Ir al contenido

Ir al índice

A tiʼyañá je Niná “xi tsín matsen

A tiʼyañá je Niná “xi tsín matsen

“Kisinʼiojin yaole joni tsa xi tíkotsenle [je Niná] xi tsín matsen.” (HEB. 11:27)

1, 2. 1) Ánni nga xkón tsakʼejnasíni je Moisés nga kikonle faraón. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.) 2) Ánni nga tsín kitsokjonsínile kjoajtile faraón je Moisés.

 JE FARAÓN jngo chjotaxá xi nʼio tse nganʼio kisʼele. Jngoyale niná sʼin tsabekon je chjota egipcio. Jngo libro xi kʼoatso nga nʼio tse kjoachjine kʼoa nʼio tse nganʼio kisʼele tikʼoajinni toʼyani (When Egypt Ruled the East). Kʼoa nga katatsokjón je chjota xi tsakatéxomale, je korona xi tsakʼéya jko̱ jo yee kji kʼoa joxi jetíbʼéjtsoná sʼin matsen. Je koronale kui kitsoyanile nga ngotjo nikjesonni je xi kontra batiole. Kuinga majinsíniná jokoanle Moisés kʼianga i̱ kitsole Jeobá: “Yaa sikasénle jñani tíjna Faraón. Ji chʼa̱sjai ya Egipto je naxinandána, je chjota israelita” (Éx. 3:10).

2 Je Moisés ki ya Egipto, kʼoakitsole faraón jme xi kitsole Jeobá, kʼoa je faraón nʼio koanjtile. Kʼianga jejaʼato xi te kjoañʼai ya naxinandá Egipto, je faraón kitsole Moisés: “Ali tsa tiʼi̱jin faʼaikisenjnani ngixkoan, kʼiatsa tiʼi̱ kjoaʼaikisenjnangáni ngixkoan, kuiyání” (Éx. 10:28). Kʼianga toje tíbitjo Moisés kʼoakitso nga kuiyá je ʼndítjonle faraón (Éx. 11:4-8). Xijekoan, je Moisés kʼoakitsole ngatsʼi je chjota israelita nga jngo tindso kʼoa tsa jngo barré katasíkʼien kʼoa nga ya katasíkajon xo̱ntjoa niʼyale je njínle cho̱ jebi (Éx. 12:5-7). Cho̱ jebi xkón tsabekon je chjota egipcio nga̱ je niná xi Ra ʼmi tsakʼétsʼoale. Je Moisés alikui kitsokjonle faraón. Ánni nga tsín kitsokjonsíni. Je Biblia kʼoatso nga kao kjoamakjain kisitjosonle Jeobá, nga “likui kitsakjónle kjoajtile chjotatítjon, nga̱ kisinʼiojin yaole joni tsa xi tíkotsenle xi tsín matsen” (tʼexkiai Hebreos 11:27, 28).

3. Jméni xi chótʼayá xi tʼatsʼe Moisés.

3 A nʼio taja tíjna je kjoamakjainná, a ñaki tsen maná nga tíjna je Niná (Mat. 5:8). Kʼianga ngisa nda koa̱njinná tʼatsʼe Niná xi tsín matsen, kuila chótʼayá je choa̱le Moisés. Jósʼin tsakasenkao kjoamakjainle nga tsín chjota kitsokjonle. Jósʼin tsakakó nga koankjainle jmeni xi tongini kitso je Niná. Kʼianga jngoyale ñaki tsabeni xko̱n je Niná “xi tsín matsen”, jósʼin tsakasenkao kʼianga xkón tsakʼejna je kʼoa kao naxinandále.

“LIKUI KITSAKJÓNLE KJOAJTILE CHJOTATÍTJON”

4. Xi to ngixko̱n chjota, jósʼin tíjna je Moisés.

4 Ngixko̱n chjota, je Moisés nʼio nangi tíjnale je faraón. Xkón tsakʼejna kʼoa saʼnda i kitsole je Jeobá: “ʼYáni an nga ya kjuínrʼoesíña je Faraón kʼoa nga an kʼoasjesíña je chjota israelita ya Egipto” (Éx. 3:11). Tsakui nichxin i̱sʼin kisikjaʼaitsjen: “A nda sʼian tsokʼoa nga kjuí ijngokʼa ya Egipto tsa koa̱njtile faraón”. Nga̱ jekjoan ñachan nó nga kitjochjinga Moisés ya Egipto.

5, 6. Jmé xi tsakasenkao je Moisés nga je Jeobá kitsokjonke ʼndele nga je faraón tso̱kjonke.

5 Nga kjesa fijin Moisés ya Egipto, je Niná jngo kjoafaʼaitsjen xi nʼio chjíle kitsjoale, kʼoa saʼnda tijé Moisés tsakʼétʼaxo̱nni kjoafaʼaitsjen jebi ya libro xi tsʼe Job, itso: “Je kjoanokjonchale Jeobá... kui xi kjoachjine” (Job 28:28). Kʼianga sʼe̱le kjoanokjoncha je Moisés kʼoa nga kixi sʼin koaikao yaole, je Jeobá kʼoakitsole nga tsín mangóson je chjotasonʼnde kao je Niná xi nʼio tse nganʼio tjínle. Kitsole: “ʼYáni xi tsakʼé tsʼoa je chjota axo ʼyáni xosʼín nga tsín ma nchja̱, nga tsín nrʼoé, nga nda matsenle kʼoa nga xka̱. A tsí an Jeobá” (Éx. 4:11).

6 Jméni xi tsakakóyale Jeobá je Moisés. Kui tsakakóyale nga tsín tjínnele tso̱kjon. Nga̱ jé Jeobá xi kisikasén kʼoa jé koasenkao nga koaikaole én je faraón. Xi ijngosani, je faraón nʼio nangi tíjna ngixko̱n je Jeobá. Kʼoa ali tsa tokʼiajin nga xkón tsakatio je choʼndale Jeobá, kʼoatisʼin tsakatio kʼianga tsakatéxoma je faraón xi ngikʼa. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjin je Moisés josʼin kisikuinda Jeobá je Abraham, José kʼoa saʼnda tijéni Moisés xi tʼatsʼe faraón xi ngikʼa (Gén. 12:17-19; 41:14, 39-41; Éx. 1:22–2:10). Kʼianga ñaki koankjainle Moisés tʼatsʼe Niná “xi tsín matsen”, ñaki kao kjoanʼiojin kikonle faraón kʼoa kʼoakitsole ngayeje én xi kitsole Jeobá.

7. Jósʼin tsakasenkao jngo tichjaa je kjoamakjain xi tjínle tʼatsʼe Jeobá.

7 Kʼoakjoan tisʼin tsakasenkao je kjoamakjain xi kisʼele je tichjaa xi Ella ʼmi nga tsín kitsokjonle je chjota. Nga nó 1949, ya naxinandá Estonia je KGB ñaki tsakʼasje je najñole tichjaa jebi kʼoa ñaki tokisikájti nga katakotsenle je policía xi sʼa xti. Tichjaa jebi itso: “Ñaki kjoasoa tsakatejnajian, tonga tsakʼetsʼoale je Jeobá kʼoa kui xi nyʼán tsakʼé tokoan”. Kʼoa xijekoan, jan nichxin nga ya kinikʼéjnaʼyanʼio jñani tsín ʼya xi tjín. Itsosa tichjaa: “Je chjotatítjonle polisía i kitsona: ¡Jin xi ʼyanijin josʼiainjin nga tsín tiʼya xi katasíkʼaxki̱ni je jaʼaínle Jeobá i̱ Estonia! ¡Ji yaa si̱kasénli jngo ʼnde jñani kjoañʼai nikjaʼá chjota kʼoa xi ngikʼa yaa Siberia si̱kasén! Kʼoa xijekoan i kitsona: Jñáni tíjna je Jeobáli”. Kʼianga kʼoakoantʼain je tichjaa, a je Jeobá kisinʼiotʼa axo to chjotaa kitsokjonle. Kʼianga kʼoatsakʼinle nga ndaí si̱kʼéjna tsa tsín tikuitsoyasonni, alikui kitsokjon kʼoa i kitsole chjotatsʼen xokjoan: “Nʼio tisikjaʼaitsjenjian xi tʼatsʼe kjoa jebi, tonga ngisa mena nga ndoyá koatejnaʼya kʼoa nga nda koatejna ngixko̱n Niná tikʼoajin nga koatejnande kʼoa likui tinda koatejnaña ngixko̱n je Niná”. Tichjaa jebi, ñaki tíjna Jeobá koaanle josʼin nga ñaki tjío je chjota xokjoan. Xi totʼatsʼe kjoamakjainle, ñaki kixi koan.

8, 9. 1) Jméni xi koasenkaoná nga tsín kuijkónlee je chjota. 2) Kʼiatsa chjota tinokjonlee, ʼyáni xi si̱kjaʼaitsjenjiaan.

8 Je kjoamakjain xi tjínná tʼatsʼe Jeobá kui xi koasenkaoná nga tsín kuinókjonlee chjota. Kʼiatsa je chjota xi xále gobierno tjínle kʼoechjoaná nga tsín tije Jeobá jchaxkónñá, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga jeya katsaoyaa yantsja chjota xokjoan. Tsakui nichxin saʼnda i̱ kuixoán: “A machjén nga tosi tonda je Jeobá sixále kʼoa nga sijtile je chjotaxá”. Tonga si̱kjaʼaitsjenjiaan nga je kjoamakjain xi tjínná kao Niná kui xi koasenkaoná nga tsín kuijkónlee je chjota (tʼexkiai Proverbios 29:25). * Itso kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná je Jeobá: “Ánni nga bijkonsínilao je chjotasonʼnde xi tokuiyá, kʼoa kao je xtile chjotasonʼnde xi to xíndsó joni tsa jñá xi sase” (Is. 51:12, 13).

9 Si̱kjaʼaitsjenla je Nʼainá Jeobá, je xi ngisasa nʼio tse nganʼio tjínle, tíbee, mamake kʼoa basenkao je choʼndale xi totaon tjíobe je chjotaxá (Éx. 3:7-10). Kʼoa ninga ngixko̱n chjotaxá kuichokinyaa nga si̱toánntje je kjoamakjainná, kuenta sʼiaan jmeni xi kitso je Jesús: “Ali bʼexkónjinlao yaono, josʼin axo jme xi kuinókjoao, nga tikʼiani kʼoaino josʼin kuinókjoao” (Mat. 10:18-20). Nijngojinla chjotaxá xi chókjoale nga kontra kʼoéjnale je Jeobá. Kʼiatsa tongini si̱tajaa kjoamakjainná ñaki jchañá je Jeobá kʼoa jchañá nga ñaki mele koasenkaoná.

KOANKJAINLE JMENI XI TONGINI KITSO NINÁ

10. 1) Jmé én xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita kʼianga sá nisán nga nó 1513 nga kjesa chʼajin nó 1. 2) Ánni nga kisitjosonsíni je Moisés jmeni xi kitso je Jeobá.

10 Kʼianga sá nisán nga nó 1513 nga kjesa chʼajin nó 1, je Jeobá kʼoakitsole je Moisés kao Aarón kʼianga kʼoakatatsole je chjota israelita nga jngo barré kʼoa tsa jngo tindso xi nda kji katasíkʼien kʼoa nga ya xo̱ntjoa niʼyale katasíkajon je njínle (Éx. 12:3-7). Je pastro Pablo kʼoakitso xi tʼatsʼe Moisés “nga koankjainle, tsʼasje sʼuí paxko” kʼoa njín tsakʼéjtenjon xo̱ntjoa niʼya “jméni nga je ánkje xi kisikʼien ʼndítjon likui sikaosíni je xtile Israel” (Heb. 11:28). Je Moisés ñaki tsabe nga sítjoson jmeni xi tso je Jeobá, kʼoa ñaki koankjainle nga sikʼien je ʼndítjonle je chjota egipcio.

11. Ánni nga tsakájinkonsíni Moisés je chjota israelita.

11 Tochale ya tjío ya Madián je xtile Moisés nga kʼia, kjinjin tjío kʼoa lijmejin xi koanle (Éx. 18:1-6). Ninga kʼoalani, je Moisés kisitjoson, tsakájinkon je chjota israelita xi ngikʼa ánni nga koan tsakʼasjentjaisíni ʼndíxtitjonle nga̱ xkón tsakatio kʼoa je Moisés tsjoake koan je xínkjín. Je Biblia kʼoatso nga “je Moisés kjitʼanangi kinchja̱le ngatsʼi je chjotajchíngale Israel kʼoa kitsole: Tangíon kʼoa chjóao je cho̱ [...] kʼoa tikʼaon nga tʼejnao je sʼuí paxko” (Éx. 12:21).

12. Jmé én xi nʼio chjíle kʼoatítsoná Jeobá nga kʼoakʼuínlee je chjota.

12 Jé ánkje tjíobinyakao je naxinandále Niná nga tjíotsoyason je én jebi: “Jchaxkón Niná, chʼa̱sjejeyao, nga je orale nroachrian nga tsjoá kjoañʼai. Jchaxkón je xi kisinda ngʼajmi, kao sonʼnde, kao ndáchikon, kao nga̱jao̱ jña bitjo nandá” (Apoc. 14:7). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi tjínnele nga kʼuínyasoán. Tjínnele nga kʼoakʼuínlee je chjota nga katabitjokajinle je Babilonia xi je, xi tsonile je relijión ndiso, ánni “nga tsín kʼoakaosíni[le] kjoañʼaile” (Apoc. 18:4). Je “xi kjaʼaí barré” tjíobinyakao je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi nga i̱ tjíotsole chjota: “Cho̱bandanio kao Niná” (Juan 10:16; 2 Cor. 5:20).

Kʼianga ñaki koa̱nkjainná jmeni xi tso je Jeobá kui xi koasenkaoná nga ngisa koa̱nmená kʼuínyasoán je énnda chjotse (Chótsenlai párrafo 13)

13. Jmé xi koasenkaoná nga ngisa koa̱nmená kʼuínyasoán je énnda chjotse.

13 ʼYañá nga jekui nichxin tiyoaa nga sijé kuenta Niná. Kʼoati makjainná jotso je Jeobá nga nʼio maxátíyale je xá xi tinʼia nga tiʼmiyasoán kʼoa nga tibʼailee estudio chjota. Je pastro Juan jngo sén tsabe jñani “ño ánkje xi ya tjío nga ño xi̱ngi̱le sonʼnde. Tjíobʼéchjoale je ño ntjao̱le sonʼnde” (Apoc. 7:1). A ñaki makjainná nga jeme tsjión je ánkje ntjao̱ jebi, xi tsonile, kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼiatsa jaon, kui xi koasenkaoná nga ngisa koa̱nmená nga kʼuínyasoán je énnda chjotse.

14. Ánni nga kʼoakʼuínnilee je chjota nga tsín tikui kʼoakatasʼínni je xi chʼaotjín.

14 Ñá xi chjotale Cristo maa jemiyole Jeobá maa kʼoa tjínná kjoachoya nga kuiyoaa ngantsjai nichxin. Tonga ʼyañá nga ñá kjinená nga kjoájintokoán je chjota xi tsín nda tjíosʼín ánni nga tsín kuiyásíni (tʼexkiai Ezequiel 3:19). * Tonga ali tsa tokuijin nga ʼmiyasonñá nga tsín ñá katasíjéná kuenta Niná tʼatsʼe njínle chjota, kuinga kʼoanʼiañá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa tsjoachaa xíngiaa. Kʼianga tsakʼéjna choa̱ xi tsʼe chjota samaritano, je Jesús kʼoakitso josʼin tíjna xi kjoatsjoacha ʼmi. Koaan chjónangilee yaoná: “A kʼoasʼin mamake̱ je chjota jokisʼin je chjota samaritano. A kuinga mamake̱ nga xinyasonnile”. Alikui mená nga kʼoasʼiaan jokisʼin je naʼmi kao chjota levita xi kisikʼaxki̱ Jesús, nga tojme xi tsakʼangini yaole kʼoa nga toxin jaʼa (Luc. 10:25-37). Kʼiatsa makjainná jmeni xi tso je Jeobá kʼoa tsa tsjoachaa xíngiaa kui xi koasenkaoná nga kʼuínyasonlee jokji kʼoakoa̱nná tiʼani nga tíjnasa nichxin.

JAʼATOJIN JE NDÁCHIKON XI NÍ ʼMI

15. Ánni nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjensíni je chjota israelita nga tsín tijña koa̱n koaini.

15 Kʼianga koankjainle Moisés tʼatsʼe Niná “xi tsín matsen” nʼio tsakasenkao kʼianga xkón tsakatio je chjota israelita nga jekitjo naxinandá Egipto. Je Biblia kʼoatso jmeni xi koan: “Je chjota israelita kiskotsen kʼoa tsabe nga jeya tje̱nngile je chjota egipcio. Je chjota israelita toxkia kitsokjon kʼoa tsakatéjétʼale je Jeobá” (Éx. 14:10-12). A tokichoneská. Mai. Nga̱ je Jeobá tongini i̱ kitso: “Tsjoaʼndeña nga koa̱nxíjin je ni̱ma̱le Faraón, kʼoa koaitjenngile, kʼoa kʼoasjejeyaña yaona xi kao Faraón kao chjota kjoajchánle; kʼoa je chjota egipcio skoe̱ní nga an je Jeobá” (Éx. 14:4). Je chjota israelita tokui kini jmeni xi tsabeni xko̱n. Jeya kicho jña kijna je ndáchikon xi Ní ʼmi kʼoa alikui josʼin kjoaʼatoni, kʼoa jeya tje̱nngile je chjota kjoajchánle faraón. Kʼoa je xi tíbándiaale jngo chjota xi cho̱ koʼnda xi jeñokan nóle. Alikui tijña koa̱n koaini koanle.

16. Jósʼin tsakasenkao je kjoamakjainle Moisés ya ndáchikon xi Ní ʼmi.

16 Tonga alikui kitsokjon je Moisés nga̱ kisʼele kjoamakjain. Alikui tokui kini je ndáchikon kao chjota kjoajchánle faraón. Je Moisés tsabe nga je Jeobá kʼoasjentjai kʼoa nga sitoánntjai je chjota israelita (tʼexkiai Éxodo 14:13, 14). * Je chjota israelita kiskenngi je kjoamakjain xi kisʼele Moisés. Je Biblia itso: “Kui nga koankjainle je chjota Israel, jaʼajin je ndáchikon xi ní ʼmi, joni nangikixí. Kʼia nga je chjota Egipcios kiskotʼa nga jaʼajin, ya kichangindá” (Heb. 11:29). “Kʼoa je naxinandá kitsokjonke je Jeobá kʼoa kisʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa kao tʼatsʼe Moisés je choʼndale.” (Éx. 14:31.)

17. Jósʼin chótʼayakao kjoamakjainná nichxin xi sʼa nroa.

17 Kʼoati jemachrianle nichxin nga kʼoasʼin koa̱ntsen nga xkón sʼin tiyoaa. Kʼianga jetífikjetʼa je kjoañʼai xi nʼio tse, je chjotaxá sonʼnde jekisikjeson je relijión xi ngisa tjínle nganʼio kʼoa xi ngisa nkjín mani tikʼoajinni ñá (Apoc. 17:16). Je én xi tongini kinchja̱ je Jeobá kʼoatso nga kʼoasʼin koa̱ntseen joni jngo ʼnde xi tsínle xjáo kao xo̱ntjoa (Ezeq. 38:10-12, 14-16). Xi kao chjota kʼoajinsʼin koa̱ntsen nga tsín tijña koa̱n kjuinñá. Jósʼiaan.

18. Ánni nga tsín koa̱n kuinókjonsíñá nga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse.

18 Ali anni nga kuinókjonñá. Nga̱ je Jeobá tongini kʼoakitso nga toxá kʼoakoa̱ntʼainni choʼndale, tonga kʼoati kitso nga sikuinda. Kitso: “Kʼianga kui nichxin, nichxin nga kjoaʼaíne je Gog ya nangile Israel, kui xi tso je Jeobá, ñaki koakoña je kjoajtina. Kʼoa nga ñaki nʼio tíbʼájnga je kjoajtina, kuinchjaña” (Ezeq. 38:18-23). Ngatsʼi je xi mele nga josikao je naxinandále Niná ni̱kjesonní. Kʼiatsa makjainná nga je Jeobá sikuindaná kʼianga kjoaʼaíkao kjoaxkón jchañá nga kʼoasjentjainá kʼoa kixi koanngíntʼalee (Joel 2:31, 32).

19. 1) Jókji nda tsakjáo Jeobá kao Moisés. 2) Jósʼin koasenkaoná kʼiatsa kuenta sʼiaan je Jeobá tojmeni xi nʼia.

19 Tje̱n kuiyondalee jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Tosi tonda kixi kjuintʼalee je Niná “xi tsín matsen”. Kjitʼa chótʼayá kʼoa kjitʼa kʼoétsʼoaa ánni nga ngisa koa̱nmiyosíñá je Jeobá nga nyaon nyaon. Je Moisés nʼio miyo koanle je Jeobá kʼoa je kisichjén nga tsakakó nganʼiole, je Biblia kʼoatso nga Jeobá ñaki tsakjákao nga̱ʼa nga̱ʼaa je Moisés (Deut. 34:10). Kʼiatsa sʼe̱ná kjoamakjain joni tsa Moisés kʼoati nʼio koa̱nmiyoaa je Jeobá kʼoa ñaki tiʼyañá koa̱nná. Je Biblia kʼoatsoná nga je kuenta sʼiaan tojmeni xi sʼiaan, kʼoa jé sikixiya je ndiaaná (Prov. 3:6).

^ párr. 8 Proverbios 29:25: “Jngoo che̱n kʼianga bʼatsé ngixko̱n chjota, tonga je xi Jeobá sínʼiotʼa koa̱nkuindaní”.

^ párr. 14 Ezequiel 3:19: “Tonga tsa kjoájinkuin jngo xi chʼao tísʼín kʼoa likui sikʼéjna kjoatsʼenle kʼoa jmeni xi chʼao tísʼín, titsʼe jéentjai kuiyáni, tonga ji jekachʼasjenntjai je yaoli”.

^ párr. 16 Éxodo 14:13, 14: “Xijekoan, je Moisés i kitsole je naxinandá: Ali nokjonjion. Kixi tinyao kʼoa kataʼyao josʼin kʼoasjentjaino je Jeobá ndʼaibi. Nga̱ je chjota egipcio xi tiʼyao ndʼaibi, nikʼiajinla tijchaño. Jé Jeobá sitoánntjaino, kʼoa jon tojyó kuiyo”.