Skip to content

Al lor tablo konteni

Imit Lafwa Moïse

Imit Lafwa Moïse

“Par lafwa, Moïse, kan ti vinn gran, ti refize ki apel li garson tifi Pharaon.”​—HÉB. 11:24.

1, 2. (a) Kan Moïse ti ena 40 an, ki desizion li ti pran? (Get zimaz dan koumansman lartik.) (b) Kifer Moïse ti swazir pou gagn maltrete avek pep Bondie?

 MOÏSE ti kone seki l’Égypte ti kapav ofer li. Li ti trouv bann gran vila ki bann ris ti ena. Li ti form parti dan fami rwayal. Li ti “gagn enn ledikasion konple lor sazes bann Ezipsien,” kitfwa parmi ti ena art, astronomi, matematik, ek lezot domenn lasians. (Actes 7:22) Li ti fasil pou li pou vinn ris, gagn pouvwar, ek gagn bann privilez ki enn sinp Ezipsien ti kapav zis reve!

2 Pourtan, kan Moïse ti ena 40 an, li ti pran enn desizion. Ek lafami rwayal l’Égypte ki ti adopte li, pa ti arive konpran kifer li ti pran sa desizion-la. Li pa ti mem swazir pou amenn enn lavi “normal” kouma enn sinp Ezipsien, me plito, li ti swazir pou viv parmi bann esklav! Kifer? Parski Moïse ti ena lafwa. (Lir Hébreux 11:24-26.) Gras-a so lafwa, Moïse pa ti trouv zis lemond ki ti otour li, me li ti trouv bien pli lwin. Antan ki enn zom spiritiel, Moïse ti ena lafwa dan “Bondie ki invizib,” setadir Jéhovah, ek dan realizasion bann promes Bondie.​—Héb. 11:27.

3. Ki trwa kestion nou pou reponn dan sa lartik-la?

3 Nou osi, nou bizin trouv plis ki seki nou lizie trouve. Nou bizin trouv nou “parmi bann ki ena lafwa.” (Héb. 10:38, 39) Pou ed nou fortifie nou lafwa, anou examinn seki finn ekrir lor Moïse dan Hébreux 11:24-26. Ek amezir nou fer sa, rod repons sa bann kestion-la: Kouma eski lafwa Moïse ti pous li pou rezet bann dezir laser? Kan li ti gagn bann kritik, kouma so lafwa ti ed li pou apresie so bann privilez? Ek kifer Moïse ti gard “so lizie fixe lor rekonpans ki ti ena devan li”?

LI TI REZET BANN DEZIR LASER

4. Ki Moïse ti rekonet konsernan “plezir . . . ki gagne dan pese”?

4 Avek lizie lafwa, Moïse ti rekonet ki “plezir . . . ki gagne dan pese” ti tanporer. Kitfwa sertin ti pou dir ki mem si l’Égypte ti ranpli ar lidolatri ek bann pratik ki ena enn lien avek bann demon, li ti’nn progrese ek li ti’nn vinn enn pwisans mondial, alor ki pep Jéhovah li, li ti pe soufer antan ki esklav! Me, Moïse ti kone ki Bondie ti kapav sanz sa sitiasion-la. Mem si bann ki ti pe rod satisfer zot prop dezir ti paret pe gagn sikse, Moïse ti ena lafwa ki bann move ti pou detrir. Akoz sa, li pa ti les li tante par “plezir tanporer ki gagne dan pese.”

5. Ki pou ed nou pou reziste “plezir tanporer ki gagne dan pese”?

5 Kouma ou kapav reziste “plezir tanporer ki gagne dan pese”? Pa bliye ki bann plezir ki nou gagne dan pese pa dir lontan. Avek lizie lafwa, ou pou trouve ki “lemond pe al fini ek so dezir osi.” (1 Jean 2:15-17) Medit lor lavenir bann ki fer pese ek ki pa repanti. Zot lor enn “terin ki glise . . . parski zot pou konn enn gran destriksion!” (Ps. 73:18, 19) Kan ou tante pou fer pese, demann oumem: ‘Ki lavenir mo ti pou kontan ena?’

6. (a) Kifer Moïse ti refize “ki apel li garson tifi Pharaon”? (b) Kifer ou panse Moïse ti pran enn bon desizion?

6 Lafwa Moïse ti ena osi enn linflians lor swa so karyer. “Par lafwa, Moïse, kan ti vinn gran, ti refize ki apel li garson tifi Pharaon.” (Héb. 11:24) Moïse pa ti panse ki li ti kapav servi Bondie antan ki enn manb lakour rwayal ek koumsa servi so rises ek so privilez pou ed so bann frer Izraelit. Olie sa, Moïse ti bien deside pou kontan Jéhovah avek tou so leker, tou so nam, ek tou so lafors. (Deut. 6:5) Desizion ki Moïse ti pran ti evit li gagn boukou regre. Alafin, boukou bann trezor ki li ti les deryer li dan l’Égypte, se bann Izraelit mem ki ti pran sa! (Ex. 12:35, 36) Bondie ti imilie Pharaon ek ti touy li. (Ps. 136:15) Parkont, Moïse ti gagn lavi sov ek Bondie ti servi li pou gid enn nasion antie dan enn plas kot zot ti pou an sekirite. So lavi ti vremem ena sans.

7. (a) Dapre Matthieu 6:19-21, kifer nou bizin trouv pli lwin ki enn lavenir tanporer? (b) Rakont enn lexperyans ki montre diferans ant rod bann trezor materyel ek bann trezor spiritiel.

7 Si ou enn zenn ki pe servi Jéhovah, kouma ou lafwa kapav ed ou pou swazir enn karyer? Ou pe azir avek sazes si ou ena bann lobzektif pou lavenir. Me eski ou lafwa dan bann promes Bondie pou pous ou pou ena bann lobzektif pou rod enn lavenir tanporer ouswa enn lavenir eternel? (Lir Matthieu 6:19-21.) Se enn kestion lor ki Sophie, enn bon dansez bale, ti bizin reflesi. Plizir konpagni bale inpe partou dan l’États-Unis ti ofer li bann labours ek bann gran pozision ki boukou dimounn ti pe rode. Li rekonet: “Sa ti fer mwa extra kontan ki dimounn ador mwa. Mo ti santi mwa pli siperyer ki lezot danser. Me mo ti malere.” Apre sa, Sophie ti get DVD Les jeunes s’interrogent. . . Que vais-je faire de ma vie ? Li dir: “Mo ti realize ki sa lemond-la ti fer mwa gagn sikse ek ladmirasion bann dimounn, me an-retour li ti anpes mwa ador Jéhovah avek tou mo leker. Mo ti priye Jéhovah dan enn fason sinser ek profon. Apre, mo’nn abandonn mo karyer antan ki danser.” Eski li regret so desizion? Li dir: “Mo pa mank lavi ki mo ti pe amene avan. Zordi, mo vremem ere. Mwa ek mo misie nou fer pionie. Nou pa seleb, ek nou ena bien tigit kitsoz lor plan materyel. Me nou ena Jéhovah, bann etidian Labib, ek bann lobzektif spiritiel. Mo pena okenn regre.”

8. Ki konsey Biblik kapav ed enn zenn pou deside seki li pou fer ar so lavi?

8 Jéhovah kone ki pli bon pou ou. Moïse ti dir: “Ki Jéhovah to Bondie demann twa fer? Zis sa: pou ena lakrint pou Jéhovah to Bondie, pou mars lor tou so bann semin, pou kontan Li, pou servi Jéhovah to Bondie avek tou to leker ek tou to nam, ek pou swiv bann komannman ek bann lalwa Jéhovah ki mo pe komann twa pou swiv azordi, pou to prop dibien.” (Deut. 10:12, 13) Zenn, swazir enn karyer ki pou permet ou kontan Jéhovah ek servi Li ‘avek tou ou leker ek tou ou nam.’ Ou kapav sir ki si ou fer enn swa koumsa, sa li ‘pou ou prop dibien.’

LI TI APRESIE SO BANN PRIVILEZ

9. Kifer kitfwa sa ti difisil pou Moïse akonpli so responsabilite? Explike.

9 Moïse “ti konsider dezoner antan ki Christ kouma enn rises ki pli gran ki bann trezor l’Égypte.” (Héb. 11:26) Sa verse-la kalifie Moïse kouma “Christ,” ouswa enn “Kikenn Ki’nn Swazir par Bondie,” setadir Jéhovah ti swazir li pou amenn nasion Israël andeor l’Égypte. Moïse ti kone ki li ti pou difisil pou akonpli sa mision-la, ek ki sa ti pou mem fer li gagn “dezoner.” Enn tipe avan, enn parmi bann Izraelit ti dir li avek mepri: “Kisannla inn etabli twa kouma prins ek kouma ziz lor nou?” (Ex. 2:13, 14) Plitar, Moïse limem ti demann Jéhovah: “Kouma eski Pharaon pou ekout mwa?” (Ex. 6:12) Pou fer fas ar sa bann difikilte-la, Moïse ti fer Jéhovah konn so laper ek so traka. Kouma eski Jéhovah ti ed Moïse pou akonpli so responsabilite difisil?

10. Kouma Jéhovah ti ed Moïse pou akonpli so responsabilite?

10 Premierman, Jéhovah ti rasir Moïse kan Li ti dir li: “Mo pou avek twa.” (Ex. 3:12) Deziemman, Jéhovah ti ed Moïse pou ena plis konfians kan Li ti explik li enn laspe lor sinifikasion so nom: “Mo Pou Vinn Seki Mo Swazir Pou Vini.” a (Ex. 3:14) Trwaziemman, Li ti donn Moïse pouvwar pou fer mirak ek sa ti prouve ki se vremem Bondie ki ti avoy li. (Ex. 4:2-5) Katriemman, Jéhovah ti donn li Aaron kouma enn port-parol pou ed li akonpli so responsabilite. (Ex. 4:14-16) Ver lafin so lavi, Moïse ti vremem sir ki Bondie donn So bann serviter led ki zot bizin pou akonpli responsabilite ki Li donn zot. Akoz sa, avek konfians, li’nn kapav dir Josué ki ti pou ranplas li: “Se Jéhovah ki pe mars devan twa ek Li pou res avek twa. Li pa pou abandonn twa ni li pou kit twa. Pa bizin per ek pa bizin panike.”​—Deut. 31:8.

11. Kifer Moïse ti vremem apresie so responsabilite?

11 Gras-a soutien Jéhovah, Moïse ti akord enn gran valer so responsabilite ki ti bien difisil, ek li ti konsider sa “pli gran ki bann trezor l’Égypte.” Apre tou, eski kapav fer konparezon ant servi Pharaon ek servi Bondie Tou-Pwisan? Ki valer enn prins l’Égypte ena konpare ar enn “Christ,” setadir enn kikenn ki Jéhovah inn swazir pou gid Israël? Jéhovah ti rekonpans Moïse parski Moïse ti apresie so privilez. Li ti ena enn relasion bien pros avek Jéhovah, ki ti donn li “enn pwisans extraordiner” pou gid bann Izraelit ver Later Promiz.​—Deut. 34:10-12.

12. Ki bann privilez Jéhovah inn donn nou ki nou bizin akord enn gran valer?

12 Nou osi nou ena enn responsabilite. Atraver so Garson, Jéhovah inn swazir nou pou enn minister, parey kouma Li ti fer pou lapot Paul ek so bann lezot serviter. (Lir 1 Timothée 1:12-14.) Nou tou nou ena privilez pou anons bonn nouvel. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Sertin servi kouma bann serviter aplintan. Bann frer mir lor plan spiritiel servi lezot dan kongregasion antan ki asistan ministeryel ek ansien. Me, ou bann fami ki pa Temwin ek lezot dimounn kitfwa kapav demann ou si vremem sa bann privilez-la ena valer ouswa zot kapav mem kritik ou pou ou lespri sakrifis. (Mat. 10:34-37) Si zot reisi dekouraz ou, kitfwa ou kapav koumans demann oumem si bann sakrifis ki ou pe fer ena valer ouswa si ou pou kapav vremem akonpli ou responsabilite. Si sa ariv ou, kouma ou lafwa kapav ed ou pou persevere?

13. Kouma Jéhovah ed nou pou akonpli nou bann responsabilite teokratik?

13 Avek lafwa, sipliy Jéhovah pou gagn so soutien. Fer Li konn ou laper ek ou bann traka. Apre tou, se Jéhovah ki’nn donn ou sa responsabilite-la, ek Li pou ed ou pou reisi akonpli li. Kouma? Parey kouma Li ti ed Moïse. Premierman, Jéhovah rasir ou: “Mo pou fortifie twa, wi, mo pou ed twa, mo pou vremem tini twa ferm avek mo lame drwat lazistis.” (Is. 41:10) Deziemman, Li rapel ou ki ou kapav ena konfians dan so bann promes: “Mo finn dir sa, ek mo pou fer sa arive. Li ti dan mo proze pou fer sa, ek mo pou osi realiz sa.” (Is. 46:11) Trwaziemman, Jéhovah donn ou “pwisans ki plis ki seki normal” pou akonpli ou minister. (2 Cor. 4:7) Katriemman, pou ed ou persevere dan ou bann responsabilite, ou Papa ki kontan ou donn ou enn fami internasional bann vre adorater ki “kontign ankouraz zot ant zotmem ek fortifie sakenn so kamarad.” (1 Thess. 5:11) Amezir ki Jéhovah donn ou led ki ou bizin pou akonpli ou bann responsabilite, ou lafwa an Li pou grandi ek ou pou konsider bann privilez ki ou’nn gagne dan so servis pli gran ki ninport ki trezor ki ena lor later.

“LI TI GARD SO LIZIE FIXE LOR REKONPANS KI TI ENA DEVAN LI”

14. Kifer Moïse ti sir ki Jéhovah ti pou rekonpans li?

14 Moïse “ti gard so lizie fixe lor rekonpans ki ti ena devan li.” (Héb. 11:26) Wi, Moïse ti les konesans ki li ti ena lor lavenir, mem si sa konesans-la ti limite, inflians so latitid. Parey kouma so anset Abraham, Moïse ti ena konfians ki Jéhovah kapav resisit bann mor. (Luc 20:37, 38; Héb. 11:17-19) Bann benediksion ki li ti pe atann pou gagne dan lavenir ti ed Moïse pou pa konsider 40 an so lavi antan ki fizitif ek 40 an ki li ti pase dan dezer kouma enn lapert. Malgre ki li pa ti konn tou bann detay konsernan realizasion bann promes Bondie, avek lizie lafwa li ti kapav trouv bann rekonpans ki ti invizib.

15, 16. (a) Kifer nou bizin gard nou lizie fixe lor nou rekonpans? (b) Ki bann benediksion ou bien anvi profite kan Rwayom Bondie pou dirize?

15 Eski ou gard ou lizie ‘fixe lor rekonpans ki ena devan ou’? Parey kouma Moïse, nou osi nou pa konn tou bann detay kouma bann promes Bondie pou realize. Par exanp, nou “pa kone kan letan fixe” pou gran detres pou arive. (Marc 13:32, 33) Me, konpare ar Moïse, nou konn pli boukou kitsoz lor Paradi ki pou ena dan lavenir. Mem si nou pa konn tou detay, Bondie inn donn nou ase promes konsernan lavi anba so Rwayom lor ki nou kapav ‘gard nou lizie fixe.’ Kan nou ena enn zimaz bien kler lor nouvo lemond dan nou lespri, sa pou pous nou pou rod Rwayom Bondie an premie. Kifer nou dir sa? Mazinn enn kout: Si ou konn bien tigit detay lor enn lakaz, eski ou pou aste li? Zame! Parey, nou pa pou pas nou lavi pou galoup deryer enn lespwar ki pa sir. Par lafwa, nou bizin trouv enn zimaz kler ek presi kouma nou lavi pou ete kan Rwayom Bondie pou dirize.

Mazine kouma nou pou bien kontan pou koz avek bann fidel serviter kouma Moïse (Get paragraf 16)

16 Pou ki dan ou lespri zimaz ki ou ena lor Rwayom Bondie vinn pli kler, ‘gard ou lizie fixe’ lor lavi ki ou pou ena dan Paradi. Servi ou limazinasion. Par exanp, kan ou pe etidie lor bann personaz Biblik ki ti viv avan lepok Jésus, esey reflesi ki bann kestion ou kapav poz zot kan zot resisite. Esey panse ki bann kestion zot kapav demann ou konsernan ou lavi pandan lepok dernie zour. Fer enn vizion kouma ou pou bien kontan pou zwenn ou bann anset ki’nn viv plizir siek avan ek pou ansegn zot tou seki Bondie inn fer pou zot. Mazinn lazwa ki ou pou resanti amezir ki ou aprann lor bann zanimo sovaz kan ou pe obzerv zot dan enn lanvironnman kot ena lape. Reflesi kouma ou pou santi ou pli pros avek Jéhovah amezir ki tigit-tigit ou vinn parfe.

17. Kouma enn zimaz bien kler lor nou rekonpans ki nou pa trouve kapav ed nou zordi?

17 Enn zimaz bien kler lor nou rekonpans ki invizib ed nou kontign avanse, ena lazwa, ek pran bann desizion ki ena rapor avek enn lavenir eternel ki sir. Paul ti ekrir bann Kretien ki ena lesperans pou al viv dan lesiel: “Si nou atann seki nou pa trouve, nou kontign atann sa avek inpasians ek avek landirans.” (Rom. 8:25) An zeneral, sa aplik ar tou bann Kretien ki ena lesperans pou viv pou touletan. Mem si nou pankor gagn nou rekonpans, nou lafwa telman solid ki avek pasians nou kontign atann ‘rekonpans ki ena devan nou.’ Parey kouma Moïse, nou pa konsider tou bann lane ki nou’nn pase dan servis Jéhovah koumadir nou’nn perdi letan. Okontrer, nou sir ki “bann kitsoz ki nou trouve zot la zis pou enn tigit letan, me bann kitsoz ki nou pa trouve, zot eternel.”​—Lir 2 Corinthiens 4:16-18.

18, 19. (a) Kifer nou bizin lite pou gard nou lafwa? (b) Ki nou pou examine dan prosin lartik?

18 Lafwa permet nou trouv “prev ki konvink nou ki bann kitsoz ki nou pa trouve, zot enn realite.” (Héb. 11:1; not) Enn dimounn ki pa spiritiel pa trouv gran valer ki ena pou servi Jéhovah. Pou enn dimounn koumsa, bann trezor spiritiel se bann kitsoz “bet.” (1 Cor. 2:14) Parkont nou, nou ena lesperans pou viv pou touletan ek pou trouv rezireksion, bann dimounn dan lemond zot, zot pa kapav trouv sa bann kitsoz-la. Parey kouma bann filozof dan lepok Paul ti kalifie li kouma enn kikenn ki pa konn nanye ek ki “nek kontan radote,” laplipar dimounn zordi panse ki bann promes ki nou prese se bann kitsoz bien bet.​—Actes 17:18.

19 Parski nou pe viv dan enn lemond kot boukou dimounn pena lafwa, nou bizin lite pou kontign gard nou lafwa. Sipliy Jéhovah pou ki ‘ou pa perdi ou lafwa.’ (Luc 22:32) Gard dan ou lespri bann konsekans pese, gran privilez ki ou ena pou servi Jéhovah ek ou lesperans pou viv pou touletan. Me, lafwa Moïse ti permet li trouv bien plis ki sa bann kitsoz-la. Dan prosin lartik, nou pou examine kouma lafwa inn ed Moïse pou trouv “Bondie ki invizib.”​—Héb. 11:27.

a Konsernan seki Bondie dir dan Exode 3:14, enn biblis ti ekrir: “Nanye pa kapav anpes Li fer so volonte . . . Sa nom-la [Jéhovah] ti pou reprezant enn fortres pou bann Izraelit, ek Li ti pou donn zot lespwar ek rekonfor ki zot ti bizin.”