MOISESI ankho utyii okuti upondola okukala nolumono olunyingi mo Egitu. Ankho umona ovahona vena onondyuo ononene onongwa. Ankho watekulua nombunga yohamba. Ankho “walongesua ounongo auho wova Egitu,” tyafuile ankho walongesua ounongo wokulinga ovipuka ovinyingi, no konthele yononthungululu novipuka ovikuavo vikala meulu (astronomia), no matemática, novikuavo vali konthele younongo womouye. (Atos 7:22) Ñgeno ankho tyemupepukila okumona onombongo, nokukala nepondolo, novilinga ovinyingi viakolela ova Egitu ovanyingi ankho vehevili okumona.

1, 2. (a) Oityi Moisesi atokolele okulinga etyi atuula omanima 40? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omokonda yatyi Moisesi atokolela okumoneswa ononkhumbi kumwe novanthu va Huku?

² Mahi, etyi Moisesi atuula omanima 40, alingi etokolo limwe liahuvisile Farao nombunga yae. Wayekapo omuenyo “omuwa” mo Egitu, atokola okukala novapika! Omokonda yatyi? Mokonda ankho una ekolelo. (Tanga Hebreus 11:24-26.) Mokonda yekolelo liae, Moisesi ankho ukahi ngatyina eluete Jeova. Ankho una ekolelo mu “Una uhamoneka komaiho,” Jeova. Tupu ankho una ekolelo liokuti omilao via Huku mavifuisuapo.—Heb. 11:27.

3. Omapulo patyi etatu maakumbululwa monthele ei?

³ Nga Moisesi, nonthue tuesukisa okukala nomaiho ekolelo opo tuhatale vala ovipuka ouye upondola okutuavela, mahi tumone Jeova. Tuna okukala ovanthu “vekolelo.” (Heb. 10:38, 39)  Opo tupameke ekolelo lietu, tutalei etyi tyapopia Hebreus 11:24-26 konthele ya Moisesi. Tyina tulilongesa, ovola okukumbulula omapulo aa: Oñgeni ekolelo liakuatesileko Moisesi okuanya omahando olutu? Tyina ankho Moisesi apopiwa omapita, oñgeni ekolelo liemukuatesileko okupanda elao liae liokuumbila Jeova? Iya omokonda yatyi Moisesi ankho “atalela nawa kondyambi mafetwa”?

4. Oityi Moisesi aimbukile konthele “yehambu lionkhali”?

⁴ Nomaiho ekolelo, Moisesi wetyivilile okuimbuka okuti “ehambu lionkhali kalisete okupwa.” Ovanthu va Jeova ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi. Mahi, vakuavo ankho vasoka okuti namphila o Egitu yeyula owanga, nokufenda ovilolo, ankho ikahi nokukala nepondolo liokutumina ouye. Moisesi ankho utyii okuti Huku mapilulula ovipuka. Namphila onomphuki ankho vamoneka ngoti vekahi vali nawa, Moisesi ankho una ekolelo liokuti onondingavivi mambuhanyuako. Ngotyo, kayondyelwe “nehambu lionkhali lihasete okupwa.”

5. Oityi matyitukuatesako okuanya “ehambu lionkhali lihasete okupwa”?

⁵ Oñgeni upondola okuanya “ehambu lionkhali lihasete okupwa”? Uhalimbueko okuti ehambu litundilila konkhali kalitualako apeho. Ekolelo malikukuatesako okuimbuka okuti “ouye ukahi nokulamba, kumue nepeleyo liao.” (1 João 2:15-17) Sokolola kuetyi matyikamonekela vana valinga onkhali avehelivele. Vekahi “pofika yasesa . . . ngotyo, mavakala nonthyulilo ombi!” (Sal. 73:18, 19) Tyina ukahi nokuhongiliyua okulinga onkhali, lipula okuti: ‘Nahanda okukakala ñgeni komutwe wandyila’?

6. (a) Omokonda yatyi Moisesi aanyena “okuihanwa okuti omona womona wa Farao”? (b) Omokonda yatyi usokela okuti Moisesi walingile etokolo liaviuka?

⁶ Ekolelo lia Moisesi, tupu liemukuatesileko okuholovona ovilinga oviwa. “Mokonda wali nekolelo, etyi Moisesi ekula ketavelele okuihanwa okuti omona womona wa Farao.” (Heb. 11:24) Moisesi ankho kasoko okuti upondola okuumbila Huku otyo ena omphangu yakolela mo Egitu, opo aundapese onombongo mbae nepondolo na akuateseko ovakuatate vae ova Isilayeli. Mahi, Moisesi watokolele okukala nohole na Jeova nomutima wae auho, nomuenyo wae auho, nononkhono mbae ambuho. (Deu. 6:5) Etokolo lia Moisesi liemuyovolele kononkhumbi ononene. Konyima, ova Isilayeli avatyindi omalumono omanyingi omo Egitu. (Êxo. 12:35, 36) Farao wakundisilwe iya aipawa. (Sal. 136:15) Iya Moisesi? Huku wemuundapesile opo ahongolele elongo aliho lio Isilayeli monkhalelo yapama. Tyotyili, wakalele nomuenyo omuwa.

7. (a) Ngetyi tyapopia Mateus 6:19-21, omokonda yatyi tuesukisila okupanga etyi tuhanda okulinga komutwe? (b) Ongeleka patyi ilekesa okuti okupanga etyi tyitukalesa nomuenyo wahapu tyelikalela nokupanga ovipuka viouye?

⁷ Inkha umukuendye ine umufikuena uumbila Jeova, oñgeni ekolelo malikukuatesako okuholovona ovilinga? Panga nawa etyi mokalinga komutwe. Kala nekolelo momilao via Huku “nokupaka nawa” etyi matyikuavela omuenyo wahapu, hatyetyiko matyikukalesako vala katutu. (Tanga Mateus 6:19-21.) Olio ankho etokolo Sophie ena okulinga, omufikuena umwe ankho unyana unene otyinyano tyitiwa balé. Osikola yokulongesa o balé ko Estados Unidos yaavelele Sophie omphitilo opo akalongeswe vali unene. Sophie wati, “ankho netyipanda unene. Nelitehelela okuti ankho ndyityivila vali okunyana kuvakuetu. Mahi ankho ndyitupu ehambu.” Etyi Sophie atala ovideo Os Jovens Perguntam—O Que Fazer da Minha Vida?, ati: “Naimbuka okuti oupanga wange na Jeova neukumana nomuenyo omuwa napewa nouye, nokufendwa novanthu. Nelikuambelele unene ku Jeova, andyiyekepo okunyana.” Oñgeni elitehelela konthele yetokolo liae? Wati: “Heivalukile etyi ankho ndyilinga.  Hono ndyina ehambu enene. Ame nomulume wange tuvakokoli-ndyila. Katuankhimanene, iya tutupu omalumono omanyingi. Mahi tuna Jeova, novalongwa Vombimbiliya, novilinga tuhanda okuvasa meongano lia Jeova. Helivelele etyi nalinga.”

8. Elondolo patyi Liombimbiliya lipondola okukuatesako omukuendye okutokola etyi malingi momuenyo wae?

⁸ Jeova wii etyi matyikuetela ouwa. Moisesi wati: “Jeova Huku yove ukahi nokukuita tyi? Okukala vala nonthilo na Jeova Huku yove, opo wendele monondyila mbae ambuho, no kukala nohole nae. Opo uumbile Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho. Nokutavela ovitumino via Jeova ndyikahi nokukuavela hono, pala ouwa wove.” (Deut. 10:12, 13) Tyina nkhele umukuendye, holovona ovilinga mavikukuatesako okukala nohole na Jeova nokumuumbila “nomutima wove auho, nomuenyo wove auho.” Upondola okukala nonthumbi yokuti okulinga ngotyo matyikuetela “ouwa.”

9. Hangununa omokonda yatyi tyepuiyile ku Moisesi okufuisapo otyilinga apelwe.

⁹ Moisesi ankho “wapanda ononkhumbi mba Kristu, ngatyina olumono olunene tyipona omalumono omo Egitu.” (Heb. 11:26) Motestu ei Moisesi wapopiua ngatyina “o Kristu,” ine “Omulembulwa.” Otyo tyilekesa okuti ankho waholovonwa na Jeova opo apole ova Isilayeli mo Egitu. Moisesi ankho utyii okuti otyilinga otyo katyapepukile, alo umwe ankho matyimuetela “ononkhumbi.” Ponthyimbi, omu Isilayeli umwe wapopile Moisesi okuti: “Olie wekuholovona opo ukale omukoyesi nomutumini wetu?” (Êxo. 2:13, 14) Konyima, Moisesi apulu Jeova okuti: “Oñgeni Farao manthehelela?” (Êxo. 6:12) Opo elipongiye mokonda youndyale oo, Moisesi welikuambelele ku Jeova konthele yowoma wae notyiho. Oñgeni Jeova akuatesileko Moisesi opo afuisepo otyilinga otyo tyepuiya?

10. Oñgeni Jeova akuatesileko Moisesi opo afuisepo otyilinga tyae?

¹⁰ Tete, Jeova walaele Moisesi okuti: “Mandyikala nove.” (Êxo. 3:12) Vali, Jeova wavelele Moisesi ekevelo, nomutima wakola, mokumupopila etyi tyihangununa enyina liae, wati: “Ame Mandyikala Etyi Nahanda Okukala.” * (Êx. 3:14) Tatu, Jeova waavelele Moisesi epondolo liokulinga omahuviso, iya otyo atyilekesa nawa okuti ankho watumwa na Huku. (Êxo. 4:2-5) Kuana, Jeova waholovonene Arau opo apopileko Moisesi, nokumukuatesako okufuisapo otyilinga apewa. (Êxo. 4:14-16) Konthyulilo yomuenyo wae, Moisesi ankho una onthumbi onene yokuti Huku ukuatesako ovaumbili Vae opo vafuisepo ovilinga evepa. Moluotyo, apopila Josue okuti: “Jeova oe mekuhongolela, iya matualako okukala nove. Kamekuyeke ni kamekusipo. Uhatile owoma, ine okuteketa.”—Deu. 31:8.

11. Omokonda yatyi Moisesi apandele otyilinga apewa?

¹¹ Nombatelo ya Jeova, Moisesi wapandele vali unene otyilinga ankho apewa, tyipona “omalumono omo Egitu.” Natyike tyelekwa nokuumbila Huku Wepondolo Aliho. Okuti okukala omutumini mo Egitu ankho tyelekwa nokuholovonwa na Jeova opo ahongolele ova Isilayeli? Moisesi wayambelue mokonda ankho una otyituwa otyiwa. Wapandele oupanga omuwa ankho ena na Jeova, una wemuavelele “epondolo enene” liokuhongolela ova Isilayeli Motyilongo Valaelwe.—Deu. 34:10-12.

12. Elao patyi Jeova etuavela?

¹² Nonthue tuapewa ovilinga. Jeova wetuavela ovilinga viokuivisa ngetyi alingile na apostolu Paulu na vakuavo. (Tanga 1 Timóteo 1:12-14.) Atuho tuna elao liokuundapa  movilinga ovio. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Vamwe vaundapa movilinga viomuvo auho. Ovakuatate vambatisalwa nokualongoka nawa, vaundapa momawaneno ngovakuatesiko vovakulu vomawaneno, iya vamwe ovakulu vomawaneno. Mahi, ombunga yove yehelilongesa, vapondola okulipula omokonda yatyi ulingila ononkhono mbokuundapa movilinga ovio, alo umwe vapondola okukupenya. (Mat. 10:34-37) Inkha vekusoyesa, upondola okuhimbika okusoka okuti etyi ukahi nokulinga katyisilivilale, ine okusoka okuti kumetyivili okufuisapo ovilinga viove. Inkha otyo tyikumonekela, oñgeni ekolelo malikukuatesako okutualako?

13. Oñgeni Jeova etukuatesako okufuisapo ovilinga etuavela?

¹³ Ita ku Jeova opo ekukuateseko, iya kala nekolelo liokuti mekukuatesako. Mupopila etyi watila owoma, netyi una natyo otyiho. Mokonda o Jeova wekuavela ovilinga ovio, mekukuatesako opo uvifuisepo. Ñgeni? Mononkhalelo akuatesileko Moisesi. Tete, Jeova walaa okuti: “Mandyikupameka. Tyotyili mandyikuvatela. Tyotyili mandyikukuate nawa nokulio kuange kuouviuki.” (Isa. 41:10) Vali, Jeova ukuhinangelesa okuti upondola okuyumba onthumbi momilao viae, wati: “Ame netyipopia, netyisoka, tupu mandyityilingi.” (Isa. 46:11) Tatu, Jeova mekuavela “ononkhono mbavilapo” opo ufuisepo ovilinga viove viokuivisa. (2 Cor. 4:7) Kuana, opo ekukuateseko okutualako novilinga viove, Tate yetu woluembia ukuavela ovafendi votyotyili ovakuatate mouye auho “vatualako okuliungumanesa pokati, nokulipameka.” (1 Tes. 5:11) Tyina Jeova ekuavela atyiho wesukisa opo ufuisepo ovilinga viove, ekolelo liove mwe maliliyawisa, iya otyo matyikukuatesako okupanda vali ovilinga wapeua tyipona omalumono ouye.

14. Omokonda yatyi Moisesi akalela nonthumbi yokuti mayambwa?

¹⁴ Moisesi “ankho utala nawa kondyambi mafetwa.” (Heb. 11:26) Namphila ankho kuna ovipuka ovinyingi mavikamoneka komutwe Moisesi ehei, wayekele enoñgonoko liae liehehi lihongolele omatokolo ae. Ngomukuaukulu wae Abraiau, Moisesi ankho una onthumbi yokuti Jeova matutilisa vokuankhia. (Luc. 20:37, 38; Heb. 11:17-19) Moisesi kasokele okuti omanima 40 akaholamene, nomanima 40 akala moluhandya, apeseka, mokonda ankho una onthumbi  momilao via Huku. Namphila ankho Moisesi ehei atyiho konthele yoñgeni Jeova mafuisipo omilao viae, ankho una ekolelo enene mu Jeova, liemukalesile ngatyina atambulale ondyambi yae.

15, 16. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa kondyambi yetu? (b) Ononkhano patyi onongwa ukevelela Mouhamba wa Huku?

¹⁵ Okuti nove “utala nawa kondyambi mofetwa?” Nga Moisesi, nonthue nkhele katui atyiho konthele yomilao via Huku. Mongeleka, ‘katutyii’ onalupi ononkhumbi ononene mambuhimbika. (Mar. 13:32, 33) Mahi, twii vali ovipuka ovinyingi konthele Yomphangu Yombembwa tyipona Moisesi. Namphila tuhei atyiho, mahi tuna omilao vituuka via Huku vitupopila oñgeni ovanthu mavakakala Mouhamba wa Huku opo “tutale nawa” oñgeni ouye omupe maukakala. Otyo, matyituavela ondundo yokupaka tete momuenyo Ouhamba wa Huku. Ñgeni ngotyo? Nkhele soka: Okuti ove upondola okulanda ondyuo uhatalele nawa? Au! Tupu, katupondola okukala nekevelelo motyipuka tuhanoñgonokele nawa. Ekolelo malitukuatesako okutala nawa oñgeni ovanthu mavakakala tyina Ouhamba wamahimbika okutumina.

¹⁶ Opo utyivile okusoka nawa Kouhamba wa Huku, “tala nawa” komuenyo mokakala nao Momphangu Yombembwa. Mongeleka, tyina ulilongesa Mombimbiliya konthele yovanthu vakaleleko puetyi Kristu eheneye, soka kuetyi upondola okukevepula tyina vamatutiliswa. Soka kuetyi vapondola okukekupula konthele yomuenyo wove mokueenda kuononthiki mbahulililako. Soka kehambu mokakala nalio tyina wamelivasi vali no vove vankhiale kohale, no liokuvelongesa atyiho Huku alinga palavo. Soka kehambu liokunoñgonoka ovinyama vielikalaila viomofika viahonya kumwe. Sokolola koupanga wove na Jeova maukeliyauisa tyina katutu-katutu ukala tyihena vali onkhali.

17. Oñgeni okusoka nawa kondyambi matukapewa tyitukuatesako hono?

¹⁷ Okusoka nawa kondyambi matukapewa, tyitukuatesako okukoleleya, nokukala nehambu, nokulinga omatokolo maetutuala komuenyo wahapu. Paulu wahonekelele Ovakristau ovalembulwa okuti: “Inkha tukevela etyi tuheete, tutualeiko okutyikevelela nekoleleyo.” (Rom. 8:25) Onondaka ombo opala Ovakristau aveho vena ekevelelo liomuenyo wahapu. Namphila nkhele tuhenepewe ondyambi yetu, ekolelo lietu liapama litukuatesako okukevelela noumphua-lundo “ondyambi matufetwa.” Nga Moisesi, omanima tukahi nokuumbila Jeova katuetale ngatyina apeseka. Mahi, tuna onthumbi yokuti “ovipuka vimoneka kavisete okupwa, mahi vina vihamoneka kavipu.”—Tanga 2 Coríntios 4:16-18.

18, 19. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okulwa opo tupameke ekolelo lietu? (b) Oityi matukelilongesa monthele ilandulako?

¹⁸ Ekolelo litukuatesako okusoka “nonthumbi movipuka namphila kavimoneka.” (Heb. 11:1; okatoi) Omunthu wopahitu kanoñgonoka okuti okuumbila Jeova tyakolela. Komunthu ngoo, okuumbila Jeova “owova.” (1 Cor. 2:14) Mahi, onthue tukevelela okukalako apeho, nokukamona etutilo, ovipuka ovanthu vouye uno vahasokuale. Ovanthu vamwe pononthiki mba Paulu ankho vati “upopia oviyayu,” tupu hono, ovanyingi vasoka okuti ekevelo tuivisa ha liotyotyiliko.—Atos 17:18.

¹⁹ Mokonda tukahi pokati kovanthu vehena ekolelo, tuna okulwa opo tupameke ekolelo lietu. Ita ku Jeova “opo ekolelo liove lihatepuluke.” (Luc. 22:32) Nga Moisesi, soka nawa kuetyi tyitundilila konkhali, kelao liokuumbila Jeova, no kekevelelo liomuenyo wahapu. Okuti otyo vala otyo tulilongesila ku Moisesi? Onthele ilandulako, maipopi oñgeni ekolelo lia Moisesi liemukuatesileko okutala “Una uhamoneka komaiho.”—Heb. 11:27.