EDUARDO wati: “Etyi ankho ndyiundapa kotyilongo otyikuavo, ankho ndyifetwa onombongo ononyingi. * Mahi etyi nahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova nanoñgonoka okuti tupu ndyina otyilinga tyokukuatesako ombunga yange okukala noupanga na Jeova. Ngotyo, andyikondoka keumbo kombunga yange.”—Efé. 6:4.

1, 2. Ovitateka patyi vana vakaundapa kokule vakala navio tyina vakondoka keumbo? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

² Eduardo ankho utyii okuti Jeova uhanda akondoke kombunga yae. Mahi ankho katyapepukile. Ankho una okukala vali noupanga nomukai wae, novana vae, tupu ankho una okukala nonombongo mbutuuka pala okuvetekula. Oñgeni metyivili okutyilinga? Okuti ewaneno malimukuatesako?

3. Oñgeni ovana vakala tyina ovohe vakala kokule navo?

³ Eduardo wati: “Naimbuka okuti nayeka ovana vange pomuvo ankho vesukisa okuhongolelwa naame, nokuvelekesa okuti ndyivehole. Ankho hikala navo opo ndyivetangele omahipululo Ombimbiliya, nokulikuambela navo, nokuvekuata-kuata, nokunyana navo.” (Deu. 6:7) Omona wae omukulu watyo, Anna,  wati: “Ankho ndyilitehela okuti hapamene, mokonda yokuhena tate meumbo. Etyi akondoka, tuemuimbukila vala kotyipala, no kondaka. Tyina andyumbakana, ankho hityiiviale.”

4. Omokonda yatyi tyina he akala omuvo omunyingi kokule neumbo, tyimupuiya vali okuhongolela ombunga?

⁴ Tyina he akala omuvo omunyingi kokule neumbo, tupu tyimupuiya vali okuhongolela ombunga. Ruby, omukai wa Eduardo, wati: “Meumbo, ankho ame ndyilinga omatokolo aeho ombunga, mokonda omulume wange kepo. Etyi Eduardo akondoka, ankho ndyina okulilongesa etyi omukai Omukristau ena okulinga, okutavela komulume. No hono, ovikando vimwe ndyina okuhinangela okuti omulume wange opo ekahi.” (Efé. 5:22, 23) Eduardo wati: “Ovana vange ovakainthu tyina vena etyi vahanda okulinga ankho vakaita ku ina. Ankho ndyina okulilongesa okuhongolela ombunga monkhalelo ihambukiswa Huku.” Eduardo na Ruby vaimbukile okuti ovana vavo vesukisa okutala okuti ovohe valingila kumwe omatokolo.

5. Oityi Eduardo alingile opo akale vali noupanga nombunga yae etyi akondoka keumbo? Iya otyo atyieta tyi?

⁵ Eduardo ankho uhanda okulinga atyiho evila opo akale vali noupanga nombunga yae, nokupameka oupanga wavo na Jeova. Ankho uhanda okulongesa ovana vae otyili monondaka, no mongeleka, ankho kapopi vala okuti uhole Jeova, mahi ankho utyilekesa. (1 João 3:18) Okuti Jeova wayambele ononkhono mba Eduardo? Anna wati: “Okutala ononkhono ambuho tate alinga opo etutekule nawa, nokufuena kuonthue, tyetukuatesako unene. Tyina tumutala okuti ukahi nokuovola ovilinga mewaneno, tuhambukwa unene. Ouye ankho uhanda okutuyapula ku Jeova. Mahi tuamona okuti ovotate vapaka tete momuenyo oupanga wavo na Huku, nonthue atuovola okuvehetekela. Tate wapopile okuti kametusipo vali, iya ketusilepo umwe. Inkha wetyilingile, ñgeno hono hikahi vali meongano lia Jeova.”

6. Oityi ovohe ovanyingi vanoñgonoka mokueenda kuovilwa ko Bálcãs?

⁶ Onongeleka mbumwe mbalekesa okuti mokueenda kuovilwa motyilongo tyo Bálcãs, ovana vo Nombangi mba Jeova vakalamo ankho vahambukwa namphila ankho muna ovilwa. Omokonda yatyi? Mokonda ovohe ankho vakala navo omuvo omunyingi, ankho vatomphola navo, nokuvelongesa, nokunyana navo. Otyo tyitulongesa tyi? Tyitulongesa okuti tyotyili ovana vahanda okukala novohe, kavahande vala okukala nonombongo, novipuka oviwa. Ngetyi Ondaka ya Huku ipopia, ovana mavapoloko ouwa inkha ovohe vevelongesa, nokuvelekesa okuti vevehole.—Pro. 22:6.

7, 8. (a) Oityi tyipondola okunumanesa ovohe tyina vakondoka keumbo? (b) Oñgeni ovohe vapondola okukala vali noupanga novana vavo?

⁷ Ovohe vamwe hamwe vanumana tyina vakondoka kombunga yavo. Hamwe ovana kavevetambula nawa ine valinga ovipuka ngatyina veheveyumbu vali onthumbi. He ine o ina upondola okupopia okuti: “Muvanthu patyi muhapandula ononkhono ambuho nalinga opo ndyimutekule?” Mahi, tyotyili ovana vanumana mokonda he ine o ina wevesilepo. Oñgeni apondola okutetulula otyitateka otyo?

⁸ Ita ku Jeova ekukuateseko okunoñgonoka oñgeni ombunga yove ilitehelela, iya olekesa okuti uvehole. Iya putyina utomphola nombunga yove, wesukisa okuimbuka okuti ove una otyitateka. Okulivela nomutima auho matyikukuatesako. Tyina ombunga yove imona okuti ukahi nokuovola okulinga nawa ovipuka, mainoñgonoka okuti ukahi nokupopia otyili. Inkha upwa  elundo, ohasoyo, ombunga yove ipondola okuhimbika okukala vali noluembia, nonthilo nove.

9. Omokonda yatyi tuesukisila okuhambukilwa etyi tuna?

⁹ Apostolu Paulu wahonekele okuti inkha Ovakristau vakulupa kavetyivili vali okulitekula, ovana vavo, novatekula vesukisa okuvekuatesako. Paulu wapopia okuti Ovakristau vesukisa okuhambukilwa etyi vena, okulia, nomuvalo, nondyuo. (Tanga 1 Timóteo 5:4, 8; 6:6-10.) Opo atekule ombunga yae, Omukristau kesukisile okukala omuhona mouye uno “ukahi nokulamba.” (1 João 2:15-17) Tuhasokei okuti omalumono apondola okutetulula ovitateka vietu aviho ine okuyeka omasukalalo ovipuka viomuenyo atyilike ombunga yetu “okukakatela momuenyo wotyotyili” matukapewa mouye omupe wa Huku!—Mar. 4:19; Luc. 21:34-36; 1 Tim. 6:19.

10. Omokonda yatyi otyiwa okulityilika onongele?

¹⁰ Jeova utyii okuti tuesukisa onombongo. Mahi, onombongo kambupondola okutukuatesako nokutuyakulila ngounongo tupewa na Jeova. (Ecl. 7:12; Luc. 12:15) Pamwe ovanthu kavaimbuka okuti okukaundapa kotyilongo otyikuavo tyipondola okuveetela ovitateka. Iya petupu etyi tyilekesa okuti mavakamona umwe onombongo. Tyotyili, okuiluka tyipondola okupaka omunthu motyiponga. Vamwe vokuiluka alo umwe vakondoka nonongele ononyingi. Tyina vakondoka, kavakala nomuvo pala okuumbila Huku mokonda vena okuundapela vana vevelevalesile. (Tanga Provérbios 22:7.) Ngotyo, otyiwa apeho okulityilika okukala nonongele.

11. Oñgeni okuundapesa nawa onombongo tyipondola okukuatesako onombunga?

¹¹ Eduardo ankho utyii okuti opo etyivile okutekula nawa ombunga yae, ankho una okutala nawa oñgeni mavaundapesa onombongo. Eduardo nomukai wae vatomphola oñgeni mavaundapesa onombongo, okutalela kuetyi ankho vesukisa. Opo vaundapese nawa onombongo, ankho vena okulityilika okulanda ovipuka ankho valanda puetyi vena onombongo ononyingi. Aveho velikuatesileko, avahapeselela onombongo movipuka vihasukisile. * Eduardo wati: “Napola ovana vange mosikola yokufetelwa, andyivepake mosikola ya kaputu.” Eduardo nombunga yae avelikuambela opo Eduardo avase ovilinga vihevetyilika okufenda Huku apeho. Oñgeni Jeova akumbululile omalikuambelo avo?

¹² Mokueenda kuomanima evali, Eduardo ketyivilile okumona onombongo mbutuuka opo atekule ombunga, ankho vena okuundapesa onombongo vapakele nawa, iya ankho waponua unene. Mahi Eduardo wati: “Ankho tuenda apeho komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa.” Atokola okuti kamasoko vali konthele yokuovola ovilinga vimukalesa kokule nombunga yae. Wati: “Mahi nelilongesile okulinga ovipuka ovinyingi, ngotyo, inkha ndyiovola ovilinga vimwe iya anehevivasi, ndyipondola okulinga otyipuka otyikuavo.”

12, 13. Oityi Eduardo alingile opo akuateseko ombunga yae, iya oñgeni Jeova ayambele etokolo liae liokutyinda omuenyo wapepuka?

¹³ Eduardo waundapele unene opo afete onongele. Mahi, wahambukilue okutyilinga mokonda ankho pahe upondola okuumbila Jeova nombunga yae. Eduardo wati: “Hono, onombongo ndyifetwa kambuhi okumbueleka nombu ankho ndyifetwa kotyilongo naile, mahi tutupu ondyala. ‘Okuvoko kwa Jeova hakusupi.’ Tuaholovona okukala ovakokoli-ndyila.” Konyima yotyo, onkhalelo yavo aipiluluka akala nonombongo, pahe etyivili okutekula ombunga yae.—Isa. 59:1.

14, 15. Oityi onombunga vapondola okulinga inkha vakuluminyua okuovola onombongo tyipona okufenda Jeova? Oityi tyipondola okumonekapo tyina tuava ongeleka ongwa?

¹⁴ Movilongo vimwe, ovanthu vakuluminyua okuavela ombunga nomapanga onombongo novipuka ovikuavo oviwa. Eduardo wati: “No motyilongo tyetu tyilinguamo, okuava tutyihole. Mahi tuna apa tuoyela. Napopila ombunga yange okuti mandyilingi etyi ndyivila, mahi himapake motyiponga ombunga yange noupanga wetu na Jeova.”

¹⁵ Vamwe mombunga vapondola okunumana tyina omunthu aholovona okukala nombunga yae ine okukondoka keumbo. Vapondola okumupopia okuti utupu ohole ine una elungavi. Mokonda yatyi? Mokonda vahanda vala vapewe onombongo. (Pro. 19:6, 7) Anna, omona wa Eduardo wati: “Tyina tuholovona okufenda Jeova tyipona okuovola onombongo, onombunga mbetu mavanoñgonoka okuti okufenda Jeova tyakolela unene. Mahi, oñgeni mavetyinoñgonoka inkha tutavela vala etyi vapopia?”—Tyieleka na 1 Pedro 3:1, 2.

16. (a) Olusoke patyi luahaviukile omunthu apondola okukala nalo? (Tia. 1:22) (b) Omatokolo patyi Jeova ayamba?

¹⁶ Omphange umwe wasapo ombunga yae opo akaundape kotyilongo otyikuavo, wapopilile ovakulu vewaneno okuti: “Tualinga ononkhono ononene opo ndyiye kuno. Alo umwe omulume wange wayekapo okukala omukulu weuaneno. Tyotyili, ndyina onthumbi yokuti Jeova mayambe etyi nalinga.” Inkha tukala nekolelo, nokulinga omatokolo elikuata nehando lia Jeova, tupondola okukala nonthumbi yokuti metuyambe. Mahi Jeova kamayambe omatokolo ehelikuatele nehando liae, haunene tyina tuyekapo ovilinga tuna meongano liae mokonda yomalusoke ahaviukile.—Tanga Hebreus 11:6; 1 João 5:13-15.

17. Omokonda yatyi tuesukisila okuovola ehongolelo lia Jeova tyina nkhele tuhenelinge omatokolo, iya oñgeni tupondola okutyilinga?

¹⁷ Ovola ehongolelo lia Jeova tyina nkhele uhenelinge etokolo, opo ha uhelivele. Likuambela okuita ospilitu sandu, nounongo, nehongolelo. (2 Tim. 1:7) Lipula  okuti: ‘Okuti nafuapo umwe pala okulinga ononkhono opo ndyiumbile Jeova? Okuti mandyitavela ehongolelo lia Jeova liokukala nombunga yange, namphila mandyikala nonombongo mbehehi?’ (Luc. 14:33) Ita ovakulu vewaneno vekukuateseko, iya olandula elondolo liavo liapolwa Movihonekwa. Inkha ulinga ngotyo, molekesa okuti uyumba onthumbi momulao wa Jeova wokukukuatesako. Ovakulu vewaneno kamavekupopila etyi una okulinga, mahi mavekukuatesako okulinga omatokolo aviuka maekukalesa nehambu.—2 Cor. 1:24.

18. Ovalie vena otyilinga tyokutekula ombunga? Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko?

¹⁸ Jeova uhanda ononkhalamutwe mbo nombunga vakuateseko onombunga mbavo omuvo auho. Tulikuambela, nokupanda vana vafuisapo otyilinga tyokutekula onombunga mbavo avahasipo una velinepa nae ine ovana, namphila vakuluminyua ine vakuavo vevehongiliya opo vetyilinge. Tupu, tuna omphitilo yokulekesa okuti tuhole ovakuatate ovo vekolelo tyina vamamonekelwa noviponga ine ouvela. (Gál. 6:2, 5; 1 Ped. 3:8) Okuti upondola okuvekuatesako okuvasa ovilinga popepi ine okuveavela tyimwe vesukisa, ngetyi onombongo ine okulia? Inkha ulinga ngotyo, movekuatesako opo vahasepo ombunga yavo avakaovola ovilinga kotyilongo otyikuavo.—Pro. 3:27, 28; 1 João 3:17.

19, 20. Omokonda yatyi Ovakristau vena onthumbi yokuti Jeova mevekuatesako?

¹⁹ Ovihonekwa vitupopila okuti: “Muhakalei nohole nonombongo, anthi hambukuei novipuka muna pahetyino. Mokonda [Huku] wati: ‘Himekuyeke nalumwe, himekusipo nalumwe,’ opo tukale nomutima wakola iya atuti: ‘Jeova oe omuvateli wange, himakala nowoma. Oityi omunthu apondola okundinga?’” (Heb. 13:5, 6) Oñgeni tupondola okutyilinga?

²⁰ Omukulu umwe weuaneno ukala motyilongo tyahepa wapopia okuti ovanthu vapopia okuti Onombangi mba Jeova apeho vena ehambu. Wati, tupu vamona okuti alo umwe Onombangi vahepa apeho vavala nawa, nokuna atyiho vesukisa. Otyo, otyo Jesus alaele. (Mat. 6:28-30, 33) Jeova utuhole iya utuhandela otyiwa. Tyotyili, “omaiho a Jeova ekahi nokutala kombanda yohi aiho, opo alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Crô. 16:9) Jeova wetuavela ovitumino viae, okukutikinyamo vina vipopia konthele yomuenyo wombunga, nomalumono pala ouwa wetu. Tyina tuvitavela, tulekesa okuti tumuyumba onthumbi, nokuna ohole nae. “Mokonda ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae. Iya ovitumino viae kavileme.”—1 João 5:3.

21, 22. Omokonda yatyi watokolela okuyumba onthumbi mu Jeova?

²¹ Eduardo wati: “Ame ndyityii okuti omuvo nakala kokule nomukai wange novana wapeseka umwe, mahi himatualako okusoka kuotyo. Ovanyingi pomapanga ange okohale ovahona mahi vetupu ehambu. Onombunga mbavo mbuna ovitateka ovinene. Mahi, ombunga yange ina ehambu enene! Nahambukwa unene okutala okuti ovakuatate vakuetu motyilongo tyino, alo umwe vana vahepa, vatualako okupaka tete momuenyo wavo oupanga wavo na Huku. Atuho tuluete okuti omulao wa Jesus ukahi nokufuiswapo.”—Tanga Mateus 6:33.

²² Kala nomutima wakola! Holovona okutavela ku Jeova, nokuyumba onthumbi mwe. Mofuisipo vala nawa otyilinga tyove tyokutekula ombunga inkha ukala nohole na Jeova, nou welinepa nae, novana vove. Inkha ulinga ngotyo, motyimono okuti ‘Jeova omuvateli wove.’