Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Ineno “Lubanga Ma Pe Nen[-ni]”?

Tika Ineno “Lubanga Ma Pe Nen[-ni]”?

“Ociro matek, macalo en neno Lubanga ma pe nen[-ni].”​—IBRU 11:27.

1, 2. (a) Tit kong gin mumiyo kwo pa Moses onongo tye ka mading? (Nen cal ma tye i pot karatac man.) (b) Pingo Moses pe olworo kiniga pa kabaka?

 PARAO obedo laloc mo matek adada dok Luejipt gubedo ka tere macalo lubanga makwo. Buk mo ma kilwongo ni When Egypt Ruled the East wacci ki i wang jo Ejipt, en onongo “ryek dok tek” loyo ginacweya mo keken. Me kelo lworo i cwiny lwakke, Parao onongo ruko lalukana ma tye ki cal twol ororo ma tye atera me tongo dano​—man onongo poyo wigi ni lumone pa kabaka kibityekogi woko. Pi meno, go kong kit ma Moses owinyo kwede i kare ma Jehovah owacce ni: “Abicwali bot Parao wek ikwany jona, likwayo pa Icrael, ki i Ejipt.”​—Nia 3:10.

2 Moses ocito i Ejipt, otito kwena pa Lubanga, dok man oweko Parao okeco adada. I nge pwod me abongwenne, Parao ociko Moses ni: “Gwokke keni aye, pe inen wanga doki; pien i nino ma ibineno iye wanga en aye ibito iye bene.” (Nia 10:28) Ma peya Moses oa ki i nyim Parao, en owaco ni latin kayo pa Parao bito woko. (Nia 11:4-8) Me agikkine, Moses ociko Luicrael ni gunek dyel nyo latin romo​—lee ma Ra, lubanga me Ejipt, neno ni leng​—ci gucwiny remone i kom okar doggola. (Nia 12:5-7) Parao odok iye nining? Moses onongo pe lwor. Pingo? Pi niyene, en owinyo dog Jehovah, kun “pe lworo kiniga pa kabaka; ociro matek, macalo en neno Lubanga ma pe nen.”​—Kwan Jo Ibru 11:27, 28.

3. Gin ango ma wabineno ma lubbe ki niye pa Moses i kom “Lubanga ma pe nen[-ni]”?

3 Tika niyeni tek adada mumiyo bedo calo iwacci itye ka ‘neno Lubanga’? (Mat. 5:8) Me jingo niyewa wek wanen “Lubanga ma pe nen[-ni],” kong wanenu labol pa moses. Niyene i kom Jehovah ogwokke nining wek pe olwor dano? I yo ma nining ma en onyuto niye i kom cikke pa Lubanga? Ki dong, “neno Lubanga ma pe nen[-ni]” ojingo Moses kacel ki jone i kare ma kwogi tye ka mading nining?

EN PE OLWORO “KINIGA PA KABAKA”

4. I wang dano ma gipe ki niye, Moses onongo rwomme rom mene ka iporo ki pa Parao?

4 I wang dano ma gipe ki niye, Moses onongo pe rom ki Parao wacel. Kwo pa Moses ki anyimme onongo tye i cing Parao. Moses onongo kong openyo Jehovah ni: “An anga ma aromo cito bot Parao, ki kwanyo likwayo pa Icrael woko ki i Ejipt?” (Nia 3:11) Moses ongweco woko ki i Ejipt wek elar kwone mwaki 40 mukato angec. En nen calo openye kekene ni, ‘Tika obedo me ryeko pi an me dok cen i Ejipt, ma twero weko cwiny kabaka cwer?’

5, 6. Gin ango ma okonyo Moses wek en olwor Jehovah ento pe Parao?

5 Ma peya Moses odok i Ejipt, Lubanga opwonye gin ma pire tek adada. Lacen, Moses ocoyo pwony meno i buk pa Yubu: “Lworo Rwot [Jehovah] en aye ryeko.” (Yubu 28:28) Me konyo Moses wek obed ki lworo ma kit man dok otim jami i yo me ryeko, Jehovah onyuto apokapoka ma tye i kin dano ki en Lubanga Won Twer Ducu. En openyo ni: “Anga ma oketo dog dano? Anga ma miyo dano bedo lato-dog, nyo lading-it, ma neno piny nyo lawange-oto? Pe an aye atiyo ma a Rwot-ti?”​—Nia 4:11.

6 Pwony ango ma wanongo? Moses onongo myero pe obed ki lworo. Jehovah aye ocwale, dok en onongo bimiye teko ma mitte me tero kwenane bot Parao. Medo i kom meno, Parao onongo pe pore ki Jehovah. Man pe obedo tyen mukwongo ma kiketo kwo pa lutic pa Lubanga ka mading i te loc me Ejipt. Oromo bedo ni Moses olwodo lok i kom kit ma Jehovah ogwoko kwede Abraim, Yucepu, ki dong en Moses i kare me loc pa Parao mogo mukato angec. (Acak 12:17-19; 41:14, 39-41; Nia 1:22–2:10) Pi niyene i kom Jehovah, “Lubanga ma pe nen[-ni],” Moses owoto bot Parao ki tekcwiny ci otito jami ducu ma Jehovah ocike kwede.

7. Bedo ki niye i kom Jehovah ogwoko laminwa mo acel nining?

7 Bedo ki niye i kom Jehovah ogwoko laminwa mo acel ma nyinge Ella wek pe olwor dano. I 1949, KGB omako Ella ki i lobo Estonia, gulunyo bongine odong ludok, ci abili gucako moro wanggi i kome. En owaco ni: “Lewic omaka mada, ento i kare ma alego bot Jehovah, awinyo ni wiya ki cwinya ocako pye mot.” I ngeye, kiketo Ella kene i rum mo ma iye col ma pe ineno piny pi nino adek kulu. En owacci, “Ludito abili gubedo ka dange ni: ‘Wabimedde ki twenyowu wek nying me Jehovah-ni wi dano pe opo iye i Estonia!’ Gupenya anywar anywar ni, ‘Jehovah-ni tye kwene?’” Tika Ella onongo bilworo dano kece biketo genne i kom Jehovah? I kare ma kikete ka mucek ki lapeny, en oloko labongo lworo, kun waco bot jo ma gubedo ka nywareni ni: “Atamo matut i kom lok man, dok amoko tamma ni twara kitweya i buc ento nongo atye ki wat maber ki Lubanga ma ka bedo agonya labongo cwakke.” Bot Ella, Jehovah onongo tye ada calo co ma gucung bote-ni. Pi niyene, en ogwoko gennene.

8, 9. (a) Gin ango ma bikonyi me jwayo lworo ki i cwinyi? (b) Ka ce itye i atematema me lworo dano, omyero iket cwinyi i kom anga?

8 Niye i kom Jehovah bikonyi me jwayo lworo woko. Ka luloc matego adada gutemme me gengi pe me woro Lubanga, ci twero nen calo kwoni, ber bedoni, ki anyimmi tye i cing dano adana. Iromo bedo ki tam ka ce obedo me ryeko me medde ki tic pi Jehovah kun nongo iwango i luloc. Wi opo ni: yat me cango lworo aye bedo ki niye i kom Lubanga. (Kwan Carolok 29:25.) Jehovah openyo ni: “Pingo ilworo dano mamwa ma to woko-ni, latin pa dano ma giketo calo lum-mi?”​—Ic. 51:12, 13.

9 Ket cwinyi i kom Woru, ma en aye won twer ducu-ni. En neno jo ducu ma gitye ka deno can pienni kiterogi marac. Kica make i komgi dok bene konyogi. (Nia 3:7-10) Kadi bed ni omyero itit pi niyeni inyim ludito matego, “pe ibed ka tamo kit ma myero ilok kwede, nyo kit lok ango ma ibilokone; pien lok ma myero iloki gibimini i cawa meno.” (Mat. 10:18-20) Jehovah tye ki teko madwong kato luloc kacel ki ludito gamente woko. Ka ijingo niyeni kombeddi-ni, ci ibicako neno Jehovah calo Dano adana ma cwinye tye me konyi.

EN ONYUTO NIYE I KOM CIKKE PA LUBANGA

10. (a) Jehovah ociko Luicrael ni gutim gin ango i dwe me Nican 1513 K.M.P.? (b) Pingo Moses olubo cik pa Lubanga?

10 I dwe me Nican, 1513 K.M.P., Jehovah owaco bot Moses ki Aron ni gucik Luicrael ni guyer nyok romo nyo nyok dyel, ci guneki ka dong gucwiny remone i kom okar doggolagi. (Nia 12:3-7) Moses odok iye nining? Lakwena Paulo ocoyo lok i kome ni: “Pi niye bene omiyo en okwero nino madit me Kato, dok okiro remo, wek omi lanek litino kayo pe ogudgi.” (Ibru 11:28) Moses onongo ngeyo ni Jehovah genne, dok en onyuto niye i kom lok ma Jehovah owaco ni ebineko lutino kayo ducu pa Luejipt.

11. Pingo Moses ociko jo mukene?

11 Lutino awobe pa Moses nen calo onongo gitye i Midian, ka mabor ki “lanek litino kayo.” * (Nia 18:1-6) Ento, en owinyo dog Lubanga ci ociko Luicrael wek pe kinek lutino kayogi. Kwo pa dano onongo tye ka mading, dok Moses onongo maro luwote. Baibul wacci, “Moses olwongo ludongo pa jo Icrael ducu, owaco botgi ni, . . . ‘wunek latin romo me Kato (Paska).’”​—Nia 12:21.

12. Jehovah ocikowa me tito kwena mene ma pire tek adada?

12 Ki kony pa lumalaika, jo pa Jehovah gitye ka tito kwena man ma pire tek-ki: “Wulwor Lubanga, wumi deyo bote, pien karene me ngolo kop dong oromo. Wuwor en ngat ma oketo polo ki lobo ki nam ki wang it-gu.” (Yabo 14:7) Man aye kare me tito kwena meno. Omyero wapo wi dano me aa woko ki i Babilon Madit, wek pe ‘gunywak kwede gemo mogo ma poto i kome.’ (Yabo 18:4) “Romi mukene[-ni]” guribbe kacel ki Lukricitayo ma kiwirogi kun gibako doggi bot jo ma gupokke woko ki i kom Lubanga ni “wuwek Lubanga odwokwu” bote.​—Jon 10:16; 2 Kor. 5:20.

Bedo ki niye i kom cikke pa Jehovah bidongo mitini me tito kwena maber-ri (Nen paragraf me 13)

13. Gin ango ma bimedo mitiwa me tito kwena maber-ri?

13 Wape ki akalakala ni ‘kare me ngolo kop’ dong oromo. Watye bene ki niye matek ni Jehovah owaco ni tic me tito kwena kacel ki loko dano me doko lupwonye pa Yecu-ni mitte oyotoyot adada. I ginanyuta, lakwena Jon oneno “lumalaika angwen gucung i but lobo angwen ducu, ma gigengo yamo me lobo woko.” (Yabo 7:1) Tika itye ki niye ni lumalaika magi dong gicok weko yamo mager me twon can madit atika-ni wek otyek loboni? Ka ineno lumalaika magi pi niye ma itye kwede, ci ibibedo ki kero me tito kwena maber-ri bot jo mukene ki tekcwiny.

14. Gin ango ma cuko cwinywa me ‘ciko ngat ma kite rac wek olokke owek timo gin marac’?

14 Lukricitayo me ada gitye lurem Jehovah dok bene gitye ki gen me nongo kwo ma pe tum. Ento, wangeyo ni obedo ticwa me ‘ciko ngat ma kite rac wek olokke owek timo gin marac, wek olar kwone.’ (Kwan Ejekiel 3:17-19.) Ki lok ada, pe watito kwena mere wek cingwa pe obed ki remo. Ento, wamaro Jehovah ki bene wamaro dano. Yecu obolo carolok i kom Lacamaria, me pwonyo kit ma wanyuto kwede ni ada wamaro jo mukene dok watye ki cwiny me kica i komgi. Waromo penye kekenwa ni, ‘Tika atye calo Lacamaria-ni dok atito kwena pi cwiny me “kica” me bedo calo caden?’ Ki lok ada, pe wamito ni wabed calo lalamdog ki Lalevi ma i carolok-ki, kun wamiyo tyen lok mogo ma konye pe mumiyo pe watito kwena. (Luka 10:25-37) Niyewa i kom cikke pa Lubanga ki dong mar pi dano bicuko cwinywa me nywako i tic me tito kwena ki kerowa ducu ma kare pud tye.

“GUNGOLO NAM MAKWAR”

15. Pingo Luicrael onongo gitamo ni gimoko i owic?

15 Pien Moses oketo niyene i kom “Lubanga ma pe nen[-ni],” man okonye i kare ma Luicrael gitye i peko i nge a ki i Ejipt. Baibul wacci: “Jo Icrael gutingo wanggi, ci nen, jo Ejipt gitye ka lubo korgi; ci gubedo ki lworo madwong. Jo Icrael gukok matek bot Rwot [Jehovah].” (Nia 14:10-12) Gin man onongo myero pe otur Luicrael atura. Jehovah onongo otito ni: “Abijingo cwiny Parao doko nwang, ci en biryemo korgi, ci abinongo deyo i kom Parao ki monnye ducu; miyo jo Ejipt gibingeyo ni an a Rwot [Jehovah].” (Nia 14:4) Kadi bed kumeno, Luicrael guneno gin ma wanggi tye ka nenone keken​—Nam Makwar ma pe katte, Parao kacel ki lumonye ma onongo gitye ka bino ki i ngegi, ki dok lakwat ma mwakane 80 ma tye ka telo wigi! Gin gutamo ni dong gimoko i owic.

16. Niye ojingo cwiny Moses nining i dog Nam Makwar?

16 Ento, Moses onongo pe ki lworo. Pingo? Pi niyene, Moses oneno ngat matek loyo nam nyo mony. En onongo twero neno kit ma ‘Jehovah bilarogi kwede,’ ki dok onongo ngeyo ni Jehovah bilweny pi Luicrael. (Kwan Nia 14:13, 14.) Niye pa Moses ocuko cwiny jo pa Lubanga. “Pi niye jo Icrael gungolo Nam Makwar macalo giwoto ki i wi ngom mutwo; ento jo Ejipt gumwony woko liweng i nam i kare ma gin bene gutemo me kato kit meno.” (Ibru 11:29) I ngeye, “gin olworo Rwot [Jehovah]; ote dang geno Rwot [Jehovah] karacel kede amiro mere Muca.”​—Yaa 14:31, Baibul me leb Lango.

17. Atematema ango ma wabiwok ki iye i anyim?

17 Cokcok-ki, kwowa binen calo tye ka mading adada. Ma peya lweny me Armagedon ocakke, gamente mapat pat me loboni gibijwero dok gibinginyo dul dini madongo dok ma gipol gikatowa woko-ni. (Yabo 17:16) Jehovah otito ni wabibedo labongo gwok calo “lobo ma jone gibedo mot maber labongo ayela mo i gangi ma pe girumogi ki cel, rii nyonyo bene pe, kadi ki doggang-gu bene pe ma romo gwokogi ka lweny oturre.” (Ejek. 38:10-12, 14-16) Ki bot jo ma gipe ki niye, binen calo iwacci pe wabitwero bwot. Ento, in kono ibitimo gin ango?

18. Tit kong gin mumiyo watwero cung matek i kare me twon can madit atika-ni.

18 Pe myero wawek lworo onyong komwa. Pingo? Pien Jehovah owaco wacon ni kibilwenyo i kom jo pa Lubanga. En bene otito adwogi ma lweny man bikelone. “Rwot Lubanga owacci, ‘I nino ma Gog bibino ka lweny iye i kom Icrael, abidoko ger ma nongo akemo omaka ma pe wacce. Atuco lok ka maleng ki nyeko me akemona ma lyel alyela ni.’” (Ejek. 38:18-23) Lacen, Lubanga bijwero jo ducu ma gimito wano jone. Ka ce itye ki niye ni Jehovah bigwoki i ‘ninone madit dok ma kelo lworo-ni,’ ci ‘ibineno kit ma Jehovah bilari’ kwede ki dok ibigwoko genneni.​—Joel 2:31, 32.

19. (a) Wat ma obedo i kin Jehovah gin ki Moses onongo tek ma rom mene? (b) Mot ango ma ibilimo ka ce wi po i kom Jehovah i kit kwoni ducu?

19 Yubbe kombeddi pi jami magi me aura ma gibitimme i anyim-mi kun ‘iciro matek macalo ineno Lubanga ma pe nen.’ Jing laremi ki Lubanga Jehovah kun ikwano piri keni dok ilego kare ki kare. Moses onongo tye ki larem macok ki Jehovah dok kitiyo kwede i yo me aura me cobo miti pa Jehovah, mumiyo Baibul wacci Jehovah onongo ngeyo Moses “wang ki wang.” (Nwo. 34:10) Moses obedo lanebi ma otiyo tic madito adada. Ento pi niyeni, in bene itwero ngeyo Jehovah maber adada, ma bedo calo iwacci itye ka nenne. Ka ce wi po i kome “i kit kwoni ducu,” kit ma Lok pa Lubanga cuko cwinywa kwede, ci “en bitiro yo ma iwoto iye bedo atir.”​—Car. 3:6.

^ para. 11 Jehovah nen calo ooro lumalaika me ngolo kop i wi Luejipt.​—Jab. 78:49-51.