa. Je kjoamakjainná koasenkaoná nga cha̱niyaa jkoaa jokoa̱nchon je sonʼnde chjotse nga koatexoma Chjotaxále Niná.

Nʼiojin tsjoa sʼe̱ tokoán nga chja̱kaonajmiá je choʼndale Niná xi kixi kitʼale, jolani tsa Moisés (Chótsenlai párrafo 16)

16 Nga ngisa nda koaiya jkoaa jokoa̱nchon ya sonʼndenaxó machjénní nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi sʼiaan nga jeya tiyoaa. Tobʼelañá, kʼianga chotʼayajiaan Biblia tʼatsʼe chjota xi tsakatio nichxin kjoatse, si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi chjónangilee kʼianga jekjoaʼáyanile kʼoa jméni xi skónanginá je tʼatsʼe josʼin tsakiyoaa nichxin xi totífikjetʼa. Nʼiosa tse xi koa̱n cha̱niyaa jkoaa. Tobʼelañá, jókji tsjoa koa̱nná nga jchaa je chjotajchínganá xi jekjoan nkjín siento nó tsakatio kʼoa nga kʼoakʼuínlee jmeni xi kisʼin Niná kʼianga koan jaʼáyanile. Koaan si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱n chótʼayasoán xi tʼatsʼe cho̱ kʼoa jokji kʼoétsaojiaan kao je, nga tsín tijosikaoniná. Kʼoati koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji sa koa̱nchriantʼa sa koa̱nchriantʼalee je Jeobá nga sa tsje sa tsje koaan.

17. Jósʼin basenkaoná nga nikjaʼaitsjeen je kjoanda xi kʼoainá.

17 Kʼianga si̱kjaʼaitsjeen je kjoanda xi kʼoainá kui xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen tokoán kʼoa nga tsjoa sʼená. Kʼoa nga tjín xi chjoéjiaan, kui kuenta sʼiaan je kjoanda xi kʼoainá nichxin xi nroaján. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi: “Tonga tsa tichoyalee je xi tsín tsa kui ʼyaa, kao kjoatsejta chóyanilee” (Rom. 8:25). Kʼoa én jebi kʼoati bakinle ngatsʼi je chjotale Cristo. Ninga kje bʼaijinná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa, je kjoamakjainná nʼio taja tíjna kʼoa kao kjoatsejta tichoyalee je chjí xi tsjoáná je Niná. Tojo kisʼin je Moisés, alikui tsa to nichxinná tinichaa jojekji nó tinixálee je Jeobá. Kʼoa ñaki tjíojngo tokoán “nga je kjoa xi matsen tofaʼatoní, tonga je xi tsín matsen tjío ngantsjai” (tʼexkiai 2 Corintios 4:16-18).

18, 19. 1) Ánni nga machjénsíni nga chʼa̱sjee nganʼio nga tsín si̱chaa kjoamakjainná. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Je kjoamakjainná basenkaoná nga ʼyaa je “kjoa xi tsín matsen” (Heb. 11:1). Je chjota xi tsínle kjoamakjain alikui be jokji chjíle nga kʼoasʼin Jeobá nixálee. “Tokjoaská” sʼin bekon je kjoanda xi tsʼe Niná (1 Cor. 2:14). Ñá kui tichoyalee jmeni xi saʼnda tsín fiya jko̱ chjotasonʼnde. Tichoyalee nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼoa nga jchaa nga kjoaʼáyale xíngiaa. Tojo kitso je chjotachjine xi tsakatio ngasʼa nga to chjotachini sʼin tsabekon je Pablo, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati me ngatsʼi je chjota nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga to kjoachini jme xi ʼmiyaa kʼoa jme xi makjainná (Hech. 17:18).

19 Kʼianga tsínle kjoamakjain je chjota xi tiyojinlee machjénní nga chʼa̱sjee nganʼio nga tsín si̱chaa kjoamakjainná. Kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná nga tsín katacha je kjoamakjainná (Luc. 22:32). Tojo kisʼin je Moisés, kuenta sʼiaan jme kjoa xi tje̱nkao je jée, jokji chjíle nga Jeobá nixálee kʼoa kao kjoachoya xi tjínná nga koa̱n sʼe̱ná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Jmésani xi bakóyaná je choa̱le Moisés. Je kjoaʼmiya xi ijngo yaa koakoyaná josʼin tsakasenkao je kjoamakjainle nga jngoyale tsabe je Niná “xi tsín matsen” (Heb. 11:27).

^ párr. 10 Tʼatsʼe én xi faʼaitʼa ya Éxodo 3:14, jngo chjota xi kotʼayason Biblia itso: “Alijme xi bʼéchjoale [Niná] nga kʼoasʼín josʼin nga mele”. Chjota jebi kʼoatso nga je jaʼaín xi Jeobá tso kui tsoyanile nga je tsjoánganʼiole je chjota israelita, je tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle, tsjoále kjoachoya kʼoa sínʼio kon.