Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Wanem Stret Rod Blong “Ansa Long Evri Man”?

?Wanem Stret Rod Blong “Ansa Long Evri Man”?

‘Yufala i mas toktok gud long ol man. Mo yufala i mas save rod blong givim ansa long evri man.’KOL. 4:6.

1, 2. (1) Yu talem wan stori we i soemaot se i gud blong askem ol gudfala kwestin. (Yu luk pija long stat blong stadi.) (2) ?From wanem yumi no nid blong fraet taem yumi tokbaot samting we i had lelebet?

WAN sista i stap tokbaot Baebol wetem man blong hem we i no wan Witnes. Ale man ya i talem se hem i bilif long Triniti. Be sista i luksave se man blong hem i no save samting we skul blong hem i tijim. Nao hem i askem gud long man blong hem, se: “?Yu yu bilif se God hem i God, Jisas hem i God, tabu spirit hem i God, mo trifala i wan nomo?” Man blong hem i sapraes, i talem se: “!No, mi no bilif olsem!” Nao tufala i storian gud long ol stret save blong Baebol.

2 Stori ya i tijim yumi se i impoten blong toktok gud mo blong askem ol gudfala kwestin. Mo yumi lanem tu se, yumi no nid blong fraet, taem yumi storian long samting we i had lelebet, olsem Triniti, mo helfaea, mo taem man i talem se hem i no bilif long God. Sipos yumi dipen long Jehova mo yumi folem ol trening we hem i givim, yumi save givim ansa we i pulum tingting blong man mo i tajem hat blong hem. (Kol. 4:6) Naoia, bambae yumi tokbaot tri samting  we oli save givhan long yumi blong yumi tijim gud ol man: (1) ol kwestin we oli pulum man blong i talemaot tingting blong hem, (2) yumi mekem man i tingting gud long ol vas, mo (3) ol gudfala pijatok blong mekem poen i klia.

YU ASKEM OL GUDFALA KWESTIN

3, 4. ?From wanem i impoten blong askem ol gudfala kwestin? Yu talem wan eksampol.

3 Taem yu askem ol gudfala kwestin, yu faenemaot bilif blong man. ?From wanem samting ya i impoten? Ol Proveb 18:13 i talem se sipos yu ansa long wan man bifo we yu lesin long tok blong hem, “fasin ya i soemaot we yu yu no gat hed, mo bambae yu sem bigwan from.” Yes, taem yumi stap tokbaot wan tijing, yumi mas faenemaot fastaem tingting we man i gat long tijing ya. Sipos no, yumi westem taem blong tokbaot wan samting we man i no bilif long hem nating.—1 Kor. 9:26.

4 Maet yu stap tokbaot helfaea wetem wan man. Yu mas tingbaot se sam man oli no ting se helfaea i wan prapa faea, be oli gat narafala tingting. Taswe, maet yu talem samting olsem: “Ol man oli gat defdefren tingting long helfaea. ?Yu ting se helfaea i olsem wanem?” Ale, yu lesin gud long ansa blong man ya. Nao bambae yu save stret rod blong eksplenem wanem we Baebol i talem.

5. ?Ol kwestin oli givhan long yu blong yu kasem save wanem? Yu eksplenem.

5 Mo tu, ol gudfala kwestin oli givhan long yumi, blong yumi kasem save from wanem man i bilif olsem. Maet yu mitim wan man we hem i no bilif long God. Ating fas samting we i kam long tingting blong yu, se man ya i bilif long evolusen. (Sam 10:4) Be sam man oli no moa bilif long God, from we oli pastru long wan hadtaem no trabol we i mekem olgeta oli harem nogud tumas. Oli ting se sipos i gat wan God, hem i no save letem man i safa olsem. Taswe, sipos man i talem se hem i no bilif long God, yu save askem se: “?Yu yu gat tingting ya longtaem finis?” Ating bambae hem i talem se ‘nogat.’ Nao yu save askem long hem sipos i gat wan samting we i bin hapen, blong mekem se hem i no moa bilif long God. Taem yu harem ansa blong hem, bambae yu save stret rod blong givhan long hem.—Ridim Ol Proveb 20:5.

6. Afta we yu askem kwestin, ?yu mas mekem wanem?

6 Afta we yu askem kwestin, yu mas lesin gud long ansa we man i givim, mo yu talem tangkiu long hem. Maet hem i talem se wan fren no famle blong hem i ded. From samting ya nao, hem i no moa ting se i gat wan God we i lavem ol man. Fastaem, i gud yu talem sam tok we i soemaot sore. Mo yu talem long hem se, i no rong blong tingbaot kwestin ya ?from wanem yumi safa? (Hab. 1:2, 3) Sipos yu yu gat longfala tingting mo yu kaen, maet hem i wantem save moa. *

YU MEKEM MAN I TINGTING GUD LONG OL VAS

?Wanem samting i givhan long yumi bitim ol narafala samting, blong yumi tijim gud ol man? (Yu luk haf 7)

7. Blong tijim gud man, ?yu mas mekem wanem?

7 Samting we yumi yusum moa long wok blong prij, hemia Baebol. Baebol i mekem ‘yumi waes long olgeta samting, nao yumi savegud ol rod blong mekem ol gudfala wok.’ (2 Tim. 3:16, 17) Be sipos yu ridim plante vas, hemia nomo  bambae i no tijim man. Yu mas eksplenem gud ol vas ya mo mekem man i tingting long olgeta. (Ridim Ol Wok 17:2, 3.) Yu traem tingbaot tri defren man we maet yu mitim long wok blong prij.

8, 9. (1) ?Yu save talem wanem long man we i ting se Jisas hem i God? (2) ?Yu yu faenem wan narafala rod blong ansa long man we i ting se Jisas hem i God?

8 Fas man i bilif se Jisas hem i God. ?Yu save yusum wanem vas blong mekem man ya i tingting gud? Maet yu askem long hem blong i ridim Jon 6:38, we Jisas i talem se: “Mi mi no kamaot long heven blong mekem ol samting we mi nomo mi wantem. Mi kam blong mekem ol samting we Papa blong mi we i sanem mi mi kam, hem i wantem.” Nao yu askem long man ya se: “Sipos Jisas hem i God, ?hu i sanem Jisas i kamdaon long wol? ?Yu ting se man we i sanem hem, i mas hae moa long hem?”

9 Mo tu, yu save askem long hem blong i ridim Filipae 2:9. Long vas ya, aposol Pol i talem se, afta we Jisas i ded mo i laef bakegen, “God i leftemap nem blong hem i go antap olgeta, i givim nem long hem we i hae moa long ol narafala nem.” Nao blong mekem man ya i tingting gud long vas ya, yu save talem se: “Sipos Jisas i sem mak long God bifo we hem i ded, nao God i mekem hem i hae moa taem hem i laef bakegen, hemia i min se naoia Jisas i hae moa long God. ?Be yu ting se i gat wan man we i save kam hae moa long God?” Sipos man we yu storian wetem hem i tinghae long Baebol mo hem i wantem save trutok, ating ol tok ya we yu talem blong mekem hem i tingting gud, bambae i pulum hem blong i wantem save moa.—Wok 17:11.

10. (1) ?Yu save talem wanem blong mekem man we i bilif long helfaea i tingting gud? (2) ?Yu yu faenem wan narafala rod blong ansa long man olsem?

10 Seken man i ting se ol rabis man oli mas kasem panis long helfaea. Maet hem i bilif long helfaea from we hem i wantem se ol rabis man oli kasem panis from ol rabis wok blong olgeta. ?Yu save talem wanem blong mekem man ya i tingting gud? Fastaem, i gud yu talem se i tru, ol rabis man bambae oli kasem panis. (2 Tes. 1:9) Afta, yu save ridim Jenesis 2:16, 17, blong soemaot se panis blong sin hemia ded. God i no talem se bambae hem i panisim Adam long helfaea. Nao yu ridim Jenesis 3:19, we God i talemaot panis blong Adam se bambae hem i gobak long graon nomo.  Nao maet yu askem se: “?Sipos God i gat tingting blong panisim Adam long helfaea, i stret we hem i talem se Adam bambae i gobak long graon?” Wan kwestin olsem i save mekem man we i wantem save trutok i tingting gud long giaman tijing ya.

11. (1) ?Yu save talem wanem long man we i ting se ol gudfala man oli go long heven? (2) ?Yu yu faenem wan gudfala rod finis blong ansa long man olsem?

11 Nambatri man i talem se ol gudfala man bambae oli go long heven. Taem man olsem i ridim Baebol, ating hem i joenem bilif ya wetem ol samting we hem i ridim. Olsem nao, sipos yu ridim Revelesen 21:4, maet hem i ting se ol man bambae oli kasem ol blesing ya long heven. (Ridim.) ?Yu save talem wanem long man olsem? I gud yu yusum ol tok we i stap long vas ya nomo, i bitim we yu soem sam narafala vas long hem. Vas ya i talem se bambae i no moa gat ded. Ale, yu save talem se: “Sipos i no moa gat ded, hemia i soemaot se fastaem i gat, ?i tru?” Ating bambae hem i agri. Nao yu save tokbaot we i no gat ded long heven, ol man long wol nomo oli stap ded. Taswe, vas ya long Revelesen 21:4 i stap tokbaot ol blesing long wol ya nomo.—Sam 37:29.

YU TALEM WAN PIJATOK

12. ?Jisas i talem ol pijatok from wanem?

12 Taem Jisas i prij long ol man, hem i talem ol parabol mo pijatok. (Ridim Matiu 13:34, 35.) Ol pijatok ya oli pulum ol man blong oli soemaot wanem i stap long hat blong olgeta, mo oli soemaot sipos oli wantem mekem wosip long Jehova. (Mat. 13:10-15) Mo tu, ol pijatok ya oli mekem se ol man oli laekem tijing we Jisas i givim, mo oli no fogetem. ?Yu save yusum ol pijatok olsem wanem blong tijim man?

13. ?Yu save talem wanem pijatok blong soemaot se God i hae moa long Jisas?

13 I moagud yu talem pijatok we i isi nomo. Olsem nao, taem yu stap eksplenem se God i hae moa long Jisas, maet yu talem olsem: “Taem God i tokbaot Jisas, hem i talem se Jisas i Pikinini blong hem, mo taem Jisas i tokbaot God, hem i talem se God i Papa blong hem.” (Luk 3:21, 22; Jon 14:28) Nao yu askem se: “Sipos yu wantem eksplenem tu man insaed long famle we tufala i sem mak, ?bambae yu talem hu?” Ating hem i talem se tu brata, no maet tu twin. Sipos hem i ansa olsem, yu save talem se: “Yes, tu brata i kam long tingting blong yumi kwiktaem. Be Jisas i no talem se God i brata blong hem. Hem i talem se God i Papa blong hem, wan man we i olfala moa mo i hae moa long hem.”

14. ?Wanem pijatok i soemaot se God i no save yusum Setan blong panisim ol man long helfaea?

14 Yu traem tingbaot wan narafala bilif. Sam man oli ting se Setan i bos long helfaea. Sipos man we yu storian wetem hem i wan papa, maet wan pijatok bambae i givhan long hem blong i kasem save se God i no save yusum Setan blong panisim ol man long helfaea. Yu save talem samting olsem: “Yu traem tingbaot se pikinini blong yu i kam stronghed mo i mekem plante nogud samting. ?Bambae yu mekem wanem?” Ating papa ya bambae i talem se hem i mas stretem pikinini ya. Maet hem i toktok plante wetem pikinini, blong givhan long hem blong i lego ol nogud fasin blong hem. (Prov. 22:15) Nao yu askem long papa ya se,  bambae hem i mekem wanem sipos pikinini i no jenisim fasin blong hem. Plante papa bambae oli talem se oli mas panisim pikinini ya. Nao yu askem se: “?Be olsem wanem sipos yu faenemaot se wan rabis man i pulum pikinini blong yu, blong i mekem ol nogud fasin ya?” Ating papa ya bambae i kros long man ya. Nao, blong mekem poen i klia, yu askem se: “?Olsem wanem? ?Bambae yu yu talem long rabis man ya se hem nao i save panisim pikinini ya?” !I klia se nogat! Ale, Setan nao i pulum ol man blong oli mekem ol fasin nogud. Taswe i klia se God i no save yusum Setan bakegen blong panisim ol man ya.

YU HOLEMTAET STRET TINGTING

15, 16. (1) ?From wanem yumi save se sam man nomo bambae oli lesin? (2) ?Blong tijim gud man, yu mas bon wetem wan spesel fasin blong toktok gud? Yu eksplenem. (Yu luk bokis ya tu,  Wajtaoa i Save Givhan Long Yu.”)

15 Yumi save se sam man nomo bambae oli lesin long gud nius blong Kingdom. (Mat. 10:11-14) Nating se yumi askem ol gudfala kwestin, mo yumi mekem olgeta oli tingting gud long ol vas, mo yumi talem ol stret pijatok, bambae i sem mak nomo. Jisas i tijim man long fasin we i gud moa i bitim ol narafala man. Be smol man nomo oli lesin long hem.—Jon 6:66; 7:45-48.

16 Maet yu talem se yu no bon wetem wan spesel fasin blong toktok gud. Nating se i olsem, yu save tijim gud ol man. (Ridim Ol Wok 4:13.) Baebol i talem se “olgeta we oli stret blong kasem laef blong olwe,” bambae oli lesin long gud nius. (Wok 13:48, NW) Ale, yu mas gat stret tingting mo yu mas traem kam gud moa blong tijim ol man. Be yu no mas harem nogud taem man i no bilif long gud nius. Sipos yu folem ol trening we Jehova i givim, yu save gat strong tingting se bambae i givhan long yu mo long ol man we oli lesin long yu. (1 Tim. 4:16) Jehova i save givhan long yu blong yu save stret rod blong “ansa long evri man.” Long nekis stadi, bambae yumi tokbaot Nambawan Rul we yumi mas folem long wok blong prij.

^ par. 6 Yu luk buk ya ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim? japta 11.