Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Uluete “Una Uhamoneka Komaiho”?

Okuti Uluete “Una Uhamoneka Komaiho”?

“Watualeleko nekolelo ngatyina eete Una uhamoneka komaiho.”HEB. 11:27.

FARAO ankho omutumini wokuna epondolo, iya ova Egitu ankho vemufenda ngatyina o huku. Omukanda umwe upopia okuti, kova Egitu, Farao ankho “omunongo, iya omunene vali” kovanthu aveho. Farao ankho uhanda ova Egitu vemutile owoma, ngotyo kekolowa liae ankho kuatungilwa onyoka yakatula omutwe ngatyina ihanda okuutukila tyimwe. Otyo ankho tyihinangelesa onondyale mbo hamba okuti mavaipawa liwa-liwa. Pahe soka oñgeni Moisesi elitehelele etyi Jeova emupopila okuti: “Mandyikutumu ku Farao, ukapoleko ovanthu vange, ova Isilayeli mo Egitu.”Êxo. 3:10.

1, 2. (a) Hangununa omokonda yatyi Moisesi ankho amoneka ngoti ukahi motyiponga. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omokonda yatyi Moisesi ahatilile owoma onyengo yohamba?

2 Moisesi waile ko Egitu opo apopile Farao etyi Huku apopia, iya Farao anumana unene. Konyima yomahingano etyive, Farao alondola Moisesi okuti: “Lunguka opo uheye vali pano, mokonda onthiki uya vali pano omono otyipala tyange monkhi.” (Êxo. 10:28) Tyina nkhele Moisesi eheneende, waulile okuti omona wotyiveli wohamba mankhi. (Êxo. 11:4-8) Okuhulililako, Moisesi apopila onombunga ambuho mbova Isilayeli opo vaipae  otyinkhombo ine ongi onthwei, iya ohonde yatyo aveilombo povikulilo vionombundi mbavo. Ongi onthwei ankho otyinyama tyikola ku Ra, huku yova Egitu. (Êxo. 12:5-7) Oityi ñgeno ankho Farao alinga? Moisesi kakalele nowoma. Omokonda yatyi? Nekolelo, wetavelele ku Jeova “ahatili onyengo yohamba, mokonda oe watualeleko nekolelo ngatyina eete Una uhamoneka komaiho.”Tanga Hebreus 11:27, 28.

3. Omapulo patyi konthele yekolelo lia Moisesi mu “Una uhamoneka komaiho” matukumbulula?

3 Okuti una ekolelo liapama unene likukalesa ngatyina “weete Huku”? (Mat. 5:8) Opo tupameke ekolelo lietu atukala ngatyina tuete “Una uhamoneka komaiho” tutalei ongeleka ya Moisesi. Oñgeni ekolelo liae mu Jeova liemuyakulilile kowoma novanthu? Oñgeni alekesile okuti tyilityili utavela komilao via Huku? Iya oñgeni okutala “Una uhamoneka komaiho” tyapamekele Moisesi, etyi oe novanthu vae ankho vekahi motyiponga?

KATILILE OWOMA “ONYENGO YOHAMBA”

4. Oityi ankho ovanthu vehena ekolelo vasoka konthele ya Moisesi tyina ekahi pu Farao?

4 Komaiho ovanthu vehena ekolelo, Moisesi ankho kaelekwa na Farao. Ankho tyimoneka ngoti omuenyo wa Moisesi, ukahi pomaoko a Farao. Moisesi apulu ku Jeova okuti: “Ame, ame lie pala okuenda ku Farao nokukapola ova Isilayeli ko Egitu?” (Êxo. 3:11) Tunde etyi Moisesi aya nkholo okutunda mo Egitu, ankho palambale omanima 40. Hamwe ankho ulipula okuti: ‘Okuti tyaviuka umwe okukondoka vali ko Egitu nokukanumanesa vali ohamba?’

5, 6. Oityi tyakuatesileko Moisesi okukala nonthilo na Jeova, ahatili owoma Farao?

5 Etyi Moisesi ehenekondoke ko Egitu, Huku wemulongesile otyipuka tyimwe tyakolela unene. Iya konyima Moisesi etyihoneka momukanda wa Jó, wati: “Onthilo na Jeova otyo ounongo.” (Jó 28:28) Opo akuateseko Moisesi okukala nonthilo oyo, nokulinga ovipuka nonondunge, Jeova Huku Wepondolo Aliho, walekesile okuti welikalela novanthu. Wapulile okuti: “Olie walinga omulungu womunthu? Olie walinga otyihita mulungu ine ompholo, ine una weetepo nawa, ine omumphoki? Hameko Jeova?”Êx. 4:11.

6 Otyo tyemulongesile tyi? Moisesi ankho watumua na Jeova, moluotyo ankho kesukisile okutila owoma. Jeova ankho memuavela epondolo liokukapopila Farao etyi Huku emutuma. Farao ankho hamunene vali tyipona Jeova. Iya, otyo hatyikando tyotete ovaumbili va Huku vakala motyiponga mo Egitu. Tyafuile Moisesi wahinangelele oñgeni Jeova ayakulilile Abraiau, na Jose, nae muene konohamba ononkhuavo mbakalele mo Egitu. (Gên. 12:17-19; 41:14, 39-41; Êxo. 1:22–2:10) Mokonda ankho Moisesi weete “Una uhamoneka komaiho,” nomutima wakola waile ku Farao emupopila atyiho Jeova emutuma.

7. Oñgeni ekolelo mu Jeova liayakulilile Ella?

7 Ekolelo mu Jeova tupu liayakulilile omphange umwe utiwa o Ella kowoma novanthu. Mo 1949, wakuatelelue mo Estônia no KGB, avemukuluminya okululila ovikutu ponthele yovakuendye omakakunye. Wati: “Otyo tyankhundisile unene. Mahi etyi nelikuambela ku Jeova, andyikala nombembwa momutima.” Konyima, Ella apakwa mokaleya kanthikovela unene akalamo ononthiki ononthatu aike. Wati: “Omakakunye aati: ‘Matulingi ononkhono opo enyina lia Jeova lihahinangelwe vali mo Estônia! Ove ukahi nokuenda mokaleya, iya vakuenyi mavatualwa ko Sibéria! Nomukuele avayawisako okuti, ‘Jeova yove ulipi?’” Okuti Ella watilile owoma ovanthu, ine wayumbile onthumbi mu Jeova? Etyi apulwa, kakalele nowoma, evepopila okuti:  “Nasokale unene konthele yotyo, hahe vali ndyikale mokaleya otyo ndyina oupanga na Huku, tyipona okuyovoka andyinyono oupanga wange nae.” Ku Ella, Jeova ankho omunthu wotyotyili, ankho ukahi ngovalume vana vetai ponthele yae. Watuaileko noukuatyili ku Jeova mokonda yekolelo liae mwe.

8, 9. (a) Oityi matyikuyovola kowoma nomunthu? (b) Inkha ulitehela okuti uhanda okutila owoma omunthu, oityi una okuhinangela?

8 Inkha ukala nekolelo mu Jeova, kumakala nowoma. Inkha ovatumini vaovola okukutalameka okufenda Huku, matyimoneka ngoti omuenyo wove ukahi pomaoko avo. Upondola okulipula okuti: ‘Okuti tyaviuka umwe okutualako okuumbila Jeova andyinumanesa ovatumini?’ Hinangela okuti, okukala nekolelo mu Huku, matyikuyovola kowoma novanthu. (Tanga Provérbios 29:25.) Jeova upula okuti: “Ove ovelie opo ukale nowoma nomunthu unkhia, makankhia, nomona womunthu makala vala ngeholi litalala?”Isa. 51:12, 13.

9 Tate yove wepondolo aliho atualeko okukala momutima wove. Oe weete aveho vekahi nokumona ononkhumbi, mokonda yokutekulwa onya, iya uvekuatesako. (Êxo. 3:7-10) Namphila una okuyakulila ekolelo liove komakakunye epondolo enene, “uhakale notyiho konthele yetyi mopopi no ñgeni mopopi. Mokonda poola oyo mopewa etyi mopopi.” (Mat. 10:18-20) Jeova una vali epondolo tyipona ovatumini nomakakunye. Inkha upameka ekolelo liove pehepano, motale Jeova Ngomunthu wotyotyili uhanda unene okukukuatesako.

ANKHO UNA EKOLELO MOMILAO VIA HUKU

10. (a) Mohanyi ya Nisã yo 1513 P.K.E., Jeova watumine ova Isilayeli valinge tyi? (b) Omokonda yatyi Moisesi etavelela okulinga etyi Huku emutuma?

10 Mohanyi ya Nisã yo 1513 P.K.E., Jeova watumine Moisesi na Arau vapopile ova Isilayeli opo vaipae ongi onthwei ine otyinkhombo tyakongoka nawa, iya ohonde yatyo aveilombo povikulilo vionombundi mbavo. (Êxo. 12:3-7) Moisesi walingile ñgeni? Konyima, apostolu Paulu wahoneka konthele yae okuti: “Mokonda yekolelo, walile Opasikwa iya alombo ohonde, opo omuipai ahaviye koviveli viavo.” (Heb. 11:28) Moisesi ankho utyii okuti omilao via Jeova mavifuisuapo, iya ankho una ekolelo liokuti oviveli aviho viova Egitu maviipawa.

11. Omokonda yatyi Moisesi alondolela vakuavo?

11 Ovana va Moisesi tyafuile ankho veli ko Midiaa, kokule “nomuipai.” * (Êxo. 18:1-6) Mahi, wetavelele okulondola ova Isilayeli vakuavo ankho vena oviveli vekahi motyiponga. Omuenyo wovanthu ankho ukahi motyiponga, iya Moisesi ankho uhole vakuavo. Ombimbiliya yati: “Liwa-liwa Moisesi aihana ovakulu aveho vo Isilayeli evepopila okuti: . . . ‘Ipaei otyiawa Tyopasikwa.’”Êxo. 12:21.

12. Onondaka patyi mbakolela Jeova etutuma okuivisa?

12 Nehongolelo lio noandyu, ovanthu va Jeova vekahi nokuivisa onondaka ombu mbakolela: “Tilei Huku, munkhimanekei, mokonda oola yae yekoyeso yehikapo, iya ngotyo fendei Una walinga eulu, nohi, nelunga no nondyivi-ndyivi mbomeva.” (Rev. 14:7) Pahe ou omuvo wokuivisa onondaka ombo. Tuna okulondola ovomunthele yetu vatunde mo Mbambilonia Onene, opo “vahatambule omahingano ayo.” (Rev. 18:4) “Onongi ononkhuavo” Novakristau ovalembulwa, vekahi nokukonga ovanthu opo vakale “omapanga a Huku.”João 10:16; 2 Cor. 5:20.

Inkha ukala nekolelo momilao via Jeova, ehando liove liokuivisa onondaka onongwa maliliyawisa (Tala popalagrafu 13)

13 Tuna onthumbi yokuti “oola yekoyeso”  yehikapo. Tupu tuna ekolelo liokuti ovilinga viokuivisa vialumbanesa umwe ngetyi Jeova etyipopia. Memonekelo, apostolu João wati: “Namona onoandyu ononkhuana mbutai komavindi ekuana ohi, mbakuata nawa onomphepo ononkhuana mbo ohi.” (Rev. 7:1) Okuti weete onoandyu ombo mbafwapo pala okuyeka onomphepo mbehanyauno mbononkhumbi ononene mouye uno? Inkha utala onoandyu ombo nomaiho ekolelo, motyivili okuivisa onondaka onongwa nonthumbi.

14. Oityi tyitulunda “okulondola ondingavivi konthele yondyila yae ombi”?

14 Onthue tunale oupanga na Jeova, nekevelelo liomuenyo wahapu. Mahi, tupu tutyii okuti tuna otyilinga “tyokulondola ondingavivi konthele yondyila yae ombi, opo akale nomuenyo.” (Tanga Ezequiel 3:17-19.) Tyotyili, otyo hatyo vala tyitulunda okuivisa. Mahi tuivisa mokonda tuhole Jeova novomunthele yetu. Monthengele-popia yae yomu Samaria, Jesus wetulongesa oityi tyilityili tyilekesa okukala nohole nokankhenda. Tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyikahi ngomu Samaria ine ndyikahi ngomunakwa nomu Levita? Okuti apeho nafuapo pala okuava oumbangi ine ndyitatesa?’ (Luc. 10:25-37) Okukala nekolelo momilao via Huku, nokukala nohole novomunthele yetu matyitulundu okuundapa nombili movilinga viokuivisa tyina nkhele onthyulilo yeheneye.

“VAYAUKILE ELUNGA ENKHUHU”

15. Ova Isilayeli ankho vehulilwa mokonda yatyi?

15 Ekolelo lia Moisesi mu “Una uhamoneka komaiho,” liemukuatesileko  etyi ova Isilayeli vakalele motyiponga etyi vatunda mo Egitu. Ombimbiliya yati: “Ova Isilayeli avakatula omaiho avo avamono ova Egitu vekahi nokuvelandula. Ova Isilayeli avatili unene owoma, avahimbika okuliyava ku Jeova.” (Êxo. 14:10-12) Ova Isilayeli ankho vetyikevelale mokonda Jeova waulile okuti: “Mandyiyeke Farao akale nonkhango iya emulandula, opo ndyinkhimanekwe pokati ka Farao nomafualali ae aeho, iya ova Egitu tyilityili mavanoñgonoka okuti ame, ame Jeova.” (Êxo. 14:4) Nongotyo, ova Isilayeli kavakalele nekolelo, ankho veete vala Elunga Enkhuhu lievetyilika, nomatukutuku ovita via Farao ekahi nokuvefuena unene, nomunthita ombuale una omanima 80 ukahi nokuvehongolela! Ankho vehulilwa.

16. Oñgeni ekolelo liapamekele Moisesi Kelunga Enkhuhu?

16 Moisesi katilile owoma, mokonda omaiho ae ekolelo ankho eete tyimwe tyina vali epondolo tyipona elunga, nomafualali. Ankho “weete eyovo litunda ku Jeova,” iya ankho utyii okuti Jeova maluilako ova Isilayeli. (Tanga Êxodo 14:13, 14.) Ekolelo lia Moisesi liapamekele ovanthu va Huku. Ombimbiliya yati: “Mokonda yekolelo, vayaukile Elunga Enkhuhu ngatyina ohi yakukuta, mahi etyi ova Egitu vahetekela okuyauka avaipawa.” (Heb. 11:29) Konyima yotyo, “ova Isilayeli avahimbika okukala nonthilo, nekolelo mu Jeova, no momuumbili wae Moisesi.”Êxo. 14:31.

17. Oityi matyikalola ekolelo lietu komutwe?

17 Apa katutu, nonthue matukala ngoti tukahi motyiponga. Tyina o Armagedom yehenehimbike, ovatumini vouye uno mavahanyeko onongeleya ambuho mbomatutu mbuna vali epondolo tyipona onthue. (Rev. 17:16) Jeova waula okuti matukala poluhandya “ngotyilongo tyonofika mbahahondyelwe . . . , ngomaumbo ehena ovimato, nokuhena omapito nomakumba.” (Eze. 38:10-12, 14-16) Vana veheete Jeova vapondola okusoka okuti kamatuhupu. Oityi mokalinga?

18. Omokonda yatyi tupondola okutualako tyapama mokueenda kuononkhumbi ononene?

18 Katusukisa okutila owoma. Mokonda yatyi? Mokonda Jeova walaa okuti povanthu vae nawike makaluiswa, tupu mekeveyovola. “Ohamba Tatekulu Jeova wati: ‘Monthiki oyo, onthiki Goge mehiki meheke lio Isilayeli, onyengo yange mailondo keyulu. Mandyikapopia nokuanumana kuange, no momutemo wonyengo yange.’” (Eze. 38:18-23) Huku makahanyako ovanthu aveho vahanda okunyona ovanthu vae. Inkha ukala nekolelo liokuti Jeova mekekuyakulila mokueenda “kuonthiki onene, nokutilisa owoma,” motyivili “okumona eyovo litunda ku Jeova” iya motualako tyapama.Joel 2:31, 32.

19. (a) Oupanga wa Jeova na Moisesi ankho ukahi ñgeni? (b) Inkha utavela ku Jeova monondyila mbove ambuho, ononkhano patyi onongwa mokamona?

19 Lipongiya pehepano tyina nkhele ovipuka ovio vihuvisa viheneye, mokutualako “tyapama ngatyina weete Una uhamoneka komaiho”! Lilongesa, nokulikuambela apeho opo upameke oupanga wove na Jeova Huku. Ombimbiliya ipopia okuti Jeova ankho wii nawa Moisesi “motyipala,” mokonda ankho una oupanga omunene nae, iya wemuundapesile pala okulinga ovipuka vihuvisa. (Deut. 34:10) Moisesi ankho omuuli umwe uhuvisa. Inkha ukala nekolelo, nove upondola okukala noupanga omunene na Jeova, iya otyo matyikukalesa ngatyina umueete. Ondaka ya Huku ipopia okuti inkha umutavela “monondyila mbove ambuho, Huku maviukisa onomphai mbove.”Pro. 3:6.

^ palag. 11 Jeova watumine onoandyu mbuipae oviveli viova Egitu.Sal. 78:49-51.